Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata organizira predstavljanje knjige Papuanski dnevnik autora Tibora Sekelja u subotu, 23. studenoga 2019. godine u prostorijama Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata u Subotici, na adresi Laze Mamužića broj 22, s početkom u 18 sati. O knjizi će govoriti Đorđe Dragojlović, novinar; Juraj Bubalo, urednik knjige, te Željko Žarak, nakladnik (nakladnička kuća Libricom).
Nakon što je proputovao većinu zabačenih dijelova svijeta u vrijeme prije njihova doticaja s civilizacijom, istraživač Tibor Sekelj (1912. – 1988.), na kraju šestog desetljeća života, otišao je u posljednji djelić svijeta na kojem još nije bio – u Papuu Novu Gvineju. Ta donedavno još neistražena, misteriozna zemlja, sa svojih 750 domorodačkih jezika, početkom 1970-ih upravo je izlazila iz kamenog doba – u doba avijacije, računala, političke neovisnosti...
Sekeljevo znalačko upoznavanje s urođeničkim plemenima i mnogim značajnim ljudima i predjelima Papue na skliskim raskrižjima prošlosti i budućnosti, nosi prepoznatljiv pečat njegove svestrane osobnosti. Kao iskusan putnik, novinar, etnograf, muzeolog i esperantist, zainteresiran prije svega za razumijevanje među narodima, Sekelj u Papuanskom dnevniku, osim uzbudljive pustolovine, u kojoj je jedva izbjegao postati žrtvom kanibalizma, pruža obilje zanimljive dokumentarne građe koja ovaj daleki i malo poznat djelić svijeta s lakoćom približava čitatelju.
Tijekom sedamdeset šest godina života Tibor Sekelj živio je, proputovao ili boravio u preko devedeset zemalja svijeta; naučio je dvadeset i četiri jezika, od kojih je tečno govorio devet, održao 7500 predavanja i napisao preko dvadeset knjiga prevedenih na tridesetak jezika. Na prostorima bivše Jugoslavije bio je nesumnjivo najznačajniji etnolog-istraživač izvaneuropskih prostora. Hrvatsku i svjetsku kulturu obogatio je brojnim putopisima i knjigama za djecu od kojih su neke u Hrvatskoj prvi put prevedene na neki južnoslavenski jezik ili su izvorno tu i objavljene. Sekeljeva etnografska građa iz Australije i Nove Gvineje, uz onu D. Lermana i braće Seljan, najveći je doprinos izvaneuropskoj zbirci zagrebačkog Etnografskog muzeja. Osim po nebrojenim predavanjima o ekspedicijama i intervjuima, kao putopisac, Tibor Sekelj je u široj javnosti bio poznat i po televizijskim putopisima koje je radio za Televiziju Zagreb. Sekeljevo ime ostalo je isto tako duboko i trajno vezano uz esperanto, za koji je na lokalnoj ali i na svjetskoj razini učinio mnogo.
Poznata hrvatska književnica podrijetlom iz Vojvodine (Plavne) Julijana Adamović dolazi u Suboticu na poziv Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata u petak, 22. studenoga 2019. godine. U čitaonici subotičke Gradske knjižnice s početkom u 19 sati bit će predstavljena knjiga Divlje guske koja je 2018. godine tiskana u Zagrebu (Hena com), a 2019. u Beogradu (Laguna).
Julijana Adamović ispisala je dirljiv, moćan i potresan roman o jednom odrastanju koje je moglo izgledati sasvim drugačije – da su se jedni malo više a drugi malo manje voljeli, da su neke prostorije bile otključane a druge pod ključem, da su jedni malo više govorili a drugi šutjeli, da su neki preživjeli a drugi umrli na vrijeme, i da je barem pola svega bilo onako kako je trebalo biti. Ali nije. U tome je i tuga i moć romana Divlje guske, koji dira tamo duboko, gdje se njegova autorica hrabro usudila posegnuti.
Roman je to kojega je Miljenko Jergović proglasio „neočekivanim remek-djelom iz mračnih panonskih ravnica“, dok Denis Derk u Večernjem listu kaže kako je riječ o „proznom remek-djelu i to u svakom smislu. Romanu koji je svakako jedan od najemotivnijih romana hrvatske književnosti. Potpuno zaokruženom i dovršenom djelu u kojem nema ničega previše i ničega premalo. Romanu za koji mi se čini da je pisan cijeli autoričin život i duboko je urezan u njezine godove.“
