Književna večer posvećena Isidoru Isi Velikanoviću (hrvatskom prevoditelju, komediografu satiričaru, piscu humorističnih novela i crtica) održana je 29. ožujka 2019. u prostorijama Rusinskog doma u Šidu. Podsjećanje na rad i stvaralaštvo velikog hrvatskog velikana koji je rođen 29. ožujka 1869. godine u Šidu, a umro 21. kolovoza 1940. godine u Zagrebu, organizirali su Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata i HKD Šid, u povodu obilježavanja 150. obljetnice njegovog rođenja. O Isi Velikanoviću govorili su te večeri upraviteljica Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad u Vukovaru dr. sc. Vlasta Novinc i doktorandica na postdiplomskom studiju Humanističke znanosti na Sveučilištu u Zadru Marina Jemrić iz Vukovara, dok je moderator književne večeri bio ravnatelj ZKVH-a Tomislav Žigmanov.

Obilježavanje ove značajne obljetnice dio je projekta ZKVH-a vezanog za hrvatske velikane u Vojvodini i kulturu sjećanja, čiji sadržaji, prema riječima Žigmanova, još uvijek nisu dovoljno razvijeni unatoč tome što hrvatska zajednica baštini velike osobe koje su davale značajne prinose u društvenom životu, na polju kulture, književnosti, politike, znanosti, sporta...

Vrijednosti, koje moramo više cijeniti

Isidor-Iso Velikanović svakako je jedan od njih. Za Velikanovića se govorilo da je prevoditeljstvo izdigao na razinu umjetnosti, a iza sebe je ostavio impozantan opus, od humorističnih djela do brojnih vrsnih prijevoda, a prevodio je sa španjolskog i francuskog jezika. Neka od njegovih djela su Srijemske priče, Otmica, Knez od Lidije, Posvatovci, Tulumović udaje kćer, te prvi suvremeni hrvatski slikovni rječnik Šta je šta?. U Beču je počeo studirati medicinu, no studij nije završio. Iz Beča se vraća u Srijemsku Mitrovicu gdje počinje izdavati humoristično-satirični list Knut. Tu ostaje do 1914. godine, kada odlazi živjeti u Zagreb. Do kraja svog života ostao je ponosan na svoje srijemsko porijeklo.

„Rijetkost je da u hrvatskoj književnosti imamo istaknute humoriste. Malo je književnih djela u kojima je toliko moćan taj humor, a da nikoga ne vrijeđa. Iso je samoironičan i njegova djela odišu toplinom, ljubavlju prema ljudima, a istovremeno i tom kritičnosti prema sebi i drugima. To je za Isu najkarakterističnije“, kazala je Vlasta Novinc, dodajući da je o Srijemu i Srijemcima najviše govorio u svojimSrijemskim pričama.

„Postoje stereotipi i predrasude kako su Srijemci ljudi koji vole jesti, piti, vole se družiti, a to su u stvari ljudi koji najviše vole život. Čitajući njegove Srijemske priče, možete vidjeti da je taj prostor bogat ljudima koji vole život i koji mogu otrpjeti razne povijesne nepravde“, kazala je naša sugovornica, ističući da je Iso pomalo zaboravljen i da se svi skupa moramo potruditi da vratimo te vrijednosti, posebice one koje se odnose na rad u području prevoditeljstva.

„Iso je preveo 300 djela u vremenu kada su prijevodi bili diletantski i kada su hrvatski, štokavski, ijekavski govor s ovih prostora, utjecali na cijeli prostor, odnosno na jezik hrvatske književnosti. To nije samo vrijednost, to je nešto što morate cijeniti i nešto što se mora stalno obnavljati.“

Obogaćivanje sjećanja

To je potvrdio i ravnatelj ZKVH-a Tomislav Žigmanov ističući da kao predstavnici hrvatske zajednice u Srbiji, u multietničkom prostoru u kojem živimo, još uvijek nismo u dovoljnoj mjeri doznačili tko su sve bili Hrvati u Vojvodini, a koji su davali velike prinose u različitim segmentima društvenog života. Okrugle obljetnice rođenja ili smrti hrvatskih velikana prilika su da ta sjećanja obogatimo.

