U Subotici je 19. lipnja 2014. godine, u organizaciji Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i Hrvatskog nacionalnog vijeća, predstavljen Zbornik radova prezentiranih na VI. međunarodnom znanstvenom skupu Hrvatsko-srpski odnosi; Prava nacionalnih manjina – borba protiv diskriminacije održanom u Golubiću (obrovačkom) 2013. godine, u organizaciji Centra za istoriju, demokratiju i pomirenje iz Novog Sada i Udruge za povijest, suradnju i pomirenje iz Golubića. Na 240 stranica zbornik sadrži 14 radova na hrvatskom, srpskom i engleskom jeziku znanstvenika iz Hrvatske, Srbije, SAD, Grčke i Poljske.

Glavni i odgovorni urednik zbornika i jedan od organizatora znanstvenog skupa prof. dr. Darko Gavrilović parafrazirajući upozoravajuće riječi hrvatskog političara Stjepana Radića izrečene 1918. godine prilikom ulaska u zajedničku državu, da je nacionalnost mnogo šire i važnije od onoga što se misli, da je to briga i rad za čovječnost, rad na većem gospodarstvu, većem postignuću za ljude i na slozi među ljudima, kazao je: „U tom smislu Radić je postavio jednu nacionalnost koja ne znači i nacionalizam, koja ne znači mržnju drugog već čuvanje vlastitog identiteta. Jedna od ključnih stvari na kojoj posebice inzistiramo od prošle godine je čuvanje vlastitog identiteta, ali i čuvanje tuđeg identiteta. U tom smislu Hrvati iz Vojvodine i Srbi iz Hrvatske prije svega moraju pronaći prijatelje jedni u drugima, a ne u svojim vladama ili pak u vladama svojih zemalja iz kojih kao nacionalnosti potječu“, rekao je Gavrilović dodajući kako stoga zbornik donosi u zaključcima i konkretne dogovore dviju zajednica.

On je istaknuo da je zahvaljujući znanstvenom skupu, koji se već šest godina organizira u selu Golubiću, na lokalnom planu ubrzan povratak ljudi, a s druge strane sam skup će od ove godine imati proširen program s likovnom školom, te programom za mlade studente iz regije koji žele pohađati školu ljudskih prava i obrazovanje o Holokaustu. On smatra da su ozbiljni pomaci postignuti u političkim odnosima između Hrvatskog nacionalnog vijeća i Srpskog narodnog vijeća u odnosu na stanje od prije tri ili četiri godine.

„Da nema prisutnosti političara mislim da nas (znanstvenike) ne bi puno ni gledali, kao što i većinu znanstvenih radova danas malo tko čita i gleda, ne čitaju niti naši studenti, naše kolege, pa onda ne gledaju mnogo ni vlade. Ali vlade osvrću veću pažnju na nas prije svega zbog toga što se na tim skupovima sastaju i političari, tu možemo vidjeti Milorada Pupovca i Petra Kuntića, Janka Veselinovića, u Golubiću su bili Ivo Josipović i Boris Tadić. Dakle, u tom smislu mogu reći da su znanstvenici uspjeli skrenuti pozornost i na sebe i na jednu malu lokalnu zajednicu u zaleđu Zadra, koja na ovaj način oživljava i doživljava jedan novi procvat nekih desetak godina poslije završetka Domovinskog rata“, kazao je Gavrilović.

Zamjenik glavnog i odgovornog urednika zbornika i narodni zastupnik u Skupštini republike Srbije prof. dr. Janko Veselinović kazao je kako se organizacijom znanstvenog skupa bavi „kao nekom vrstom misije jer srpsko-hrvatski odnosi jesu ključ stabilnosti na Balkanu, o kojima na neki način ovisi stabilnost i u Europi, jer ratovi koji su iza nas jesu na neki način za uzrok imali i narušene odnose između ovih dvaju naroda“. „Raznovrsnost koju dva naroda imaju i isprepletenost tih naroda kulturnim i drugim vrijednostima govore da moramo te odnose njegovati, unapređivati. Upravo ljudi u Centru za istoriju, demokratiju i pomirenje Novog Sada i Udruge iz Obrovca u Hrvatskoj rade na ovom poslu već godinama, posvećeni su toj misiji da kroz svoj doprinos unapređenju tih odnosa naprave na ovim prostorima bolje uvjete za život nekim novim generacijama, kada smo mi već bili u nekom vremenu koje nije bilo baš sjajno za odnose između ovih dvaju naroda“, rekao je Veselinović.

