U organizaciji Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, u subotu, 5. lipnja 2010. godine, u dvorani Hrvatske čitaonice u Subotici, održan je treći radni susret predstavnika hrvatskih udruga kulture u Vojvodini. Teme susreta bile su: Analiza kulturne scene Hrvata u Vojvodini u 2009. godini (analiza stanja i naznaka perspektiva) i problemi i pomoć u preregistraciji hrvatskih udruga u Vojvodini.
Iz Veleposlanstva Republike Hrvatske u Beogradu susretu je nazočila Ines Vidović Pacek, ataše za kulturu. U ime Generalnog konzulata Republike Hrvatske u Subotici na susretu je bio konzul Marko Štefanić.
Svim sudionicima susreta podijeljen je radni materijal u kojem je bila Analiza kulturne scene Hrvata u Vojvodini u 2009. godini, prijedlog stalnih manifestacija, materijal za usuglašavanje statuta i preregistraciju udruga u skladu sa Zakonom o udrugama, prijava za preregistraciju te primjer poziva za skupštinu udruga.
U ime organizatora, Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, ravnatelj Tomislav Žigmanov je u uvodnoj riječi sudionicima susreta rekao kako je nakon međusobnog upoznavanja, uspostave suradnje i povremenog zajedničkog planiranja i realiziranja aktivnosti, Zavod početkom ove godine pristupio analizi ostvarenih kulturnih programa tijekom 2009. godine, te će ona biti predočena kao stanje koje će poslužiti za polaznu točku zajedničkog planiranja i razgovora.
U ime suorganizatora, Hrvatskoga nacionalnog vijeća, član Izvršnog odbora zadužen za kulturu, Željko Pakledinac izrazio je radost što se na susretu obrađuje ovako važna tema koja će biti svima korisna. Napose je važno osvijestiti pitanje preregistracije udruga bez čega se neće moći raditi u sljedećoj godini.
Predstavljanje rezultata istraživanja kulturne scene Hrvata u Vojvodini u 2009. godini
Analizu kulturne scene Hrvata u Vojvodini u 2009. godini (analiza stanja i naznaka perspektiva) uradila je i predstavila menadžerica kulturnih aktivnosti Zavoda Katarina Čeliković. Ciljevi istraživanja kulturne scene Hrvata u Vojvodini u 2009. godini bili su: identifikacija kulturnog prostora i subjekata u kulturi, narav, broj i vrsta kulturnih manifestacija, evaluacija ostvarenih planova udruga kulture, dobivanje racionalnije slike o hrvatskoj kulturnoj sceni u Vojvodini te perspektiva kulturnog prostora i pitanje razvoja kulturne scene. Istraživanje je provedeno putem prikupljanja i bilježenja medijskih napisa o događajima, razvrstavanja, analize i obrade te interpretacije i zaključaka o kulturnim događajima u 2009. godini. Izvor informacija bili su mediji na hrvatskom jeziku u 2009. (Hrvatska riječ, Zvonik, Radio Subotica /web suboticadanas.info/ i web Zavoda /zkvh.org.rs/).
Tijekom 2009. godine hrvatska kultura prezentirana je kroz rad udruga kulture i Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata. Zabilježeni su i dolasci pojedinaca i programa iz Hrvatske u Vojvodinu - čiji su domaćini i kulturne institucije izvan hrvatske zajednice. Rad udruga, ZKVH i gostiju iz Hrvatske praćen je putem njihova javnog djelovanja u obliku kulturnog događaja. Informacije o njima dobivene su putem napisa u spomenutim medijima. Oni su činili temelj za bazu podataka o kulturnim događajima u 2009., na što je ove godine stavljen akcent u istraživanju kulturne scene Hrvata u Vojvodini.
Na temelju istraživanja provedenog početkom 2009. godine, u Vojvodini je aktivno djelovalo 30 udruga u kulturi, koje u svom djelovanju imaju kulturu kao primarni cilj. Profesionalna institucija, ZKVH, započela je svoje aktivno djelovanje početkom 2009. godine.
Kulturne događaje, prepoznate kao hrvatske, proizvodili su i drugi subjekti (primjerice, Moderna galerija „Likovni susret" u Subotici, Gradska knjižnica Subotice, Zavičajna galerija „Dr. Vinko Perčić" u Subotici, Generalni konzulat Republike Hrvatske i dr.). Ukupno je zabilježeno 487 događaja koji su analitički podijeljeni po granama stvaralaštva i teritorijalno.
Hrvatska je kultura najvidljivija u očuvanju tradicijskih vrijednosti koje uključuju tradicijsku kulturu, folklor, godišnje nastupe i različite prigodne etno dane. Drugi čimbenik po broju manifestacija vezanih uz kulturu je Crkva, a potom slijede književne, likovne, glazbene i kazališne manifestacije. Najveći broj kulturnih događaja zabilježen je u Subotici.
