Zbornik radova s Međunarodnog znanstveno-stručnog skupa Dani hrvatske knjige i riječi – dani Balinta Vujkova održanog 27. i 28. listopada 2023. godine u Subotici objavili su Hrvatska čitaonica Subotica i Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata povodom istoimene manifestacije održane od 10. do 12. listopada 2024. godine.
Zbornik ima 240 stranica, a urednica Katarina Čeliković podijelila je radove u četiri poglavlja koja znakovito predstavljaju i teme ovoga skupa. U prvom poglavlju naslovljenom O Matošu danas nalaze se radovi vezani uz 110 godina od smrti ovog velikog hrvatskog književnika. Mirko Ćurić iz Đakova autor je rada Identitetska Nedovršena autobiografija Antuna Gustava Matoša, Martina Kolar Billege, Ivana Dubovečak i Vesna Budinski iz Zagreba potpisuju rad Metodički kulturološki pristup i lokalizacijski kontekst – Matoš kao poticaj u nastavi Hrvatskoga jezika u primarnomu obrazovanju, a Tamara Jurkić Sviben također iz Zagreba donosi članak Glazbena vizija Utjehe kose A. G. Matoša u djelima hrvatskih skladatelja.
Jezik hrvatski je ponudio rad Milana Bošnjaka iz Zagreba O statusu i položaju hrvatskoga jezika u državama u kojima žive pripadnici hrvatske nacionalne manjine, Perica Vujić iz Osijeka autor je članka Jezično-stilska analiza komedije Zatucani Matije Poljakovića, a Marija Raguž i Tena Babić Sesar iz Osijeka daju Sociolingvističko-dijalektološki prikaz govoru Tovarnika. Timea Bockovac iz Pečuha potpisuje članak Usporedba rezultata longitudinalnih istraživanja jezičnih kompetencija polaznika hrvatsko-mađarskih gimnazija u Mađarskoj. Posljednji rad djelo je Biserke Goleš Glasnović naslovljen Jezik kao nedovršeno umjetničko djelo.
Aktualna tema Kazališne prakse okupila je autorice koje donose zanimljive teme. Tako je Sanja Nikčević iz Zagreba autorica rada Čemu služi kazalište ili kako sačuvati identitet i jezik kroz lijepo/dobro/sveto?, a Olga Kovačev Ninkov iz Subotice podsjeća na Scenografije Pála Petrika za komediju Matije Poljakovića Kad Bog đavlu kumuje (1967). Poglavlje završava radom Katarine Čeliković Kazalište po mjeri manjine kojim se ukazuje na prava i nemogućnost njihova ostvarivanja te na značaj samoga kazališta na jeziku manjinske zajednice.
Kultura sjećanja, poglavlje u knjizi ujedno je i projekt Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata kojim se podsjeća javnost na brojne velikane koji su nas svojim djelom zadužili. Tako nas Ladislav Heka iz Segedina podsjeća na subotičkog velikana u svom radu Biskup Lajčo Budanović 1941. – 1944., a Robert Hajszan iz Austrije nas upoznaje s osobom koja je također ostavila duboke tragove Ignac Horvat (1995. – 1973.) – prigodom 50. godišnjice smrti. Ljiljana Žegarac-Tenjović iz Beograda progovara o zavičajnom književniku u radu Znakovlje umjetničke vizije Milovana Mikovića.
Zbornik se može nabaviti klikom na opciju Naruči, u prostorijama Zavoda (Laze Mamužića 22, Subotica), naručiti putem elektroničke pošte ili telefonom. Cijena zbornika je 1.000 dinara.
