U organizaciji Gradske knjižnice u Baji, u zgradi bivše sinagoge, 2. ožujka 2015. godine, predstavljena su dva izdanja o podunavskim Hrvatima Bunjevcima. Posrijedi je zbornik radova Bunjevci u vremenskom i prostornom kontekstu i monografiji Tradicijska baština i etnokulturni identitet podunavskih Hrvata Bunjevaca. Knjige su tiskane u sunakladi FF pressa, Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu i Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata.
Predstavljanje je otvorila knjižničarka Ildika Filaković koja je pozdravila goste i okupljene, među njima posebno glasnogovornika Hrvata u Mađarskome parlamentu Mišu Heppa, generalnu konzulicu Republike Hrvatske u Pečuhu Vesnu Haluga, zamjenicu predsjednika Hrvatske državne samouprave Angelu Šokac Marković, ravnatelja Znanstvenog zavoda Hrvata u Pečuhu Stjepana Blažetina, te ravnatelja santovačke hrvatske škole i predsjednika Hrvatske samouprave Bačko-kiškunske županije Josu Šibalina, te cijenjene goste iz Zagreba i Subotice.
„U višenacionalnom gradu mislim da je prirodno da damo prostora jednoj ovakvoj priredbi, pogotovo predstavljanju knjiga na visokoj razini. Kao voditelj ustanove nastojat ću i ubuduće osigurati mogućnost i podupirati da mjesna hrvatska zajednica, ali i druge narodnosti u Baji mogu očuvati, njegovati svoju kulturu i materinsku riječ“rekao je uz ostalo ravnatelj knjižnice László Zalavári u obraćanju nazočnima.
Zbornik i monografija plod su znanstvenog skupa „Bunjevci u vremenskom i prostornom kontekstu“ održanog 2012. godine u Zagrebu i zajedničkoga znanstvenog istraživačkog projekta Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, od 2011. do 2014. godine.
U nastavku su o projektu i knjigama govorili prof. Jadranka Grbić Jakopović, Goran Pavel Šantek i glavna urednica Milana Černelić s Katedre za manjinske kulture i zajednice, Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, nadalje Jelka Vince Pallua, znanstvena savjetnica Instituta društvenih znanosti „Ivo Pilar”, i Tomislav Žigmanov, ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i potpredsjednik Savjeta vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Hrvatske.
Posrijedi su iznimno važna, i opsegom, i sadržajem kapitalna djela jer, kako ističu urednici, „do sada nije bilo organiziranih cjelovitih etnoloških i kulturno-antropoloških skupova na temu Bunjevaca, a što je još i važnije, ni interdisciplinarnih znanstvenih i stručnih skupova koji bi, svaki sa svoga motrišta, cjelovito pridonijeli genetskoj i etnokulturnoj slici ove hrvatske (sub)etničke skupine. Naime, skup je održan u završnoj fazi projekta Ministarstva znanosti obrazovanja i športa Identitet i etnokulturno oblikovanje Bunjevaca i njemu prethodećeg Identitet i etnogeneza primorskih Bunjevaca, voditeljice prof. dr. sc. Milane Černelić.“
Zbornik su uredile profesorice Milana Černelić, Jadranka Grbić Jakopović, Marijeta Rajković Iveta, Tihana Rubić, dipl. etnolog Matija Dronjić i apsolvent Mihovil Gotal. U Zborniku je objavljeno 40 radova na 686 stranica. Tematski su raznovrsni i pokrivaju više prostornih odredišta bunjevačkih ogranaka. „To je prvi zbornik u kojemu se problematika hrvatske (sub)etničke bunjevačke skupine, koja se tijekom povijesti podijelila u tri prepoznatljiva ogranka te danas čini i dio hrvatske dijaspore u Mađarskoj i Srbiji, razmatra interdisciplinarno s povijesnog, jezičnog, identitetskog, etimološkog i kulturno-antropološkog motrišta. Izvornost ovoga djela ogleda se i u tome da su ovim Zbornikom prvi put u jednoj knjizi obuhvaćeni svi bunjevački ogranci – u Hrvatskoj, Mađarskoj i Srbiji – spomenutim interdisciplinarnim pristupom“, istaknula je uz ostalo glavna urednica Milana Černelić.
