Položaj Hrvata u Srbiji prioritet je regionalne vanjske politike Republike Hrvatske, poručeno je hrvatskim kulturnim udrugama koje djeluju u Srbiji. Tu ohrabrujuću poruku Hrvati u Srbiji čuli su od dužnosnika Veleposlanstva RH u Beogradu, Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske i Hrvatske matice iseljenika, u Stanišiću kraj Sombora, u subotu 25. studenoga 2017 godine na redovitom godišnjem susretu hrvatskih udruga kulture.

Predstavnici hrvatskih udruga kulture iz Srbije susreli su se s državnim tajnikom i savjetnikom Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonkom Milasom i Milanom Bošnjakom, veleposlanikom RH u Beogradu Gordanom Bakotom, generalnim konzulom RH u Subotici Velimirom Plešom, zamjenikom ravnatelja Hrvatske matice iseljenika Ivanom Tepešom i Snježanom Jurišić, rukovoditeljicom Odjela za kulturu. Organizator ovog susreta bio je Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata uz potporu HNV–a, a domaćin HKD Vladimir Nazor iz Stanišića.

Prešućivani, nevidljivi

U Srbiji, koja prema posljednjem popisu ima 57.900 Hrvata postoji više od 40 hrvatskih kulturnih udruga i one godišnje prirede oko 400 manifestacija. Od onih vezanih uz crkvu i određene blagdane, pa do manifestacija koje imaju veliki broj sudionika i koje prati nekoliko tisuća ljudi kao što je Dužijanca. „Hrvatske udruge djeluju u tridesetak naseljenih mjesta. Najviše ih je u Bačkoj i Srijemu. Dvije udruge rade u Beogradu, dvije u Zemunu, dvije u Surčinu, postoji i hrvatska udruga u Nišu, organizirali su se i Hrvati u Banatu. Na taj način mislim da je prostor teritorijalno pristojno zaokružen. Ponosni smo na činjenicu da hrvatska kultura u Vojvodini i Srbiji nije samo razvijena u području tradicijske kulture, već smo uspjeli razviti i nakladničku djelatnost i godišnje tiskamo oko 30 knjiga. Udruge intenzivno surađuju s Republikom Hrvatskom i na više od 50 priredbi godišnje smo sudionici, kako onih manjih manifestacija tako i najznačajnijih kulturnih događanja u Hrvatskoj“, kazao je ravnatelj ZKVH–a Tomislav Žigmanov. S druge strane, potpora koju hrvatske udruge imaju u svojim lokalnim zajednicama ili izostaje ili je neprimjerena broju Hrvata koji žive u tim lokalnim sredinama. On je to ilustrirao primjerom Grada Sombora na čijem teritoriju živi 7.070 Hrvata i djeluje sedam hrvatskih udruga. Tih sedam udruga, zajedno, dobilo je manje novca iz proračuna Grada Sombora od jedne bunjevačke udruge. „To držimo neodrživim jer da 7.070 Hrvata dobije manju potporu iz gradskog proračuna od nešto više od dvije tisuće Bunjevaca je akt diskriminacije koji za cilj ima ne samo asimilaciju već stvaranje nepovoljnih uvjeta što za posljedicu može imati iseljavanje. Problem je i prostor jer 70 posto hrvatskih udruga nema svoj prostor. Problem je i vidljivost hrvatske kulture, napose u medijima lokalnih zajednica gdje smo prešućivani i gdje ni neka najvažnija naša ostvarenja ne budu čak ni elementarno zabilježena“, kazao je Žigmanov. To je samo dio onoga što opterećuje hrvatske kulturne udruge u Srbiji. No, ohrabrujuća poruka stiže iz Hrvatske koja će osim potpore različitim kulturnim programima inzistirati i na zaštiti prava Hrvata u Srbiji.

