Djelo subotičkog filologa i jezikoslovca Josipa Buljovčića nezaobilazan je predmet svih istraživača. Povodom 10. obljetnice njegove smrti, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata organizirao je 9. prosinca 2011. godine XV. po redu znanstveni kolokvij na kojem je docent na Filozofskom fakultetu u Zagrebu dr. sc. Petar Vuković podsjetio na najvažnije rezultate Buljovčićeva istraživanja. On je istaknuo kako je znanstveni pristup objašnjenju činjenice zašto je i danas problematika s identitetom Bunjevaca u Bačkoj veoma živa, najvažniji doprinos Josipa Buljovčića u području istraživanja hrvatske pismenosti na području južne Ugarske.
Ocijenivši filološke studije Josipa Buljovčića „pravom arheologijom kulturnoga pamćenja", predavač je podsjetio kako je diskontinuitet - konstanta kulturne povijesti bačkih Hrvata.
Josip Buljovčić kao znanstvenik i jezikoslovac, zahvaljujući svojoj rigoroznoj metodologiji otkopava ispod naslaga duboko ukorijenjene tradicije zaboravljanja, temelje na kojima počivaju kako povijesna tako i suvremena kulturna nastojanja bačkih Hrvata. Buljovčić je prvi koji tome pristupa na znanstveni način i razotkriva, ispod površinske raslojenosti identiteta, po čemu smo povezani s matičnom hrvatskom kulturom, istaknuo je Vuković.
Rad Josipa Buljovčića je i danas veoma aktualan jer problematizira stalnu podvojenost identiteta koja postoji u zajednici Hrvata u Bačkoj, kaže Petar Vuković.
Bački Hrvati dugo su bili dijelom jednog drugačijeg političkog i kulturnog obličja te im je stoga teško sačuvati jezik i identitet, tvrdi Petar Vuković.
„Problem Hrvata u Bačkoj je ipak donekle specifičan po tome da su se zapravo Hrvati u tadašnju južnu Ugarsku doselili u vrijeme prije nego što je završeno oblikovanje moderne hrvatske nacije, prije kasnog XVIII. stoljeća. Nakon toga su svi kulturni i društveni procesi koji su se zbivali krajem XVIII. i početkom XIX. stoljeća, kojima je oblikovana moderna hrvatska nacija, zapravo do Hrvata u južnoj Ugarskoj dopirali samo djelomice i samo neki od njih. Tek je vrlo uska elita te procese uspjela apsorbirati."
Očituje se, zahvaljujući tomu, da Bunjevci i danas žive faktički u prednacionalnom razdoblju, dodaje Vuković.
Josip Buljovčić je, može se reći, čak i najvažniji istraživač pismenosti Hrvata u južnoj Ugarskoj, realističan je u pogledu njezina svrstavanja kada je riječ o dostignućima, bez nepotrebnog veličanja. Ipak, njegova metodologija je na najvišoj mogućoj razini i ne može se naći kod drugih istraživača ove teme, zaključuje Petar Vuković.
Josip Buljovčić rođen je 1932. godine u Subotici, gdje je i preminuo krajem 2001. godine. Bio je jezikoslovac, profesor, prevoditelj i kulturni djelatnik. Među ostalim, bio je lektor za srpsko-hrvatski jezik na sveučilištu u Varšavi, te profesor na Višoj pedagoškoj školi u Subotici. Jedan je od osnivača HKC „Bunjevačko kolo", a bio je i jezični savjetnik hrvatskog uredništva Radio Subotice.
Tekst: Siniša Jurić i Katarina Čeliković
Fotografije: Ljiljana DUlić Mészáros
