Vrsta: Umijeća
Naziv: Priprema blagdanskog božićnog kruha - Božićnjaka
Autorica: Bojana Poljaković Popović
Božićnjak je vrsta božićnog kruha – kolača ukrašena raznim likovima i predmetima. Kod bunjevačkih Hrvata to je najsvečanija vrsta božićnih pletenih kolača. Počele su ga praviti salašarke kako bi u obitelji prikazale betlehemski prizor rođenja Isusa, koji nisu mogla vidjeti djeca ili stariji u udaljenoj crkvi.
Žene ga pripremaju na sam Badnjak, ujutro. Radi se od tijesta ukiselo, od bijelog brašna, jaja, kvasca i mlijeka s dodatkom šećera i malo soli. Slaže se od tri do četiri sloja istog tijesta: donji sloj je najveći, zatim slijedi manji i najmanji, okruženi pletenicom. Preko gornje lepinje stavi se križ prikrižak.
Opisan je osnovi oblik božićnjaka, no postoje brojne varijante koje su izraz kreativnosti žena koje ih danas izrađuju. U tijesto se još utiskuje i novčić za sreću onomu koji ga nađe za blagovanja. Spretnije domaćice na božićnjak stavljaju figure od tijesta: Majka Božja i ponekad sveti Josip, mali Isus i 5 ružica (simboliziraju 5 Isusovih rana), sedam tica (simbol Svetih sakramenata ili darova Duha Svetoga te glavnih grijeha), zvijezda vodilja koju slijede tri kralja. Od ostalih ukrasa stavljaju figure volova, krava, ovčica, jaganjaca, ptičica, kokoši s pilićima i dr., te sunce, mjesec, zvjezdice i zvijezdu repaticu, a osim Svete obitelji i ljudske figure: Tri kralja, pastire (volar, svinjar i sl.) i dr.
Ukrasi se izrađuju od tvrđeg beskvasnog tijesta tijekom cijelog adventa i u tome sudjeluju žene i djeca. Pravljenje figurica za božićnjak bila je prava radost u obitelji, naročito za djecu. U sredinu božićnjaka ponekad se utakne posebno ispečena božićna grana (božićno drvce). Tako oblikovan božićnjak premazuje se žumanjkom i stavlja se u pećnicu, odnosno tradicionalno u krušnu peć. Božićnjak nekad nije bio nakićen kao danas.
Božićnjak se na Badnji dan stavlja na pročelje stola na kojem ostaje tijekom božićnih blagdana sve do ručka na Novu godinu kada ga domaćin razlomi i dijeli članovima obitelji.
Osim žive obiteljske prakse pripreme božićnjaka, u organiziranu edukaciju se uključuju djeca u radionicama izrade figura i ukrašavanja božićnjaka. Izložbe božićnjaka je potaknuo Etnološki odjel Blaško Rajić pri Katoličkom društvu Ivan Antunović u Subotici 1997. godine, kojima su se pridružili Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo Matija Gubec iz Tavankuta i Hrvatsko kulturno-umjetničko društvo Vladimir Nazor iz Sombora. Božićnjaci nađu mjesto i u mjesnim crkvama. Prezentiraju se na manifestacijama Dani kruha, a jedan božićnjak poklonjen je i Svetom Ocu Papi u Vatikanu.
Foto: NIU Hrvatska riječ; KD Ivan Antunović; ZKVH
