Nakon otvorenja Zavičajne knjižnice Biblioteca Croatica, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata kreće u još jedan kapitalni projekt. Riječ je o projektu digitalizacije hrvatske kulturne baštine u Vojvodini. Digitalizacija arhivske, knjižnične i muzejske građe Hrvata u Vojvodini i izgradnja digitalne zbirke je razvojni projekt koji će, kako ističu u Zavodu, omogućiti veću dostupnost građe za buduća istraživanja i publiciranje tako stečenih znanja o hrvatskoj zajednici u Vojvodini.
Hrvatska nacionalna zajednica nema dostupnu stariju pisanu ostavštinu koja je od velike važnosti za znanstvena istraživanja ali i zaštitu kulturne povijesti i baštine.
„Ovo je dugotrajni projekt kojim će biti obuhvaćena građa svih Hrvata u Vojvodini. Ta je građa nedostupna široj javnosti i u veoma je lošem stanju, a nalazi se rasuta po mnogim crkvenim i privatnim pismohranama i arhivima. Mi smo u Zavodu sačinili radnu verziju strategije za digitalizaciju kulturno-povijesne baštine. Dostupnost građe bit će u funkciji očuvanja pisane ostavštine ali i izgradnje i jačanja nacionalnog identiteta hrvatske nacionalne zajednice u Srbiji. Napomenula bih i to da ovim novim projektom ulazimo u prakse razvijenijih kulturnih prostora“, kaže Katarina Čeliković iz ZKVH-a koja je ujedno i voditeljica projekta digitalizacije.
Kupnja skenera i prvi koraci
Sredstva za realizaciju projekta Digitalizacija hrvatske kulturne baštine u Vojvodini osigurana su na natječaju Ministarstva kulture i informiranja Republike Srbije, gdje je ZKVH dobio 1.045.000 dinara. Najveći dio od tih sredstava izdvojen je za kupnju profesionalnog
skenera ATIZ BookDrive. Sljedeći korak je traženje važne arhivske, knjižnične i muzejske građe i popisivanje mjesta u kojima se nalazi (arhivi, knjižnice, muzeji i sl.).
„Dio građe je raritetan i veoma osjetljiv zbog starosti. Ta se građa nalazi prije svega u knjižnici Franjevačkog samostana u Subotici, Knjižnici Ivana Kujundžića pri Katoličkom društvu Ivan Antunović, ponešto već i kod nas u Zavodu, kao i u privatnim knjižnicama. Sada radimo na popisu te građe i nastojat ćemo pokriti sve zavičajne prostore Hrvata na području Vojvodine. U cilju traženja građe, ući ćemo i u aktivnu partnersku suradnju s knjižnicama na području Vojvodine“, objašnjava Čeliković.
Sustavni pristup
Dosadašnji koraci u digitalizaciji ove građe bili su individualni, a rađeni su u povodu nekog značajnijeg događaja. Sada se toj zadaći, kako ističe Čeliković, prilazi strateški i sustavno. „Prošle godine, u povodu 200. obljetnice rođenja biskupa Ivana Antunovića, vlč. Josip Štefković iskenirao je Bunjevačke i šokačke novine, koje su izlazile od 1870. do 1872. Godine. Mi smo u Zavodu, zahvaljujući pomoći Zavoda za kulturu vojvođanskih Mađara i Gradskoj knjižnici Subotica, skenirali nešto starije, raritetne građe i slično. Sada kreću prvi sustavni koraci, prvo skeniranje koje radimo jest skeniranje kalendara Subotička Danica, koji je počeo izlaziti 1884., a građu smo posudili iz Knjižnice Ivana Kujundžića. Ta bi građa već do kraja godine mogla biti prezentirana na internetskim stranicama Zavoda. Plan je započeti i digitalizaciju monografskih publikacija, tu ćemo se prvo usredotočiti na knjige pisaca budimskog kruga, u prvom redu franjevca Emerika Pavića čija je 300. obljetnica rođenja ove godine“, kaže Katarina Čeliković.
Projekt digitalizacije hrvatske kulturne baštine u Vojvodini je dugoročan, a njegov krajnji cilj jest digitalizirana građa dostupna svima na portalu Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata – www.zkvh.org.rs. Na poslovima digitalizacije angažiran je Ivan Beneš, informatičar i stručni suradnik ZKVH-a, koji je za potrebe realizacije ovog projekta prošao obuku na Prirodno matematičkom fakultetu u Beogradu, u sklopu programa pod nazivom Serbia-forum.org.
Antrfile
Poziv za suradnju
„Pozivamo pojedince i ustanove koji imaju građu od posebnog značaja za Hrvate u Vojvodini da nam je ustupe za digitalizaciju, da ona tako postane dostupna javnosti. Od toga ćemo svi imati koristi“, poručuje Katarina Čeliković iz ZKVH-a dodajući kako su im se neki pojedinci, koji u privatnim zbirkama imaju staru periodiku i stare fotografije, već javili za suradnju.
Izvor: Hrvatska riječ (D. Bašić Palković)
