Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata priređuje znanstveni kolokvij na temu Tavankut u povijesti – 580 (583) godina od prvog spomena u povijesnim dokumentima u subotu, 23. studenoga 2019. godine s početkom u 18 sati u Galeriji u Tavankutu. Predavač je prof. Stevan Mačković.
Cilj predavanja je pregledno obuhvatiti šest stoljeća pisane povijesti Tavankuta kroz arhivske i druge izvore. Događanja u prošlosti su davno završena, okončana, pa time i nepromjenjiva. Ali spoznaja o njima – oličena u povijesnoj i drugim humanističkim znanostima, je živa, uvijek podložna novim sagledavanjima ne samo u ovisnosti od kuta gledanja već od upoznavanja i tumačenja novih vrela-izvora koji je objašnjavaju i svjedoče. U ovom našem slučaju to bi se moglo potkrijepiti primjerom da je zapravo prvi pisani spomen o Tavankućanima iz 1436. što je zapravo 3 godine starije od do sada korištenog datuma iz 1439. O čemu se radi? Te daleke 1439. je kralj Albert 9. svibnja 1439. u Požunu /Bratislavi/ dao u zalog braći Hunjadi gradove – naselja Madaraš, Tavankut, Suboticu, Halaš kao i polovinu sela Česapa za 2757 forinti u zlatu. To je ostalo zapisano na 2 lista latinskim jezikom. Dokument je 1977. pronašao subotički arhivist Gašpar Ulmer u Budimpešti. Ali, godinu dana kasnije, također u budimpeštanskom državnom arhivu, nađen je drugi dokument – iz 1436. godine na latinskom jeziku s izvješćem „o zulumčarenju Subotičana, Tavankućana i Madarošana na imanju u B. Monoštoru“ (2 lista, pronašao ga je arhivist Lászó Magyar). Od tada se naziv mjesta mijenjao i varirao, tako ga 1528. srećemo kao Torankut, 1567. kao Tarankut, 1579. kao Tariankut! Počevši od polovine 18. stoljeća naselje-pustara pripada subotičkom administrativnom okviru. U to doba pa nadalje već imamo česte pisane dokumente, prepisku gradskih vlasti gdje se imenuje Tavankut, ali poimence i neki njegovi stanovnici. Posebno su zanimljive i ilustrativne karte, mape, projekti preko kojih možemo pratiti promjene, rast i razvoj mjesta. Tako znamo za kartu iz 1789. (tada obuhvaća 5454 jutra), projekt crkve iz 1897. godine, itd. Demografski vrhunac Tavankut dostiže oko 1920. kada naselje ima preko 10.000 stanovnika.
Stevan Mačković (Subotica, 1959.) prof. povijesti, arhivski savjetnik, od 1992. radi u arhivskoj struci, danas ravnatelj Povijesnog arhiva Subotica. Istražuje, piše i publicira u zemlji i inozemstvu o temama iz lokalne povijesti kao i arhivistike. Autor je ili koautor pet monografija. Ukupno ima nekoliko stotina bibliografskih jedinica. Glavni urednik časopisa Arhiva – Ex Pannonia, član uredništva Leksikona podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca, redovni suradnik časopisa Klasje naših ravni.
