Najveća književna manifestacija Hrvata u Srbiji – Dani Balinta Vujkova održani su u Subotici od 19. do 21. listopada 2017 godine šesnaesti puta, opravdavši još jednom sadržajem programa svoj „podnaslov“ – Dani hrvatske knjige i riječi. Dani se simbolično održavaju u listopadu – mjesecu knjige, a njihov cilj je, osim oživljavanja i valorizacije opusa sakupljača narodne književnosti Balinta Vujkova, a s tim u vezi i očuvanja narodnog govora – bunjevačke i šokačke ikavice, i afirmacija književne baštine te aktualne knjiške produkcije ovdašnjih Hrvata.

Dani su već po tradiciji započeli u znaku najmlađih, odnosno programom Narodna književnost u školi koji je u HKC-u Bunjevačko kolo okupio oko 350 gledatelja i na kojem su djeca izvela igrokaze rađene po pričama koje je Vujkov sakupio.

Nagrada za životno djelo

U kontekstu valorizacije stvaralaštva u području književnosti, znanosti i publicistike i ove je godine na Danima Balinta Vujkova dodijeljeno nekoliko nagrada. One su dobitnicima uručene na multimedijalnoj večeri koja je održana u Velikoj vijećnici Gradske kuće.

Nagradu za životno djelo na području književnosti Balint Vujkov Dida, koju dodjeljuje Hrvatska čitaonica iz Subotice, dobio je književnik i kulturni djelatnik Lajčo Perušić.

„Kada su mi priopćili da sam dobio ovu nagradu bio sam veseo i ponosan. Drago mi je da je na ovaj način priznat moj dosadašnji rad. Ujedno, to mi je i obveza da, dok mi moje skromne mogućnosti to budu dozvoljavale, nastavim sve ono što sam dosad radio“, izjavio je Perušić.

Najbolje nove knjige

Nagradu Emerik Pavić za najbolju knjigu u 2016. godini, koju dodjeljuje Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, dobio je povjesničar Kalman Kuntić za knjigu Pravni fakultet u Subotici: 1920. – 1941., čiji je nakladnik Hrvatsko akademsko društvo iz Subotice.

Kalman Kuntić je u izjavi medijima izrazio zadovoljstvo što je njegova knjiga izabrana u konkurenciji od 29 naslova.

„O Pravnom fakultetu u Subotici se malo zna jer je prestao postojati prije Drugog svjetskog rata. Bio je to prvi fakultet u današnjoj AP Vojvodini. Ono što je značajno za hrvatsku zajednicu je da su tu mladi iz ovih krajeva prvi puta imali prilike sukcesivno se obrazovati, neovisno jesu li bili iz bogatih ili nešto siromašnijih obitelji“, kaže autor knjige.

Nagradu za najbolju knjigu poezije Antun Gustav Matoš za razdoblje od 2014. do 2016., koju također dodjeljuje Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, pripala je knjizi Prah obiteljske srebrnine autora Milovana Mikovića, objavljenoj u nakladi NIU Hrvatska riječ iz Subotice. „Ako književnost, posebice poezija, a naročito ona istinska, ima neku zadaću, onda je to zasigurno da nas zaustavi u jurnjavi, da nas izbaci iz svakodnevne rutine, iz privida virtualnoga svijeta i da nas primora na razmišljanje. Upravo to čini Miković svojom zbirkom“, kazao je predsjednik povjerenstva za dodjelu nagrade Stjepan Blažetin.

U sklopu multimedijalne večeri nastupio je poznati vokalni ansambl Brevis iz Osijeka pod ravnanjem Antoanete Radočaj-Jerković, a u čast nagrađenog Lajče Perušića kraći nastup održala je klapa Geta iz Orebića.

Knjiška produkcija

Knjišku produkciju Hrvata u Srbiji između dvaju Dana Balinta Vujkova predstavila je profesorica hrvatskog jezika i književnosti Ana Gaković. Kako je istaknula, u odnosu na prošlu godinu, knjiška se produkcija prema kvantiteti može ocijeniti uspješnijom. Broji ukupno 30 knjiga, za razliku od prošlogodišnjih 26, a tu je 16 naslova periodike među kojima se većina odlikuje kontinuitetom.

„Godinama uočavamo kako u našem stvaralaštvu prevladava poezija, što potvrđuje i protekla godina. U analizama knjiške produkcije prethodnih godina, već je uočena tendencija objavljivanja kraćih djela, a sve se to povezivalo s modernim vremenom i potragom čitatelja, a i pisaca, za kratkim formama. Ukoliko se složimo s tim razlozima, neće nas iznenaditi činjenica da je u proznoj produkciji kratka priča najčešći žanr objavljen u tri zbirke. Za razliku od prošle godine kada nije objavljen niti jedan roman, ove se godine javio i novi roman Milovana Mikovića Otići nekamo kome kao jedinom romanu objavljenom prethodne godine svakako moramo pridati pozornost. Znanstvene publikacije također sadrže kvalitetna izdanja, a pokrivaju područja filozofije, etnografije, povijesti, glazbe. Leksikon podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca nastavlja kontinuitet objavljivanja i ove je godine objavljen 13. svezak. Dugo očekivana i prijeko potrebna izdanja udžbenika na hrvatskom jeziku ove su godine prvi put ušla u nastavu“, kazala je Gaković.

