Rezultat uspješne suradnje
Vojvođanski Hrvati dobili su još jedno kapitalno djelo zahvaljujući dr. sc. Milani Černelić, redovitoj profesorici u. m. Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, i njezinim studentima koji su dio svojih višegodišnjih istraživanja objelodanili u monografiji „Tradicija, baština, identitet i migracije bačkih Hrvata Šokaca“. Riječ je o sunkladničkome pothvatu Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu – Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju, izdavačke službe spomenutoga fakulteta FF-pressa i Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata iz Subotice.
Publikacija je predstavljena 14. studenoga 2019. godine u Vijećnici zagrebačkoga Filozofskoga fakulteta. Predstavili su je: recenzentica dr. sc. Marijeta Rajković Iveta, izv. prof., u ime sunakladnika ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Tomislav Žigmanov i stručna suradnica za kulturne projekte i programe Katarina Čeliković, u ime autora radova studenata etnologije i kulturne antropologije magistar Tomislav Augustinčić i glavna urednica publikacije prof. dr. sc. Milana Černelić. Prisutne je na početku predstavljanja pozdravila dekanica zagrebačkoga Filozofskoga fakulteta Vesna Vlahović Štetić, a program predstavljanja je vodila dr. sc. Sanja Lončar, docentica na Odsjeku za etnologiju i kulturnu antropologiju pri navedenome fakultetu. Organizatori predstavljanja su bili Katedra za manjinske kulture i zajednice Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju, Klub studenata etnologije i kulturne antropologije, FF press i Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata. Tiskanje ove knjige pomognuto je sredstvima Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske, Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata u Subotici i Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske.
Reprezentativna monografija o bačkim Hrvatima Šokcima
Tijekom predstavljanja, recenzentica monografije Marijeta Rajković Iveta u svome je izlaganju naglasila da se prof. dr. sc. Černelić desetljećima bavi projektima čija su tema vojvođanski Hrvati, te da su rezultati njezina istraživačkoga rada od velike važnosti ne samo za Hrvate u Vojvodini, nego i za Hrvate uopće. Napomenula je, među ostalim, da su tijekom istraživanja intervjuirana 189 kazivača iz mjesta u kojima žive bački Hrvati Šokci te da je ovom monografijom detaljno zabilježen gotovo zaboravljen segment tradicijske kulture kad je o vojvođanskim Hrvatima riječ. Najavila je također da će u tisku uskoro biti i monografija o srijemskim Hrvatima koji žive na prostoru Vojvodine. Tomislav Žigmanov je u svome obraćanju upozorio da se vrlo rijetko govori o Hrvatima u Vojvodini na Filozofskome fakultetu u Zagrebu sa željom da ukaže na potrebu njihove integracije i u prostor znanosti bilo kao pojedinaca, bilo kao zajednice. Također je naglasio da je monografijom „Tradicija, baština, identitet i migracije bačkih Hrvata Šokaca“ bitno smanjena podzastupljenost etnološke baštine šokačkih Hrvata u Bačkoj u odnosu na bunjevačke, te da je objavom ove reprezentativne monografije znanstvena zajednica u Hrvatskoj obogaćena u smislu upoznavanja svojih suzavičajnika koji žive izvan Republike Hrvatske. Katarina Čeliković istaknula je da su u nastanku ove monografije bile ključne tri stepenice – prof. Černelić, vrsna urednica i iskusna mentorica, njezini studenti, kazivači, hrvatske kulturne udruge i crkva te da je ista rezultat uspješne suradnje čiji je cilj jačanje i očuvanje nacionalnog identiteta vojvođanskih Hrvata, u ovom slučaju bačkih Hrvata Šokaca. Stoga ne čudi da je upravo prof. Černelić ovogodišnja dobitnica nagrade Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata „Emerik Pavić“ za najbolju knjigu o Hrvatima iz Vojvodine za 2018. godinu. Tomislav Augustinčić govorio je o studentskom iskustvu rada s prof. Černelić. Pritom je istaknuo da su njezini projekti vrijedna prilika studentima za terenski istraživački rad tijekom kojih se formiraju kao znanstvenici i istraživači. Što se konkretno ovoga projekta tiče, naglasio je da je u studentima potaknula i razvoj istančanog osjećaja empatije za ljude čiju baštinu istražuju te im omogućila da prepoznavanjem identiteta nacionalne manjine među lokalnim zajednicama u Vojvodini istima svojim istraživačkim radom daju mjesto koje zaslužuju.
