Proslava dvostoljetne obljetnice župne crkve Svih svetih u Čonoplji bit će upriličena u nedjelju 3. studenoga. Toga dana svečano dvojezično misno slavlje s početkom u 16 sati predvodit će subotički biskup Ivan Pénzes, a propovijedat će župni vikar u župi sv. Petra i Pavla u Bajmaku Luka Poljak.

Župa Svih Svetih danas se nalazi u Somborskom dekanatu Subotičke biskupije. Utemeljena je 1761., a prije toga bila je filijala župe Rođenja Marijina u susjednom Lemešu. Jednobrodna crkva je podignuta 1819., a u međuvremenu je više puta obnavljana. Dugačka je 44 m, široka 12 m, a toranj je visok 32 m.

Čonoplja je od utemeljenja bila velika župa u kojoj je, nakon razvojačenja Sombora uspostavljeno komorsko upravljanje i 1747. g. naseljen dio graničarskih somborskih obitelji Hrvata Bunjevaca. Pet godina kasnije doseljene su mađarske i slovačke obitelji, a 1756. oko sto njemačkih obitelji. Sve to kraja II. Svjetskog rata Čonoplja je bila gotovo potpuno naseljena katoličkim vjernicima, uz nekoliko obitelji Židova.

Od osnivanja župe, župnici (ili upravitelji) podrijetlom Hrvati bili su postavljani u većem broju u odnosu na župnike Mađare i Nijemce, s tim da je župa imala gotovo neprekidno kapelane kako bi se u njoj njegovala katolička višejezičnost. Župnici Hrvati bili su: Stjepan Jerković(1761.), Mihael Šin(m)ković (1826.-1834.), Marijan Klas(a)nović (1838.-1853.), Marko Palić (1854.), Stjepan Bedić (1855.-1863.), Franjo Kulišić(1864.), Juraj Volarić (1865.-1875.), Andrija Mandić (1876) i Josip Pekanović, a kapelani: Josip Palković, Martin Mihalović, Martin Janković, Mirko Lubišić OFM, Antun Marković, Jakov Suknović, Mirko Lukačić, Mihael Šinković, Josip Ulić, David Barašević, Marko Palić, Josip Ambrozović, Franjo Kulišić, Mirko Radojčić, Andrija Mandić, Juraj Romić, Baltazar Agatić, Vilim Antalković, Matija Čatalinac, Josip Đurić i Marko Kovačev. U ovoj župi rođeni su brojni svećenici, među kojima i četvorica Hrvata: Marijan Beretić, Stjepan Vuković, Ivan Palić i Ivan Burnać.

Župa u Čonoplji danas ima oko 500 vjernika, Hrvata i Mađara.

1. M. T.