U okviru redovitih aktivnosti Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata na planu digitalizacije knjiške i novinske baštine vojvođanskih Hrvata koncem srpnja okončani su poslovi na digitalizaciji te objavi na mrežnim stranicama Zavoda (http://www.zkvh.org.rs/index.php/digi-periodika/4171-zig) svih 111 brojeva subotičkog dvotjednika Žig.
Subotički dvotjednik Žig je utemeljio i pokrenuo hrvatski književnik Vojislav Sekelj, zajedno sa skupinom prijatelja i kolega (Lazarom Merkovićem, Zlatkom Romićem, Draganom Vidakovićem i Tomislavom Žigmanovim). Prvi broj je izišao 16. srpnja 1994. godine na 12 stranica, a ubrzo je, s ustaljivanjem i povećanjem broja suradnika, broj stranica povećan na 16. Izlazio je, istina s manjima prekidima, do travnja 2001., a objavljeno je ukupno 111 brojeva. Nakladnici su mu bili Uj Het Nap i Hrvatski kulturni centar „Bunjevačko kolo“, a urednici: Vojislav Sekelj (od 1. do 81. i od 96. do posljednjeg, 111. broja) i Tomislav Žigmanov (od broja 82 do 95).
Premda je bio „subotički dvotjednik“, često su tematizirani i događaji od šireg značaja. Veći dio tema je posvećen društvenom životu i radu hrvatske zajednice u subotičkoj općini, a značajno je mjesta posvećeno njihovoj kulturi i povijesti. Njegovao je kritičko i neovisno novinarstvo, a opravdano se deklarirao kao „demokratski angažiran list“, zbog čega je bio česta meta napada Miloševićeva režima te izazivao i prijekore i osude hrvatskih mjesnih vlastodržaca i moćnika. Imao je odlučujuću ulogu u povijesti i razvoju novinarstva među Hrvatima u Vojvodini, napose za stvaranje novog novinarskog i publicističkog kadra (Zlatko Romić, Nela Skenderović, Petar Vuković, Tomislav Žigmanov i dr.). Bio je prepoznavan kao medij koji je hrabro branio dostojanstvo i interese hrvatske zajednice u Vojvodini polovicom devedesetih godina XX. stoljeća.
Trajniju vrijednost objavljenih sadržaja potvrđuju i tri objavljene knjige od tekstova koji su bili objavljeni u Žigu – riječ je o knjigama Tomislava Žigmanova Iza efemerija svakodnevlja : prilog fenomenologiji raspadanja (Subotica, 2001.; Zagreb, 2002.), Milivoja Prćića I nakon desetljeća (Subotica, 2005.) te Vojislava Sekelja Kako se branilo dostojanstvo (Subotica, 2011).
