Autor(i): Miroslav Furić

Godina: 2023.

Izdanje: Godišnjak za znanstvena istraživanja 15: 81-87

Sažetak

Akademik Gaja Alaga, redoviti profesor Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, imao je važnu ulogu u razvoju nuklearne teorijske fizike u svijetu. Otkrio je čuvena pravila za beta i gama prijelaze u atomskim jezgrama, koja i danas nose njegovo ime Alaga selection rules. Otkriće se odnosi na deformirane atomske jezgre i intenzitete zračenja koje te jezgre emitiraju. Dodatno je načinio iskorak koji je povezao kolektivna stanja atomskih jezgara s njihovim stanjima koja imaju svojstva čestičnih orbitala. To je korak u povezivanju dvaju ekstremnih i različitih modela jezgre.

Znanstveni rezultati akademika Alage pružili su mu mogućnost značajnih međunarodnih kontakata i posljedični utjecaj. Taj je utjecaj koristio i za razvoj znanosti u našoj sredini te odgoj generacija nuklearnih fizičara. U radu se spominju i neki njegovi napori pri dizanju kvalitete i uvjeta za rad znanstvenika, dosada nepoznati široj javnosti. Imao je misiju znanstvenog i moralnog vođe kroz bremenita i izazovna vremena. Stoga nam je ostala obveza zahvale za učinjeno i držanje trajne uspomene na njegovu etičku čvrstinu te djela koja nam je ostavio.

Ključne riječi: Gaja Alaga, teorijska nuklearna fizika, izborna pravila za beta i gama prijelaze deformiranih jezgara, povezivanje modela čestičnih orbitala s modelom grupnog gibanja nukleona atomskih jezgara

Cijeli članak će se moći preuzeti nakon izlaska iz tiska sljedećeg broja Godišnjaka.