Prof. dr. sc. Milana Černelić i skupina njezinih studenata na Odsjeku etnologije i kulturne antropologije zagrebačkog Filozofskog fakulteta, boravili su od 8. do 11. travnja 2013. godine u Tavankutu, s namjerom istraživanja pojedinih segmenata tradicijske kulture bačkih Hrvata-Bunjevaca. Riječ je o istraživanju koje je Odsjek za etnologiju zagrebačkog Filozofskog fakulteta započeo u suradnji sa Zavodom za kulturu vojvođanskih Hrvata 2011. godine. Istraživanja su, pod mentorstvom dr. sc. Milane Černelić prije desetak godina u okviru projekta „Identitet i etnokulturno oblikovanje Bunjevaca“ vršena i u Senju, Lici i Dalmaciji, a tijekom 2012. godine i u Mađarskoj, te u nekoliko navrata u Bačkoj; dakle na svim prostorima gdje većinski žive Hrvati-Bunjevci.
Studenti su odabrali nekoliko tema o kojima su nastojali tijekom trodnevnog terenskog rada na području subotičkog i somborskog kraja doznati što više, mahom od pripadnika starije populacije, koji pamte nekadašnji način života i dobro poznaju običaje koji se do danas održavaju, ali i one koji žive još samo u njihovu sjećanju.
Tijekom istraživanja došlo se do zanimljivih podataka kada je riječ o običajima, osobito onim koji su dulje vrijeme ukorijenjeni u tradiciji. S druge strane, pokazalo se da se, primjerice, među pripadnicima bačkih Hrvata vrlo malo zna o narodnoj književnosti, čemu je, smatra prof. Černelić, znatno pridonio i utjecaj televizije:
„Teme kojima smo se ovdje bavili su porodni običaji, dakle žena i dijete, djetinjstvo, odgoj, dječje igre, potom pogrebni običaji, narodna književnost, što je malo teže išlo, kao i narodna vjerovanja, pri čemu smo naišli na određenu rezerviranost kod sugovornika. Također smo se bavili i temama koje se odnose na pitanje očuvanja identiteta bačkih Hrvata na ovim prostorima. Bilo nam je prilično značajno dobiti što stariju sliku situacije, budući da tradicija brzo nestaje, te smo ponajviše razgovarali sa starijim kazivačima, koji pamte neke detalje kojih danas više nema.“
Svih petnaest studenata po prvi su puta boravili u ovim krajevima, a susret sa sugovornicima bio je ugodno iznenađenje, ističe jedan od njih, student treće godine studija etnologije i kulturne antropologije Ivan Šikić:
„Ugodno sam se iznenadio reakcijama ovdašnjih kazivača, budući da su stariji ljudi u Prigorju i Zagorju, koliko god da slušaju i gledaju na televiziji o ovakvim istraživanjima, vrlo zatvoreni kada se od njih traži da nam nešto kažu. Stoga me prilično iznenadilo kada sam vidio koliko su vaši Bunjevci ovdje predusretljivi po tom pitanju i otvoreno govore o svim temama. Ovdje smo naišli na izuzetno gostoprimstvo i doista smo se vrlo ugodno osjećali, te se nadam da ćemo uskoro ponovno doći.“
Prof. Milana Černelić prve je spoznaje o kulturi i tradiciji bačkih Hrvata stekla također kao studentica, te danas, nakon 30-godišnjeg bavljenja etnološkim istraživanjima, kaže da su najvažniji radovi u njezinoj profesiji, poput magisterija i doktorske disertacije, upravo bili posvećeni temama o bačkim Hrvatima:
„Sve moje važnije faze napredovanja u ovome poslu bile su vezane uz tradiciju bunjevačkih Hrvata, koja je neiscrpno blago i moj je dosadašnji rad samo kap u moru. Drago mi je da sam i studente uključila u istraživački rad bunjevačke tradicijske kulture, te je ovo u posljednjih godinu i pol dana već druga skupina studenata s kojima sam boravila ovdje.“
Nakon obrade prikupljenih podataka na terenu, u planu je da studenti pristupe izradi radova, koji bi bili objavljeni u Godišnjaku za znanstvena istraživanja Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata.
Boravak studenata u Bačkoj realiziran je u suorganizaciji Zavoda za kulturu Vojvođanskih Hrvata, a smještaj je organiziran u prostorijama HKPD „Matija Gubec“ u Tavankutu, odakle su uz vođenje vanjskih suradnika Zavoda odlazili na terenski rad u Sombor i okolicu, Lemeš, Suboticu i okolicu, Đurđin, Malu Bosnu, te po Gornjem i Donjem Tavankutu.
Priređeno prema tekstu Marije Matković i Ivice Dulića
