Turizam kao gospodarska grana raste, dinamično se mijenjajući i razvijajući i nudeći nove „proizvode“. Da kulturna baština, materijalna i nematerijalna (običaji, graditeljstvo, prehrana, glazba, ples, obrtništvo...) jeste i može biti dio te ponude već je poznato i itekako vidljivo u praksi. Upravo toj temi Baština u funkciji turizma bila je posvećena 3. međunarodna konferencija, održana 11. svibnja 2023. godine u Pleternici, gradiću u Požeško-slavonskoj županiji. Pleternica je ne bez razloga bila domaćin ovakvog skupa jer je primjer pozitivne prakse na zadanu temu: u sklopu velikoga projekta Svijet graševine, u značajnom dijelu financiranim iz fonda Europske unije, tamo je izgrađen i nedavno otvoren Muzej bećarca. U pitanju je projekt od nacionalnog značaja u Hrvatskoj, budući da se bećarac od 2011. nalazi na UNESCO-ovoj listi nematerijalnog svjetskog naslijeđa. Na konferenciji u Pleternici dotaknute su brojne teme, kako kroz analize stručnjaka tako i kroz iskustva izvornih nositelja baštine uključenih u projekte s turističkim predznakom.

Doživljajni turizam

Docentica i profesorica stručnih studija u trajnom zvanju i članica Znanstvenog vijeća za turizam i prostor pri HAZU-u dr. sc. Romana Lekić govorila je o temi osnaživanja autentičnosti i identiteta u turizmu kroz ekonomiju doživljaja (doživljajni turizam) i storytelling (pričanje priča). Naime, suvremeni turist, nasuprot konceptu nekadašnjeg masovnog turizma, sve više želi jedinstvena iskustva koja ga emotivno povezuju s destinacijom, čemu mogu pridonijeti upoznavanja lokalnih legendi i priča ili oživljavanja povijesnih događaja. Ukratko, turisti žele osjetiti „dušu mjesta“ kao onoga koje se ne može zamijeniti nekim drugim turističkim odredištem. Doživljajni turizam uključuje edukacijski, emotivni i element zabave.

„Došlo je do promjena u trendovima i načinu provođenja slobodnog vremena turista te dolazi do oblika održivog turizma gdje je sve važniji osobni kontakt s lokalnom zajednicom. Bez lokalnog stanovništva nema istinskog doživljaja sredine, a turisti postaju emotivno vezani za destinaciju. Gost traži i plaća doživljaj i iskustvo koje će ga promijeniti“, navodi Romana Lekić. Govoreći s druge strane o izazovima, Lekić je upozorila kako se u ovim pristupima kreiranja ponude treba čuvati „glumljene autentičnosti“. Naglasila je i važnost povezivanja i interkulturalne komunikacije kroz turizam, posebice u uvjetima suvremenih kriza koje ugrožavaju mir i stabilnost u svijetu.

„Soba s pogledom na kokošinjac“

Ono što je nekad bila svakodnevica danas je atrakcija, tako bi mogao glasiti jedan od slogana ruralnog (seoskog) turizma čiji je kulturna baština također važan dio. O ovoj temi na konferenciji govorila je Dijana Katica, voditeljica Hrvatske udruge za turizam i ruralni razvoj Klub članova selo. Jedna od aktivnosti turista zainteresiranih za boravak na selu, uz hranu i piće (preporučljivo od lokalnih proizvođača i dobavljača), odmor ili aktivnosti u prirodi (pješačenje, biciklizam...), vezana je i za upoznavanje s tradicionalnim načinima života, običajima, folklorom. Potrebe turista su različite, netko traži sobu s pogledom na more, a netko s pogledom na – kokošinjac! Kako je Katica navela, razvoju ruralnog turizma sve više pridonose i manifestacije tradicijske kulture koje se na tim destinacijama održavaju, a tu treba paziti na aspekte ekološke održivosti.

