Zajednica koja nema ustrojeno sjećanje u koje spada i ustrojena arhivska građa, jeste zajednica koja nema svijest o sebi, vlastitoj povijesti i opstojnosti, te je arhivsku građu potrebno objediniti i učiniti je dostupnom, istaknuo je ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Tomislav Žigmanov na današnjem prvom znanstvenom kolokviju pod nazivom «Arhivsko gradivo o Hrvatima u Vojvodini, u postojećim arhivima i u nastajanju na terenu».
Tom je prigodom također istaknuto da mali broj udruga kulture s hrvatskim predznakom ima sređenu arhivu, te da je potrebno osposobiti određeni broj pojedinaca koji bi se bavili arhivskom građom. Neophodno je, za početak, napraviti mapu postojeće arhivske građe kako bi se moglo početi s njezinim sređivanjem, čulo se na kolokviju održanom u organizaciji i u prostorijama Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata u Subotici.
Ne postoji nikakav cjelovit pregled kakvog sve materijala ima u postojećim arhivima, bilo privatnim ili institucionaliziranim, podsjetio je Žigmanov te istaknuo ulogu Zavoda glede arhivske građe:
«Osnovni cilj Zavoda nije da preuzme ulogu i funkciju Arhiva ili drugih institucija koje rade na ovom području, nego, prije svega, da donese neku vrstu reda, osmisli strateški pristup i, u suradnji s drugim relevantnim institucijama, učini pomak kada se radi o arhivskoj građi. Pomak se prije svega odnosi na pregled onoga što postoji, a značajno je za mjesnu hrvatsku povijest: da se zna gdje se to nalazi i u kakvom je stanju, a onda, vremenom, da otvori perspektivu drugačijeg publiciranja, tj. povećanja dostupnosti kroz digitalizaciju».
Otvaranje teme o stanju arhivske građe od značaja za hrvatsku zajednicu bila je zadaća ravnatelja subotičkog Historijskog arhiva Stevana Mačkovića. On je ovom prigodom istaknuo dva osnovna problema:
«Jedno se pitanje odnosi na postojeći materijal koji govori o onome što je bilo, a drugo je što će ostati od onoga što rade današnje hrvatske udruge. To je ona arhivska građa u nastajanju, dok se prvo pitanje odnosi na pisanje povijesti, kao znanstvene discipline».
Neustrojenost arhiva zajednički je problem svih manjinskih zajednica, rekao je ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Rusina, Miroslav Keveždi.
«Naša je zajednica relativno mala, a to, među ostalim, znači da imamo malo kadrova koji se mogu odgovarajuće nositi s tom građom. Nedostaje nam povjesničara, arhivista i ljudi koji bi bili kompetentni istraživači koji bi uronili u more podataka već postojećih, ali i onih koji tek nastaju. Nadamo se da će naš Zavod početi s edukacijom kadrova i pokušati stvoriti novi naraštaj istražitelja koji bi se na odgovarajući način posvetili arhivskoj građi».
Potvrdio je to i Tomislav Žigmanov koji je istaknuo da je jedna od zadaća Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata educiranje ljudi koji rade u mjesnim hrvatskim udrugama kako bi se čuvanje dokumenata i arhivske građe koja se producira unutar same udruge ustrojilo. Također je bitno pokrenuti sustavno prikupljanje arhivske građe u hrvatskim udrugama kulture, zaključio je Žigmanov.
Uz člana Izvršnog odbora Hrvatskog nacionalnog vijeća zaduženog za kulturu Željka Pakledinca i predstavnice Generalnog konzulata RH u Subotici, Aleksandre Arančić, na današnjem prvom znanstvenom kolokviju posvećenom arhivskom gradivu sudjelovali su predstavnici povijesnih arhiva s područja Vojvodine, zavoda za kulturu drugih manjinskih zajednica u Vojvodini, crkve, te stručnjaci i pojedinci – pripadnici hrvatske zajednice koji raspolažu obimnijim arhivskim materijalom.