Potpora iz Hrvatske

„Središnji državni ured za Hrvate izvan RH brine o Hrvatima u Bosni i Hercegovini, koji su u toj državi konstitutivan narod, o Hrvatima koji su nacionalna manjina u 12 europskih država i o Hrvatima koji su u iseljeništvu širom svijeta. Pružamo kontinuiranu potporu različitim programima hrvatskih institucija, ustanova i društava i želimo da različita pitanja koja se dugo vremena ne rješavaju budu na dnevnom redu kako bilateralnih susreta tako i razgovora koji se vode u međuvladinim odborima. Cilj nam je osnažiti hrvatsku zajednicu u ostvarivanju svojih prava, etničkoj, vjerskoj, kulturnoj i jezičnoj samosvijesti. Konkretno za 2017. godinu za Hrvate u Srbiji osigurano je 1,1 milijun kuna što je u odnosu na 2016. godinu povećanje od 70 posto. Znam da to nije dovoljno, ali mislim da je to pokazatelj kako razmišlja i u kom smjeru će djelovati Hrvatska Vlada u budućnosti“, kazao je Milas. On je podsjetio da je od 2013. godine Državni ured putem natječaja udrugama Hrvata iz Srbije dodijelio 600.000 kuna, s 30.000 eura pomogao kupovinu kuće u Subotici u kojoj je smješten ZKVH. „Osigurana su sredstva za stipendiranje studenata pripadnika hrvatskog naroda izvan RH. Za studente iz Srbije koji studiraju u Hrvatskoj od studentske 2013./2014. godine osigurana je 21 stipendija u iznosu od 134.000 kuna. Nažalost, malo je prijavljenih Hrvata iz Srbije, te bi trebalo vidjeti što je uzrok tome. Sa Sveučilištem u Zagrebu dogovorena je kvota od 100 upisnih mjesta za Hrvate iz iseljeništva i hrvatsku manjinu koja vrijedi za sve studijske programe Sveučilišta u Zagrebu. Moramo zajedno naći načina da popunimo tu kvotu“, kazao je Milas. Žigmanov je podsjetio da su Hrvati u Srbiji najveća hrvatska nacionalna zajednica u zemljama gdje su Hrvati nacionalna manjina i njihov broj veći je od ukupnog boja Hrvata u preostalih 11 europskih zemalja u kojima su Hrvati nacionalna manjina. „Ta najveća skupina Hrvata živi u ekonomski najzaostalijoj državi što nas kandidira za najsiromašniju hrvatsku zajednicu na svijetu i k tome u nepovoljnom okruženju. Ali bez obzira na to, naša kulturna scena, primjerice kada je u pitanju nakladništvo, bogatija je od svih 11 ostalih autohtonih hrvatskih zajednica. Bez obzira na poteškoće, mi odgovaramo primjereno izazovima pred kojima smo, a izazov je sačuvati baštinu i razviti kulturne prakse, mladima prenijeti svijest o tome i pomoći im da se njihovi talenti što bolje ostvare“, kazao je Žigmanov.

Poruka Srbiji

Status hrvatske nacionalne manjine u Srbiji je od strateškog interesa kada je riječ o hrvatsko-srpskim odnosima, podsjetio je na riječi premijera Andreja Plenkovića veleposlanik RH u Beogradu Gordan Bakota. On drži da je to važna poruka i Republici Srbiji što Hrvatska želi raditi kako bi hrvatska nacionalna manjina u Srbiji bila emancipirana i integrirana u ovo društvo na europskim vrijednostima. „Inzistirat ćemo na standardima koje imaju i druge nacionalne manjine u Vojvodini i Srbiji. Moj dojam je da vaši sugrađani postaju svjesni da hrvatska nacionalna manjina nije remetilački faktor, već građani koji ovoj zemlji žele najbolje, ali isto tako žele imati prava koja imaju ostale manjine. Ravnopravnost u političkoj zastupljenosti, ravnopravnost u financiranju na području kulture, obrazovanja. To proizlazi iz Međudržavnog sporazuma, ali i Poglavlja 23. Nacionalne manjine moraju imati mogućnost utjecaja na Poglavlje 23 i zakonske propise koji će se donositi“, kazao je veleposlanik Bakota i najavio početak dijaloga vezanih za rješavanje otvorenih pitanja između Srbije i Hrvatske. „Poslije nekoliko godina imam osjećaj da je sazrelo vrijeme u kome ovdašnja strana prepoznaje potrebu da podigne razinu prava nacionalne manjine u Srbiji. Neki znakovi već postoje, primjerice sredstva za kupovinu kuće Bana Jelačića, ali ima još puno toga što treba biti napravljeno. Za bilateralne odnose bitna su dva pitanja. Prvo su prava manjina i tu treba doći do pomaka, mi ništa drugo ne želimo već implementaciju Sporazuma. Drugo je pitanje nestalih– složeno, teško, emocionalno. Ali idemo rješavati otvorena pitanja. To ne znači blokadu Srbije, to samo znači da Hrvatska kao i ostale članice EU ima svoja pregovaračka stajališta koja mi u Briselu, a i bilateralno ističemo da ih Srbija treba napraviti“, kazao je hrvatski veleposlanik u Beogradu Bakota.