Na pitanje kako ocjenjuje današnje odnose između Hrvatske i Srbije, Veselinović je podsjetio da su dobri odnosi između dvaju predsjednika, Tadića i Josipovića, pridonijeli otopljavanju odnosa između dviju vlada što je pridonijelo i boljoj komunikaciji na svim razinama, te rezultiralo i formiranjem grupe prijateljstva u parlamentu Republike Srbije, koju je predvodio Veselinović, i u Saboru Republike Hrvatske. On je ocijenio da se godinu dana od promjene vlasti 2012. u tim odnosima ništa nije događalo, kao i da posljednjih godinu dana karakterizira izborna groznica u Srbiji zbog čega je nastavljeno tavorenje odnosa između Srbije i Hrvatske.

„Ne kažem da su odnosi između Hrvatske i Srbije sada loši, oni su dobri prije svega kao rezultat činjenja u prethodnom razdoblju. Ne kažem niti da je vlast u Republici Srbiji narušila te odnose, jednostavno nije se bavila tim pitanjem niti je bilo koje otvoreno pitanje između Hrvatske i Srbije riješeno. Mislim da je to loše, smatram da je puno otvorenih pitanja i da bi međuvladina mješovita povjerenstva za razna područja trebala pod hitno početi s radom i početi rješavati te probleme – od pitanja granica, nestalih osoba, povratka kulturnog blaga, povratka izbjeglica, ostvarivanje nacionalnih prava Hrvata u Srbiji, Srba u Hrvatskoj, itd. Smatram da nije dobro što se ništa ne čini kako bi se neka otvorena pitanja rješavala“, istaknuo je Veselinović.

Predsjednik Izvršnog odbora Hrvatskog nacionalnog vijeća Darko Sarić Lukendić istaknuo je kako na znanstvenom skupu u Golubiću redovito sudjeluju i predstavnici Hrvata iz Republike Srbije, jednako tako i predstavnici Srba iz Republike Hrvatske, te da se upravo kroz prava nacionalnih manjina reflektira i pitanje uređenosti svake države, što je jedna od mjera koja se uzima u obzir prilikom pristupanja EU.

„Iz vizure hrvatske zajednice nalazimo se u jednom dosta osjetljivom trenutku, naime, ostali smo bez zastupnika u republičkom parlamentu i to upravo u trenutku kada Srbija kreće put europskih integracija, kada se otvaraju poglavlja 23 i 24 koja se tiču, između ostalog, ljudskih i manjinskih prava“, kazao je Sarić Lukendić ističući da nacionalne zajednice na jesen čekaju izbori za nacionalna vijeća te da je u tom smislu važno tko će biti nositelj i kreator politike i aktivnosti HNV-a u sljedećem sazivu.

„S velikom zabrinutošću pratimo do sada neformalne najave što prorežimskih, što građanskih političkih organizacija u Republici Srbiji koje najavljuju svoje aktivno sudjelovanje na izborima za nacionalna vijeća. Smatramo da to svakako jest određena vrsta zadiranja u naš manjinski kako kulturni, tako i politički prostor“, kazao je.

U zborniku je objavljen rad arhivskog savjetnika Stevana Mačkovića o žrtvama subotičkih Židova u Holokaustu, te tri znanstvena rada koja se bave pitanjima i problemima s kojima se susreće hrvatska nacionalna zajednica u Vojvodini, čiji su autori Vladimir Stojanović, Mario Bara i Tomislav Žigmanov. Radove potonja dva autora predstavila je glavna i odgovorna urednica Hrvatske riječi i sudionica prošlogodišnjeg skupa u Golubiću dr. sci. Jasminka Dulić ističući da se tijekom trajanja skupa rodila ideja o organiziranju sličnog znanstvenog skupa u Srbiji u nekoj od sredina u kojoj žive Hrvati. Direktor Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Tomislav Žigmanov kazao je kako je „golubićki susret povjesničara i znanstvenika otvorio prostor da se pitanja, problemi, izazovi s kojima se suočavaju predstavnici hrvatske zajednice bolje vide u prostoru javnosti, da se o njima razgovara, da se ukaže da, osim problema s kojima se suočavaju predstavnici srpske zajednice, Hrvati u Vojvodini imaju cijeli niz važnih pitanja koje do sada nisu riješili, da unutar hrvatske zajednice postoji sada i minimalni institucionalni okvir, da postoji jedan relativno respektabilan krug znanstvenika koji mogu solidno tematizirati društveni položaj hrvatske zajednice“.

Pozdravljajući nazočne, generalni konzul Konzulata RH u Subotici Dragan Đurić kazao je da znanstveni susreti u Golubiću zasigurno imaju perspektivu, te izrazio uvjerenje da će se oni pozitivno odraziti i na perspektivu odnosa dviju zemalja. On je kazao da su dvije države, Hrvatska i Srbija, „unatoč svoj silini otvorenih pitanja, koja ste spomenuli ovdje, koja se ne zatvaraju a zatvarat ćemo ih, na putu da se, pod zajedničkim europskim krovom i kroz prihvaćanje svih tih europskih standarda, napokon i sami počnemo bolje, a rekao bih, i europskije osjećati“.

Tekst: S. M.