667 stranica, 18 radova
Etnološko istraživanje među bačkim Hrvatima Šokcima provodile su tri generacije studenata etnologije i kulturne antropologije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Riječ je o istraživanju u okviru kolegija „Prakse terenskih istraživanja“ čija je nositeljica dr. sc. Černelić. Terenska istraživanja, obrada prikupljene građe i priprema radova za objavljivanje trajali su od 2014. do 2018. godine. Istraživanje je provođeno u Monoštoru, Beregu, Somboru, Sonti, Baču, Plavni i Vajskoj (gdje su dobiveni podatci i o Bođanima) te u Santovu u Mađarskoj. Monografija sadrži 18 radova na različite teme iz života i običaja bačkih Hrvata Šokaca, koji su nastali na temelju najnovijih istraživanja na terenu, a donosi i popis kazivača, podatke o autorima te je prožeta brojnim ilustracijama koje su također izuzetno važne zbog svoje raritetnosti. Autori radova su: Anita Đipanov Marijanović, Martina Novosel, Tomislav Augustinčić, Klara Tončić, Christina Jukić, Sara Mikelić, Nikolina Vuković, Katarina Bušić, Sonja Periškić Pejak, Gorana Ražnatović, Marino Mihalj, Katarina Dimšić, Lucija Maroević, Karlo Srdoč, Milana Černelić, Marina Balažev, Luka Pelicarić, Lucija Bukovčan, Katija Crnčević i Katarina Čeliković.
Čuvarica baštine vojvođanskih Hrvata
Dugogodišnja djelatnica zagrabačkoga Filozofskoga fakulteta, vrsna etnologinja i urednica te iskusna mentorica brojnim studentima etnologije na spomenutom fakultetu prof. dr. sc. Milana Černelić uvelike je zadužila vojvođanske Hrvate. Značajni dio svoga istraživačkoga rada posvetila je upravo problemima etničkih grupa, napose kada je riječ o hrvatskoj (sub)etničkoj grupi Bunjevci i pitanjima njihove etnogeneze i oblikovanja njihova etnokulturnog identiteta te revitalizaciji tradicijske baštine Hrvata u Vojvodini općenito. I prije objave monografije „Tradicija, baština, identitet i migracije bačkih Hrvata Šokaca“ radila je na istraživanju bačkih Hrvata, a s istraživačkim radom nastavlja i dalje u Srijemu i Banatu.
Na predstavljanju monografije „Tradicija, baština, identitet i migracije bačkih Hrvata Šokaca“ istaknula je da monografije ne bi bilo bez glavnog inicijatora Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, zatim predstavnika lokalne zajednice u Vojvodini, čija je glavna zadaća očuvanje kulturne baštine svojom angažiranošću na različite načine, kazivača koji su se odazvali toj inicijativi, a od presudne važnosti je i podrška Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju koja nikad nije izostala kad je riječ o njezinim projektima vezanim za vojvođanske Hrvate. Istaknula je nadalje je da je glavni cilj i misija ove monografije na jednome mjestu objediniti sve teme istraživane tijekom suradnje Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju i Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata te na taj način dati cjelovit uvid u mnoge segmente života i običaja bačkih Hrvata Šokaca. Urednica u uvodnome dijelu monografije ukazuje na potrebu realnog sagledavanja iznesenih rezultata budući da (ne)iskustvo može donijeti i određene nedostatke, ali također smatra da se razultati ovih višegodišnjih istraživanja trebaju obznaniti kako bi poslužili kao putokaz i poticaj budućim istraživačima koji će nastaviti istraživanje istih ili nekih drugih tema iz bogata kulturnoga nasljeđa podunavskih Hrvata Šokaca. Sve u svemu, monografija „Tradicija, baština, identitet i migracije bačkih Hrvata Šokaca“ treba biti uzor za sve buduće publikacije koje se bave tematikom kulturne baštine vojvođanskih Hrvata.
Ivana Andrić Penava; Fotografije: Ervin Čeliković