Programi razvrstani prema dobnim skupinama pokazuju nešto veći angažman mladih, za koje je priređeno 39 programa, a novost su tečajevi i seminari. U tom smislu, važno je istaknuti potrebu promišljanja programskih aktivnosti koje su primjerene određenoj sredini i članstvu. Dobro bi bilo da svako mjesto osim folklornih programa ponudi i neko predavanje ili predstavljanje knjiga, gostovanje pojedinaca.
Naglašena je potreba određivanja kriterija za kalendar stalnih manifestacija jer je važno odrediti jesu li neke manifestacije važne zbog duljine trajanja ili stalnosti, kakav značaj imaju za sredinu i kulturu u cjelini, kvaliteta te trajnost posljedica u obliku kulturnog proizvoda (knjiga, film, CD, slika, istraživanje ...)
Određivanje stalnih manifestacija važno je jer daje mogućnost planiranja i izrade godišnjeg kalendara manifestacija, predstavlja pomoć u određivanju kriterija za financiranje stalnih manifestacija, omogućava suradnju udruga na najvažnijim programima, kao i zbog potrebe i mogućnost zajedničkih godišnjih nastupa.
Manifestacije šireg značaja i zajedničko okupljanje oko većih projekata omogućilo bi zajednički nastup čime bi se kulturni čimbenici predstavili svojoj vlastitoj zajednici, ali i široj kulturnoj javnosti. To bi makar donekle omogućilo izlazak iz medijske izolacije kako u većinskim medijima u Republici Srbiji, tako i u Republici Hrvatskoj.
Predstavljanje rezultata istraživanja kulturne scene Hrvata u Vojvodini završeno je postavljanjem mogućih zaključaka i pitanja za razgovor, među kojima su i sljedeće teme: - kultura hrvatske zajednice u Vojvodini po broju manifestacija je vrlo bogata; - vremenski neujednačen broj manifestacija i često preklapanje; - pitanje planiranja vrste programskih aktivnosti (brojčano prednjače programi tradicijske kulture i programi vezani uz Crkvu); - suradnja udruga na istovrsnim programima primjetna kod šokačkih udruga; - zajednički godišnji nastupi (festivali, smotre i sl.); - problem pristupa i realizacije planiranih programa (mediji, evaluacija - ocjena postignutih rezultata); - nepoznat broj i struktura recipijenata; - rad udruga prate isključivo mediji na hrvatskom jeziku, najčešće mjesni, rijetko ili nikako mediji većinskog naroda u Srbiji a jednako tako ili slično u Republici Hrvatskoj.
Moderator susreta, ravnatelj Zavoda Tomislav Žigmanov je nakon predstavljanja rezultata istraživanja podsjetio kako osim vlastitih vizura moramo imati u vidu cjelinu scene te u planiranju vlastitih aktivnosti uključiti i rad na osnaživanju jedinstvene kulturne scene. Scena mora imati bolje i funkcionalnije pozivanje u planiranju zajedničkog djelovanja u istovrsnim programima u koje će biti uključena i podjela rada odnosno poslova.
U poticajnom i konstruktivnom razgovoru sudionici su iskazali veliko zadovoljstvo načinom sagledavanja scene.
Dr. Marko Sente smatra da je predavanje edukativno, informativno i instruktivno te da je važno naći instituciju koja će okupljati ljude kako bi svi znali tko što radi. Predložio je da se formira posebno tijelo ili odredi postojeće, u kojem bi sudjelovali predstavnici kulturnih udruga, i koje bi pratilo i sinkroniziralo njihove aktivnosti tijekom godine. Osim toga, važno je vidjeti koje su to aktivnosti koje su nedovoljno afirmirane i razvijene, te naći ljude i institucije koje će te, nazovimo ih nedostacima, planirano i organizirano smanjivati i promicati aktivnosti za koje smo ustanovili da su slabe.
Marjan Sabljak iz Novoga Sada smatra da je svatko sam kriv za svoje javno predstavljanje i da svaka udruga mora raditi na medijskom predstavljanju svoga rada te pozvao prisutne na premijeru predstave koje će biti u njihovoj organizaciji.
Predsjednik Upravnog odbora ZKVH Dujo Runje rekao je da je Zavod i ovim što je danas pokazao, ali i svojim brojnim aktivnostima, opravdao svoje postojanje te da će novi sastav Hrvatskoga nacionalnoga vijeća sa Zavodom raditi na boljoj vidljivosti hrvatskih programa u kulturi. Stoga je važno odrediti kriterije za programe koji će po svojoj kvaliteti i prostorno biti prepoznati u široj javnosti.
