Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata (ZKVH), u suradnji s ICARUS-om (Međunarodnim centrom za arhivska istraživanja), uz financijsku potporu Ministarstva državne uprave i lokalne samoprave R. Srbije i Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan R. Hrvatske, otvorio je virtualnu arhivsku zbirku Baština Hrvata u Srbiji na međunarodnoj suradničkoj digitalnoj platformi Topoteka (https://hrvatisrbija.topoteka.net/). Prva je to otvorena topoteka na području Srbije, a 20. na hrvatskom kulturnom prodručju i u njoj je za sada pohranjeno 107 arhivskih jedinica među kojima najviše ima fotografija. 

Đuvegija i snaša sa svatovima, Glavni sokak u Sonti, Ubacivanje kuruza, Bunjevački salaš – napajanje josaga, Euharsitijski kongres u Subotici, Polivači, Gadne tute, Bunjevke na korzou samo su neki od naziva fotografija koje su pohranjene u ovoj arhivskoj zbirci. 
Osim naziva fotografije, topoteka pruža informacije, ukoliko su poznate, o datumu njezinog nastanka, mjestu (tako što je objekt već lociran na Google mapsu), vlasniku i autoru fotografije, a ostavljena je mogućnost i za detaljniji opis dokumenta te tagiranje. 
„Želimo sačuvati informacije o tim fotografijama, ne samo fotografije. Ljudi koji nešto znaju ispričati o fotografijama s početka 20. stoljeća, kada se život itekako razlikovao od ovoga kako ga mi sada živimo je sve manje i ovo su nam posljednje šanse da nešto trajno zabilježimo. Ako ne sačuvamo informacije o fotografijama, one postaju bezvrijedni papiri na kojima su nepoznati ljudi, mjesta i događaji”, kaže poslovno-administrativni tajnik ZKVH-a i administrator topoteke Josip Bako.
Trajno sačuvano

Kao što i ime kaže, topoteka objedinjuje povijesnu građu Hrvata u Srbiji. Bako objašnjava da su se opredijelili za ovako široki sadržajni koncept kako bi na jednom mjestu bio objedinjen cjelokupan trag, odnosno baština koju su Hrvati stvarali boraveći na ovom prostoru. 
„Za razliku od drugih topoteka, poput topoteke Vukovar ili Lika, kojima je ona samo nadogradnja na postojeće muzeje ili arhive o tom području, Hrvatima u Srbiji je ona jedino mjesto na kojemu će sva građa biti pohranjena na jednome mjestu. Imamo velike manjkavosti što se tiče institucija koje se bave očuvanjem baštine – nemamo muzej, nemamo arhiv, nemamo nikakav prostor gdje bi sva ta građa mogla biti pohranjena i zbog toga nam je ova topoteka iznimno važna”, kaže Bako. 
Kako administrator ističe, koncept čuvanja baštine na ovaj način posebno je interesantan za hrvatsku zajednicu u Srbiji, jer je teritorijalno vrlo disperzirana: 
„Čak i kad bismo imali muzej ili arhiv, to bi bilo na jednom mjestu i pitanje je kad bi neki Hrvat iz Zrenjanina, Srijemske Mitrovice ili Šida došao u Suboticu ili Novi Sad vidjeti postavku. Bilo bi to jednom ili nekoliko puta, a na stranicu topoteke svatko može otići s nekoliko pokreta mišom.”
Osim toga što je Topoteka javno dostupna, u njezinom kreiranju i nadopunjavanju svatko može sudjelovati. Tim povodom u ZKVH-u najavljuju promoviranje projekta, kako bi se što više njih uključilo. Kako kažu, u planu im je izaći na teren radi prikupljanja arhivske građe, a otvorena je i nova e-mail adresa za ovu namjenu.
„Jedna od osnovnih ideja Topoteke je da svatko može dati svoj doprinos. Zavod, kao jedina profesionalna institucija Hrvata u Srbiji koja se bavi kulturom, će koordinirati projektom, ali on neće uspjeti ako se ne uključe i drugi ljudi. Trag koji smo ostavili na ovom prostoru se čuva po privatnim arhivima ili ga prikupljaju određeni entuzijasti koji to vole, ali i koji u najvećem broju slučajeva ne znaju na koji način bi te kolekcije mogli pokazati drugima. Upravo je to poanta Topoteke – da otvorimo svoje ladice i albume, postavimo dokumente na mrežu i učinimo ih dostupnima i drugima. Ove godine planiramo obilaziti mjesta gdje ima Hrvata i u suradnji s lokalnim udrugama i predstavnicima Crkve upoznavati ljude s potencijalom koji ima Topoteka – sve što je pohranjeno na ovoj platformi trajno je sačuvano, jer je Topoteka umrežena s arhivskom europskom zajednicom i kompletan materijal je pohranjen na njihovim serverima što znači da na taj način čuvamo svoju baštinu, a s druge strane je činimo dostupnom“, kaže Bako. 
Dodaje i da se kod Topoteke jako pazi na autorska prava, što znači da je na svakoj fotografiji istaknut vlasnik, dokumenti se ne mogu preuzimati bez odobrenja, a potpisuje se i izjava o autorskim pravima, tj. vlasnici ustupaju svoje fotografije drugima kako bi ih mogli vidjeti. 
Osim po Vojvodini, u Zavodu kažu da će se građa prikupljati i iz drugih dijelova svijeta gdje žive Hrvati rodom s područja Vojvodine. Do sada je Topoteka predstavljena samo u Zagrebu, nakon ćega se javila velika zainteresiranost Hrvata rodom iz Srbije za sudjelovanje u projektu, a iz Zavoda kažu da će radi prikupljanja što više i bolje arhivske građe koju oni posjeduju angažirati jednog svog suradnika u ovome gradu. 
Kaže Bako da je do sada Topoteka o Hrvatima u Srbiji izazvala pozitivan odjek, da se mnogi žele uključiti i doprinijeti što raznovrsnijoj građi, a nada se i pozitivnom natjecanju među obiteljima i mjestima. 
„Ako se na jednoj fotografiji nalazi netko iz obitelji Skenderović, u tagovima će pisati Skenderović i klikom na prezime, otvorit će se sve fotografije na kojima je također netko iz ove obitelji. Isto tako je i s toponimima – bilo koja fotografija iz Monoštora u tagovima će imati, među ostalim, i riječ Monoštor te će se preko tog taga moći vidjeti sve fotografije iz ovoga mjesta. Nadamo se pozitivnom nadmetanju i uravnoteženoj zastupljenosti svih Hrvata u ovom arhivu”, ističe administrator.