Jadranka Grbić Jakopović izrazila je zadovoljstvo i čast što je prvi Zbornik predstavljen upravo u Baji, jer su neki od radova odnosno neki od priloga nastali upravo na temelju istraživanja provedenih u Baji i okolnim naseljima. „Rijetko koje se ustanove mogu podičiti ovakvim kapitalnim djelom, s pravim izvornim istraživanjima, vjerodostojnim svjedočanstvima o bunjevačkim Hrvatima. Osim što su recenzirani, tekstovi imaju i sažetak na engleskome, a oni su važni ne samo za mjesnu nego i za hrvatsku, pa i šire, za europsku kulturu i povijest“.
Goran Pavel Šantek između ostalog je rekao kako „Zbornikova sržna pitanja jesu pitanja koja postavlja svaki čovjek, svaka zajednica, svaka nacija, a to su pitanja samobitnosti, a ona je u velikoj mjeri emocionalna kategorija. Dobro bi bilo da ovu knjigu ima svaka bunjevačkohrvatska obitelj, ona je bitna za cijelu zajednicu. To nije završetak istraživanja, nego početak koji otvara daljnje mogućnosti, a ukazuje na to koliko su Bunjevci važna skupina, sa svim svojim posebnostima i prepoznatljivostima“.
O drugoj knjizi s naslovom Tradicijska baština i etnokulturni identitet podunavskih Hrvata Bunjevaca govorili su Jelka Vince Pallua i Tomislav Žigmanov.
Jelka Vince Pallua kazala je da knjiga opisuje godišnje i životne običaje. „Ona je upravo zamišljena kao nekakva riznica tradicijske kulture bačkih Hrvata Bunjevaca, a u nekom smislu i šire, podunavskih Hrvata. Gotovo sve teme ujedinjuju i prošlo i suvremeno stanje tradicije, često i usporedno. Osim toga, prikazani su i obnovljeni običaji koje su Bunjevci oživili. Posebna je pozornost posvećena Dužijanci koja se djelatno proslavlja već više od jednog stoljeća“.
Milana Černelić istaknula je kako se monografija i zbornik dopunjuju u obradbi područja identiteta, a ostvarena je u suradnji kolega, studenata, istraživanjima koja su počela 2011. godine. Teme su određene izborom koje su sami studenti odabrali kao područja identiteta. Citirala je začetnika hrvatske etnologije Antuna Radića o tome zašto su običaji tako važni: „Život i pravo može biti bez običaja, ali kaki bi to život bio. Bio bi pust i prazan. Narod bez običaja, ako gdje i ima, divlji je i surov. Pomislite samo kako godi srcu kad kažeš 'Tako su i naši stari radili'.“
Tomislav Žigmanov govorio je o kontekstu i sadržaju dvaju izdanja. „Prvi put jedna znanstvena monografija tematizira sve bunjevačkohrvatske zajednice i u Hrvatskoj, i u Vojvodini, i u Mađarskoj. Svestrano je prikazan razuđeni prostor bunjevačkih Hrvata. Među autorima zastupljeni su Bunjevci svih triju ogranaka. Premda razdvojeni granicama, Bunjevci se moraju povezati barem kulturno, stvaranjem jedinstvenog prostora. Zauzeo se za ujedinjavanje zajedničkih snaga u istraživanju u budućnosti. Do sada najcjelovitije prikazana je tradicijska kultura bunjevačkih Hrvata i u Vojvodini i u Mađarskoj“.
Kako je napomenuo, već drugu godinu istražuju i šokačke Hrvate, a po mogućnosti najavljeno je i istraživanje santovačkih Hrvata Šokaca. Nakon istraživanja slijedi slično predstavljanje u posebnome zborniku, a onda preostaju još srijemski Hrvati.
Tekst: Stipan Balatinac