Stručno-znanstveni skup

Stručno-znanstveni skup, kao jedna od prepoznatljivih programskih sastavnica Dana, ove je godine okupio čak trideset predavača iz Srbije, Mađarske, Hrvatske i Austrije, što ga čini najvećim u povijesti te manifestacije. Imali smo prilike čuti predavanja koja su priredili: Sanja Vulić, Ante Bežen, Silvija Ćurak, Tena Babić Sesar, Ana Mikić Čolić, Maja Glušac, Mirjana Crnković, Martina Kolar Billege, Vesna Budinski, Ladislav Heka, Mirko Ćurić, Vesna Vlašić, Zorica Jurčević, Robert Hajszan, Silvestar Balić, Stjepan Blažetin, Katja Bakija, Lilla Anna Trubics, Katarina Dinješ Gros, Milovan Miković, Tamara Jurkić Sviben, Klara Dulić, Miroslav Stantić, Božica Zoko, Petar Pifat, Bernadett Zadrovich, Tomislav Žigmanov, Vladimir Nimčević, Bernadica Ivanković i Katarina Čeliković.

Teme izlaganja su bile vezane za različita područja: od književnosti, preko jezikoslovlja i kazališta do kulturne povijesti. Skup je i ove godine organiziran skupa sa Znanstvenim zavodom Hrvata u Mađarskoj.

Ana Mikić Čolić s Filozofskog fakulteta u Osijeku kaže kako je kroatistima iz Hrvatske čast i zadovoljstvo ali i dužnost odazvati se na manifestacije koje se bave hrvatskim jezikom izvan granica matične države. Tema njezina rada u suautorstvu s kolegicom Majom Glušac bila je Dijalekt i standard u sustavu okomite višejezičnosti.

„Nastojimo dati doprinos ovoj manifestaciji i znanstvenim nastojanjima ovdašnjih Hrvata. Organizacija skupa je besprijekorna. Više nego ugodno smo iznenađeni tematskom širinom skupa i znanstveno-stručnim pristupom“, kaže Mikić Čolić.

Katja Bakija sa Sveučilišta u Dubrovniku je drugi puta na ovom stručnom skupu, nakon sudjelovanja 2011. godine.

„Tema moga rada bila je posvećena Ivanu Petrešu, književniku bunjevačkih Hrvata, s kraja 19. i početka 20. stoljeća. Uvijek je lijepo vidjeti da se nešto događa u ovdašnjoj hrvatskoj zajednici, da se usprkos situaciji koja nije laka realiziraju nakladnički projekti, da imate svoja glasila. Energija, rad i postignuća ove zajednice čine da s ovoga skupa odlazim s dozom optimizma“, kaže Bakija.

Pametni romani za srednjoškolce

Prvi puta u okviru Dana priređen je i program u subotičkoj gimnaziji Svetozar Marković. Učenicima se tom prigodom predstavila osječka književnica Jasna Horvat čije se stvaralaštvo smatra jednim od izgrađenijih konceptualnih opusa u suvremenoj hrvatskoj književnosti. Gimnazijalcima je predstavila svoja dva posljednja romana – Vilijun i Atanor. U pitanju su tzv. pametni romani jer se iščitavaju uz pomoć pametnih telefona. Oni su, naime, premreženi QR kodovima, te čitateljima nude internetske poveznice potpisane od autorice. Te poveznice šire viziju romanskoga teksta. Njezini romani su na tragu Oulipovaca, skupine književnika i matematičara formirane 60-ih godina u Francuskoj koji su se zalagali za otkrivanje potencijala književnih tekstova.

I ove je godine objavljena jedna knjiga iz Vujkovljeva sakupljačkog opusa; riječ je o Bajkama, prvoj knjizi iz novopokrenute edicije Izabranih djela Balinta Vujkova. Tijekom stručnoga skupa predstavljen je i zbornik radova s Dana Balinta Vujkova, održanih 2015. i 2016. godine, a u Gradskoj knjižnici priređena je i izložba knjiga i periodike vojvođanskih Hrvata u proteklih godinu dana. Predstavnici hrvatskih institucija, hrvatske diplomacije u Srbiji i organizatora manifestacije položili su vijence na bistu Balinta Vujkova u centru Subotice.

Dane Balinta Vujkova organizira Hrvatska čitaonica Subotica u suradnji s Gradskom knjižnicom u Subotici, a uz logističku i stručnu potporu ZKVH-a. Održavanje manifestacije pomogli su Grad Subotica, Ministarstvo kulture i informiranja Republike Srbije, Pokrajinsko tajništvo za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine – nacionalne zajednice, Pokrajinsko tajništvo za kulturu i javno informiranje, Središnji Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske i Hrvatsko nacionalno vijeće.

Fotogaleriju s događaja možete pogledati na facebook profilu Hrvatske riječi.

Izvor: Hrvatska riječ (Davor Bašić Palković)