Tomislav Žigmanov je naglasio da hrvatska zajednica i dalje nema godišnju prezentaciju svojega stvaralaštva i da inicijativa za zajednički nastup ipak mora doći iz samih udruga.
Katarina Čeliković je izvijestila prisutne kako je na inicijativu Hrvatske čitaonice nedavno održan prvi radni susret predstavnika dramskih skupina koji je bio vrlo koristan te da postoji potreba za povezivanjem dramskih skupina i za njihov godišnji nastup u obliku smotre.
Ladislav Suknović je mišljenja kako Zavod nije imao niti malo laku zadaću u istraživanju te bi bilo dobro analizirati koliko je seoskih, a koliko gradskih udruga. Izostane li materijalna potpora seoskim udrugama to neminovno vodi u gašenje udruge, ali i nacionalnog identiteta. Dobro je također raditi na stvaranju asocijacije, koja je i zakonski moguća, jer same udruge najbolje poznaju probleme s kojima se susreću u radu. Asocijacija bi tako mogla raditi na artikulaciji problema i njihovu rješavanju.
Dr. Marko Sente potiče prijedlog za održavanje pokrajinske smotre tamburaških orkestara u čijem bi pokretanju Hrvatska glazbena udruga mogla logistički pomoći.
Mario Vrselja smatra ovakav susret vrlo pozitivnim jer je svima potrebna pomoć, a sada je pomoć potrebna udruzi u osnivanju u Šidu.
Tomislav Žigmanov je rekao kako je Zavod već pomogao u procesu konstituiranja udruge u izradi svih potrebnih akata.
Ivan Karan iz Stanišića je primijetio da su često mjesne radio emisije na hrvatskom jeziku bez dovoljne ili skoro nikakve pomoći, a imaju veliku ulogu u očuvanju jezika i nacionalnog identiteta. Udruga „Vladimir Nazor" u Stanišiću želi raditi na očuvanju jezika, što će pokušati realizirati na književnoj večeri posvećenoj ikavici, govoru Bunjevaca, Šokaca. ali i onih koji su došli u ovaj prostor.
Mata Matarić se pridružio pohvali za susret i drago mu je da je digao ruku da se Zavod oformi. Također napominje kako je važno svima doznačiti da se za vrijeme hrvatskih blagdana u Srbiji smiju i trebaju istaknuti simboli - znamenja na institucijama i udrugama i da bi HNV trebao dati svima zastavu. On također smatra da bi Zavod trebao prihvatiti projekte na „kontrolni" prije podnošenja na natječaje kako ne bi došlo do odbijanja zbog nekog nedostatka u dokumentaciji. Zavod bi, po njegovu mišljenju, trebao pomoći udrugama u kadrovskim pitanjima.
Ljiljana Dulić Mesaroš je rekla da ima puno natječaja i u međunarodnim krugovima u kojima je prioritet dan zajedničkim nastupima, napose s drugim nacionalnim zajednicama.
Željko Pakledinac je podsjetio da je financiranje udruga i projekata vrlo težak zadatak i u HNV-u jer je sredstava premalo, a nepotpuna dokumentacija najčešći razlog odbijanja aplikacija, jer se zaustavljaju još u pokrajinskim tijelima na pregledu.
Pomoć u preregistraciji udruga
Tijekom susreta riječi je bilo i o preregistraciji udruga koja među hrvatskim udrugama kulture u Vojvodini još uvijek nije uzela maha, a razlog tomu je uglavnom nepoznavanje samog procesa preregistracije, dok neke od udruga smatraju kako za to još ima vremena i ne treba žuriti.
Poslovno administrativna tajnica Ljiljana Dulić Mesaroš je vrlo zorno predstavila korake potrebne u procesu preregistracije udruga, kao i razloge zašto je ovome potrebno što prije pristupiti. Uvidom u registar došla je do informacije da je tek nekoliko udruga registrirano i nekoliko je u procesu preregistracije. Ujedno je prisutne uputila i u moguće pogreške koje su plod iskustva u ovom procesu, a time će se izbjeći mogući problemi. Na taj način je Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata ponudio pomoć u aktualnim poslovima vezanim za preregistraciju udruga, a svoju stručnu pomoć dao je i tajnik HNV-a Ladislav Suknović.
Na kraju ovog vrlo korisnog susreta, svim je udrugama podijeljena veća količina knjiga „Hrvati u Vojvodini u povijesti i sadašnjosti - osnovne činjenice " u nakladi Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, koju će, prema riječima ravnatelja Žigmanova, udruge moći darivati svojim gostima ili nositi kao dar na svojim gostovanjima. Ona će poslužiti i članstvu jer će u knjizi vidjeti cjelovitu sliku Hrvata na ovim prostorima.