Kada su u pitanju smještajni objekti, Katica ističe kako u biti oni trebaju biti kreativno osmišljeni (zanimljive su „kuće s pričom“ poput Kuće za odmor Šokačka lady u Županji ili Romske kuće u selu Maglenča pokraj Bjelovara), preporučljivo je da sadržavaju i elemente suvremenog komfora ali, kako je napomenula, tu treba vrlo paziti na umjerenost.

Digitalne informacije

Bilo je riječi i o suvremenim tehnologijama, bez kojih je današnji život mnogima, posebice mlađim generacijama, nezamisliv. Dostupnost i reklamiranje na internetu i društvenim mrežama, koje koriste milijarde korisnika, neizostavni su dio bilo kod projekta koji se tiče turizma, pa tako i onog koji se oslanja na kulturnu baštinu. Kada je riječ o samim destinacijama, tehnologija nam može biti od pomoći i da goste preko info ploča s QR kodovima informiramo o povijesti objekata, mjesta, znamenitim osobama.

Jedna od sudionica konferencije, predsjednica hrvatskoga ICARUS-a Vlatka Lemić istaknula je kako bi se djelatnici u turizmu trebali povezati s baštinskim ustanovama, kakav je europski konzorcij ICARUS koji okuplja oko 200 ustanova, ali također i ljude iz akademske i znanstvene zajednice. Korištenje dostupnih mreža i digitalnih alata, suradnja sa stručnjacima (posebice etnolozima) neke su od preporuka za one koji bi se dugoročnije i održivije htjeli baviti tzv. kulturnim turizmom.

Muzej bećarca

Cijela konferencijska priča u Pleternici zaokružena je zajedničkim posjetom sudionika mjesnom Muzeju bećarca, koji je, kako kažu, postao okidač za dolazak turista u taj kraj. Kao tradicijski napjev iz Slavonije, Baranje i Srijema, bećarac je nematerijalan, što multimedijalne i interaktivne sadržaje u muzejskom postavu čini dodatno zanimljivim. Također, Muzej se pokazao kao uspješan primjer suradnje stručnjaka s izvornim praktikantima bećarca.

„U Pleternici već dugi niz godina radimo na očuvanju i promociji bećarca kao nematerijalne kulturne baštine. Imamo mnoštvo KUD-ova koji žive narodne običaje iz dana u dan i prenose kulturnu baštinu sa starijih na mlađe naraštaje. Upravo ovaj Muzej hram je gdje je sažeto bogatstvo sve te baštine i kulture. U nepuna tri mjeseca od otvorenja imali su oko 5.000 posjeta učenika iz cijele Hrvatske, udruga umirovljenika, individualnih posjetitelja i obitelji“, kaže ravnateljica Javne ustanove Pleternica koja upravlja Muzejom bećarca Jasna Hoffmann.

Hrvati iz Srbije

Na pleterničkoj konferenciji drugi su puta sudjelovali i Hrvati iz Srbije, ovoga puta predstavnici Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i tavankutskog HKPD-a Matija Gubec – Katarina Čeliković i Ladislav Suknović, koji su izlagali na temu Nematerijalna kulturna baština Hrvata u Srbiji i primjer dobre prakse u Tavankutu.

Ladislav Suknović iz Gupca ističe kako je sudjelovanje udruge na ovom skupu značajno u smislu promocije njihovih turističkih aktivnosti, ali i kao prilika da nauče nešto novo. „Konferencija nam je značajna iz razloga jer su nas organizatori percipirali kao nekoga tko je relevantan u području kulturnog i ruralnog turizma. Za mene osobno bilo je važno čuti analize i sugestije kako od znanstvenika tako i od ljudi iz prakse, ostvariti kontakte s njima. Najzanimljiviji je bio dio koji se tiče izazova u inkorporaciji baštine u turističke aktivnosti. Hrvati u Srbiji imaju bogatu kulturnu baštinu, a da bi od toga napravili što kvalitetniji turistički ‘proizvod’ treba puno edukacije i suradnje sa stručnjacima, treba se puno paziti na mjeru, tj. na to da baštinu ne oštetimo stavljajući je u funkciju turizma“, kaže Suknović.

Izvor: Hrvatska riječ (D. B. P.)