Sedmi broj Godišnjaka za znanstvena istraživanja Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata izašao je iz tiska koncem lipnja 2016. godine. Na 397 stranica, Godišnjak donosi 14 znanstvenih i stručnih radova, koje tematiziraju neki aspekt društvenog života Hrvata u Vojvodini, bilo u povijesti bilo u sadašnjosti. I u ovom se Godišnjaku svi radovi po prvi put objavljuju. Sadržaj Godišnjaka podijeljen je u četiri tematske cjeline, u kojima su radnje iz društvenih i humanističkih znanosti, a čija objava ima značaj znanstvenog prinosa za sve subotničke skupine Hrvata u Vojvodini.

U prvoj cjelini „Povijesne znanosti – prostor, procesi, događaji“ nalaze se četiri radnje, od kojih je prva „Pisac Emerik Pavić iz Budima Od Oca Slovinskoga“ (str. 9-35) stalnog suradnika Franje Emanuela Hoška, dobro uklopljena u ovogodišnji jubilej 300. obljetnice rođenja ovog franjevačkog pisca. Slijedi radnja „Bunjevci u kontekstu plemenske i zadružne kulture Dinka Tomašića“ (str. 37-52) koju potpisuje dr. sc. Mario Bara. Vladimir Čavrak napisao je rad „Predijalci Topuske opatije u Banatu“ (str. 53-73), a povjesničar iz Zagreba Ivan Armanda „Dolazak i prvo desetljeće sestara dominikanki u Subotici (1947.–1957.)“ (str. 75-93).

U drugom se odjeljku, pod naslovom „Pravo i politologija“ nalaze dva rada, čija se važnost ogleda u inače relativno skromnim prilozima ovakve vrste u znanosti čija su tema Hrvati u Vojvodini. Prvi se put kao autor pojavljuje mladi Darko Baštovanović kao autor radnje s veoma aktualnom temom „Prava nacionalnih manjina u Srbiji u procesu EU integracija – Srbija u svjetlu europskih iskustava s posebnim ukazom na hrvatsku nacionalnu manjinu u Republici Srbiji i AP Vojvodini“ (str. 95-135). Slaven Bačić objavljuje radnju „Parlamentarno predstavništvo nacionalnih manjina i njihova zastupljenost u drugim tijelima državne i javne vlasti u Republici Srbiji“ (str. 137-156) što svjedoči o važnosti praćenja političkih procesa.

„Književne znanosti“ donose radnju „Priljubljena uz zemlju. Egzil kao pjesnička i životna sudbina Ljubice Kolarić-Dumić“ (str. 159-190) koju potpisuje Vjekoslava Jurdana, a tematizira pjesništvo Sremice, rođene u Kukujevcima koja svoju životnu priču zbog poznatih nedavnih ratnih zbivanja nastavlja u Republici Hrvatskoj, u Rijeci.

Četvrta cjelina ima najviše, sedam radnji, a naslovom „Sociokulturna antropologija i etnologija“ ukazuje kako su terenska istraživanja studenata zagrebačkog Filozofskog fakulteta, odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju, uz mentorsko vodstvo dr. sc. Milane Černelić, urodila radnjama važnim za šokačke Hrvate u Vojvodini, ali i za Hrvate u Banatu. Dalibor Mergel objavljuje radnju o banatskim Hrvatima „Etnički identitet Hrvata u Starčevu“ (str. 193-230) tematizirajući i povijesni kontekst postepenog gubitka nacionalnog određenja. Slijede radnje studentica koje su istraživale hrvatsko šokačko stanovništvo u sjevernoj Bačkoj. Katarina Dimšić autorica je radnje „Običaj prošnje u Monoštoru i Beregu (str. 231-251), a radnju „Posmrtni običaji Hrvata Šokaca u Monoštoru i Beregu kroz XX. stoljeće“ (str. 253-287) potpisuju Gabriela Paradžik, Sonja Periškić i Andrea Višak. Slijede radovi: „Primjena narodne medicine među hrvatskim šokačkim stanovništvom u sjevernoj Bačkoj“ (str. 289-309) Sare Mikelić, „Uloga tradicijskih zanata na području Monoštora i Berega“ (str. 311-336) Martine Novosel, „Slobodno vrijeme djece u Monoštoru sredinom XX. stoljeća“ (str. 337-368) Sonje Periškić i „Suvremena primjena tradicijske nošnje u Monoštoru i Beregu“ (str. 369-380) Lucije Halužan. Ovo je iznimno važna cjelina za etnografiju, jer sadrži važne zapise koji doista u zadnjem trenutku čuvaju tradicijsku baštinu od zaborava.

Peta je cjelina sastavljena od sedam „Prikaza knjiga“ (str. 383-399) u kojima se predstavljaju znanstvena i publicistička djela o vojvođanskim Hrvatima objavljena tijekom 2014. godine. Goran Pavel Šantek predstavlja knjigu „Bunjevci u vremenskom i prostornom kontekstu“ čiji su urednici Milana Černelić, Jadranka Grbić Jakopović, Tihana Rubić, Marijeta Rajković Iveta, Matija Dronjić, Mihovil Gotal, dok Jelka Vince Pallua prikazuje djelo „Tradicijska baština i etnokulturni identitet podunavskih Hrvata Bunjevaca“, urednice Milane Černelić. Dominik Deman piše o knjizi „Evgenije Savojski i njegovo doba“ Branka Bešlina, a Klara Dulić o zborniku „Dani Balinta Vujkova : dani hrvatske knjige i riječi : zbornik radova sa znanstvenih skupova 2013.-2014.“ koji je uredila Katarina Čeliković. Vjerni suradnik Godišnjaka Zvonimir Pelajić, iznenada je preminuo i nije dočekao objavu svog prikaza zbornika „Urbani Šokci 8/9“ urednica Helene Sablić Tomić i Vere Erl. Slijede još dva prikaza: Slaven Bačić piše o knjizi „Dužijanca je zahvala Bogu i pohvala čovjeku“ Laze Vojnića Hajduka, a Tomislav Žigmanov o monografskoj publikaciji „Tragovima predaka – Povijest loze Perušić“ autora Lajče Perušića.

Godišnjak br. 7 završava „Dodacima“ (str. I-XXVII) u kojem su „Upute suradnicima Godišnjaka za znanstvena istraživanja“, informacija „O Zavodu za kulturu vojvođanskih Hrvata“ te popis svih knjiga u (su)nakladi Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata.

Godišnjak se objavljuje u nakladi od 300 primjeraka, a može se nabaviti u prostorijama Zavoda (Laze Mamužića 22, Subotica) ili naručiti putem elektroničke pošte ili telefonom. Cijena primjerka je 900,00 dinara.