„Na prostoru kulture hrvatske zajednice u Vojvodini još uvijek imamo deficit kada je u pitanju sadržaj sjećanja na naše velikane. Ne znamo tko su oni bili, ne znamo kakvi su bili njihovi opusi niti kakvi su bili njihovi prinosi. U Godini velikana što je organizirao Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata prije 8 godina pokušavamo da ih unutar naše kulturne prakse i sjećanja na one koji su bili prije nas, na neki način utvrdimo. Kada je u pitanju Srijem, tu je sigurno jedan od prvaka Isidor Iso Velikanović čiju smo obljetnicu, 150 godina od rođenja, obilježili na primjeren način u Šidu, podsjećajući se na njegov život, na njegova djela i na njegove prinose. Ovom manifestacijom koju radimo uvijek s mjesnim hrvatskim udrugama, u ovom slučaju vrlo uspješno s HKD-om Šid, uspjeli smo i više nego primjereno, uz pomoć naših predavača iz Hrvatske, reći tko je bio Iso Velikanović. Podsjetiti sve da je on čovjek s ovog prostora i da je dao značajne prinose u vojvođanskom dijelu Srijema. Mi kao hrvatska zajednica i kao kulturni prostor baštinimo njega kao neku vrsta naslijeđa. S druge strane, doznačavamo i drugima da je on dio multukulturalnoga prostora Vojvodine“, istaknuo je Žigmanov.

Obveza i dužnost

Hrvatsko kulturno društvo Šid već drugi put sudjeluje u organizaciji književne večeri posvećene Isi Velikanoviću, ukazujući na taj način na značaj hrvatskog velikana.

„Činjenica je da je on jako malo poznat javnosti, a posebno u šidskoj općini gdje je rođen. Mislim da mi kao predstavnici hrvatske zajednice imamo tu dužnost da u nekoj doglednoj budućnosti ispravimo tu nepravdu i da formiranjem književnog kluba damo akcent u tom smislu, u onom opsegu koji on zaslužuje. Činjenica je da i u Narodnoj knjižnici Simeon Piščević u Šidu ne postoji nijedno njegovo djelo. To dovoljno govori koliko je on zapostavljen. Iz razgovora s čelnicima Općine Šid dobio sam suglasnost i potporu da se nešto pokrene i da se ulože napori koji bi išli u prilog da Velikanović dobije mjesto koje zaslužuje. Već iduće godine bit će obilježeno 80 godina od njegove smrti, pa će i to biti prilika za obilježavanje značajnog jubileja u njegovu čast. Vjerujem da će HNV, ZKVH i institucije kulture u Vojvodini podržati taj projekt“ kazao je Josip Pavlović iz HKD-a Šid.

Rad i na polju izdavaštva

Fokus književne večeri bio je i na Knutu, humoristično-satiričnom listu, kojeg je izdavao Iso Velikanović, a koji je izlazio početkom XX. stoljeća, od 1904. do 1906. godine. O njegovom radu na polju izdavaštva govorila je Marina Jemrić, koja se bavi proučavanjem srijemskih autora i književnosti.

„Osobno me zadivila ta silna energija u njegovom radu, a to se dobrim djelom manifestiralo kroz uređivanje lista za satiru i humor Knut. U ovom listu Iso je pokazao jednu ogromnu energiju, istrajnost, volju i beskompromisnost. Kroz proučavanje kulturne povijesti Srijema i srijemske književnosti, jednostavno sam otkrila Knut u popisu periodičnih naslova i najviše me zanimala ta satirična podloga, jer je to najvažnija sekvenca tog lista, gdje se bez kompromisa napadaju svi prisutni akteri, društveni problemi, na koje treba reagirati. A Knut je to činio vrlo adekvatno“, kazala je ona.

Književnu večer svojim programom upotpunili su recitatori, članovi literarne sekcije HKD-a Šid i učenici koji pohađaju nastavu na hrvatskom jeziku u Sotu, kao i najmlađi članovi folklornog odjela.

Izvor: Hrvatska riječ (S. D.)