Izložbu S Božjom pomoći koja se svake godine održava u sklopu programa manifestacije Dužijanca prati i tiskani katalog. Naziv izložbe održane u srpnju 2024. godine bio je Žito i motivi poljoprivredne djelatnosti u arhitekturi Subotice. Izložba je bila smještena na otvorenom, u središtu grada ispred stupova Narodnog kazališta. Izložbu su zajedno priredili Udruga bunjevačkih Hrvata Dužijanca i Katoličko društvo Ivan Antunović iz Subotice. Autor izložbe je Marinko Piuković, a stručne suradnice bile su prof. dr. sc. Viktorija Aladžić, dr. sc. Maja Rakočević Cvijanov i MA Neda Džamić. Na fotografijama smještenim na panoe bilo je prikazano dvanaest objekata koji na svojim pročeljima i u enterijeru imaju motive žita i poljoprivredne djelatnosti – od katedrale sv. Terezije Avilske, Gradske kuće, tzv. Žute kuće (zgrada nekadašnje Subotičke štedionice i Pučke banke) do najamnih palača i kuća.
Prateći katalog izložbe je prikladnog formata, 20 x 20 cm, pregledan i odlično dizajniran a tiraža iznosi 300 komada. Urednik je Marinko Piuković a nakladnik je Udruga bunjevačkih Hrvata Dužijanca. Katalog je tiskan na kvalitetnom papiru te sadrži 58 stranica i 36 ilustracija. Grafičko oblikovanje i pripremu potpisuju Adrijana i Zoran Vukmanov Šimokov. Ilustracije su urađene u vidu fotografija prezentiranih objekata i detalja koji se nalaze na njihovim pročeljima ili unutrašnjosti. Autor fotografskog materijala je Andrej Imrić. Treba napomenuti i da je kataloške tekstove kroatizirao Zlatko Romić, kako je to navedeno u impresumu publikacije. U katalogu je obrađeno dvanaest objekata iz šireg središta grada Subotice. Autorice stručnih tekstova su prof. dr. Viktorija Aladžić s Građevinskog fakulteta u Subotici, dr. Maja Rakočević Cvijanov i MA Neda Džamić, obje djelatnice Međuopćinskog zavoda za zaštitu spomenika kulture u Subotici. Tekstovi su temeljno obradili motive žita i poljoprivredne djelatnosti koji se mogu naći na pročeljima subotičkih građevina.
Nakon predgovora Marinka Piukovića u komu iznosi kako je došlo do zamisli i realizaciji ove izložbe, slijedi uvodni tekst povjesničarke umjetnosti Nede Džamić pod naslovom Žito i motivi poljoprivredne djelatnosti u arhitekturi Subotice. Ona u tekstu iznosi osnovne podatke o fasadnoj dekoraciji na građevinama u gradu Subotici, koja svojim kombinacijama različitih stilsko-graditeljskih utjecaja, predstavlja raznovrsno i povijesno vrijedno naslijeđe grada.
Subotica je sa svojom okolicom uvijek bila okrenuta ka poljoprivredi te se upotreba motiva koji potječu iz te djelatnosti za ukrašavanje pročelja pa i enterijera, doima sasvim logičkim i „prirodnim“. Reljefi na pročeljima u većem se broju pojavljuju od polovice 19. stoljeća te se koriste sve do pojave moderne arhitekture. Većina navedenih primjera pripada nekom od neostilskih pravaca s kraja 19. i početka 20. stoljeća, neorenesansi, neobaroku i te zatim, tada novom, stilu secesije. Tridesetih godina 20. stoljeća dolazi do smanjivanja njihove upotrebe, a nakon Drugog svjetskog rata gotovo nestaju uslijed novih stremljenja u arhitekturi. Kao što autorica podcrtava, poljoprivredna simbolika nije samo puka dekoracija u sredini gdje je poljoprivreda imala značajnu ekonomsku ulogu. Ona je pokazatelj jednog načina života i rada zajedničkog za sve narode u ovoj sredini, a posebno za bunjevačke Hrvate koji su većinom živjeli od plodne bačke zemlje i bili vezani za nju.
ZKVH