Bakota je pozvao predstavnike hrvatskih udruga da iskoriste priliku i uključe se u projekte prekogranične suradnje Srbija – Hrvatska koje financira Europska unija. Pozvao je na međusobnu suradnju i na suradnju s Veleposlanstvom radi ostvarenja zajedničkog cilja, a to je potpuna ravnopravnost hrvatske nacionalne zajednice u Srbiji.

Zajedništvo

„Mislim da treba nadvladati svijest o zajedništvu i strpljenje u slaganju prioriteta kako se ono što je naše, moje ne bi iskazivalo kao važno, već da se unutar zajednice nađe prostor za komunikaciju, međusobno uvažavanje. A s druge strane, oni koji vode hrvatsku zajednicu da ne budu isključivi već da, uvažavajući svu pluralnost problema, počnemo u većem omjeru ostvarivati boljitak zajednice“, kazao je Žigmanov.

Diskusija

Krešimir Tkalac, predsjednik HKUPD-a Stanislav Preprek iz Novog Sada izrazio je sumnju da hrvatske udruge imaju stručne i obrazovane ljude koji mogu sudjelovati u izradi projekata prekogranične suradnje. On je također istaknuo da nigdje nije vođena diskusija o namjeni rodne kuće Bana Jelačića, a ona bi trebala postati centar kulture u Novom Sadu. „Sredstva koja stižu iz Hrvatske trebala bi prije svega ići udrugama, jer što će nam profesionalne hrvatske institucije ako ovdje više ne bude Hrvata“, kazao je Tkalac.

„Oko 90 posto sredstava koja stižu daje se udrugama. Važno je da rodna kuća Bana Jelačića bude u vlasništvu hrvatske zajednice i to mjesto može postati centrom kulture kao prepoznatljiv dio hrvatske povijesti i sadašnjosti“, odgovorio je Milas.

Kalendar manifestacija i zajednički nastupi

Drugi dio radnog susreta posvećen je razgovoru o suradnji Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata s udrugama kulture i izradi kalendara manifestacija za 2018. godinu. „Zavod je tijekom devet godina rada u području znanosti ostvario niz istraživanja, od kojih izdvajamo ona na području tradicijske kulture u kojima su sudjelovali članovi brojnih udruga. Plod toga su zbornici radova kako o Bunjevcima, tako onaj o Šokcima u Podunavlju koji je u pripremi, a bit će tako i o srijemskim Hrvatima gdje se istraživanja provode. Pokrenut je razvojni projekt digitalizacije, izrade topoteka, registra nematerijalne kulturne baštine. Sve su ovo projekti u koje je važno uključiti mjesne udruge kulture kako bismo skupa, suradnički imali što bolje rezultate“, rekla je Katarina Čeliković, stručna suradnica za kulturne projekte i programe u Zavodu. Ona je pozvala udruge da šalju po tri primjerka svojih izdanja za Zavičajnu knjižnicu Biblioteca Croatica koja je glavni izvor građe za istraživače i znanstvenike.

Planirane manifestacije za 2018. godinu poslale su 32 udruge koje skupa imaju oko 160 događaja – od toga je šezdesetak glavnih godišnjih priredbi. Primjetna je raznolikost manifestacija te se gotovo ravnomjerno kulturni život odvija u književnim, glazbenim, etno (folklornim) i likovnim događajima uz redovite godišnje koncerte, što nam ukazuje na raznolikost udruga, članstva i potreba. Bilo je riječi o zajedničkim manifestacijama (Srijemci Srijemu i Šokci i baština) te o obilježavanju Godine hrvatskih velikana. „Kalendar manifestacija nam omogućuje bolje planiranje i koordinaciju postojećih kulturnih događaja te izbjegavanje nepotrebnih preklapanja, a nakon usuglašavanja udruga, bit će postavljen na internetskom portalu Zavoda“, rekla je Katarina Čeliković.

Izvor: Hrvatska riječ (Z. Vasiljević)