Izlazak iz znanstvene anonimnosti

Topoteka Baština Hrvata u Srbiji otvorena je u okviru projekta Topoteka nematerijalne kulturne baštine Hrvata u Vojvodini i Digitalizacija hrvatske kulturne baštine u Vojvodini – Povijesna građa vojvođanskih Hrvata na Internetu, koji su podržani od Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave R. Srbije i Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan R. Hrvatske, a stručna suradnica za kulturne projekte i programe ZKVH-a Katarina Čeliković kaže da je to projekt koji pruža šansu hrvatskoj zajednici za izlazak iz znanstvene anonimnosti.
„Kroz ovu topoteku želimo prikazati različite skupine Hrvata, učiniti dostupnim sve ono što čini dio njihova hrvatskog identiteta. Držimo da će objavljena građa biti zanimljiva kako korisnicima topoteke u Hrvatskoj, tako i samoj zajednici čiju građu obrađuje, drugim Hrvatima u Srbiji, kao i Hrvatima koji su se raselili s područja koja obrađuju topoteke. Ova će građa objavljena u topoteci biti koristan i zanimljiv materijal znanstvenicima, kako u Hrvatskoj tako i u Srbiji kojima će objavljeni materijal pomoći u njihovim istraživanjima ili će možda biti i povod da se pažnja posveti nekom dijelu povijesti Hrvata s ovih prostora koja do sada nije bila obrađena upravo zbog nedostatka arhivske građe”, kaže Čeliković. 
Osim Topoteke, u okviru projekta Digitalizacije protekle godine je u suradnji s ICARUS-om i njegovom predsjednicom Vlatkom Lemić na nacionalni portal Znameniti.hr uključeno i gradivo znamenitih osoba značajnih za povijest i kulturu vojvođanskih Hrvata. 
Čeliković ističe da Zavod od početka svojega rada, odnosno 2009. godine, prikuplja zavičajnu građu koja je arhivirana najprije u knjižnici Biblioteca Croatica, a potom, zahvaljujući projektu Digitalizacije, i na internetskoj stranici ZKVH-a. 

Izvor: Hrvatska riječ (J. D. B.)