- Trg Ćirila i Metoda 1, 24000 Subotica
- Tel.: +381 (0)24 524 496
- E mail: zupaisusovouskrsnuce@gmail.com
Župna crkva Isusova Uskrsnuća građena je 1933.-1940. godine po projektima subotičkog arhitekta Karla (Karolya) Molczera. Na maketi koja se nalazi unutar crkve kod ispovjedaonice sa desne strane može se vidjeti izvorno zamišljen izgled ovoga sakralnog objekta kao katedrale po zamisli biskupa Lajče Budanovića. Crkva je trebala imati monumentalni izgled sa dva zvonika koji flankiraju samo pročelje odnosno ulaz. U nastavku bi slijedilo trobrodno tijelo koje završava sa apsidom i velikom kupolom.
Gradske vlasti prvotno su se protivile izgradnji crkvenog objekta na toj lokaciji, uslijed čega je započeta izgradnja bez konkretnog plana. Ing. Molczer je 1940. sačinio nacrte prema kojima je crkva iste godine i dovršena. Financijski okvir gradnje crkve dijelom je pokrivan iz sredstava Zaklade gradonačelnika Lazara Mamužića i supruge Elizabete (Jelisavete) rođene Jakobčić koji su i pokopani u crkvi. S obzirom na pomanjkanje financijskih sredstava za dovršetak crkve ona je izgrađena samo do polovice predviđenih dimenzija.
Crkva ima tlocrtni oblik skraćenog grčkog križa sa apsidalnim dodacima. Duga je 25m, široka 18m a visina iznosi 17 metara. Za vrijeme župnika Matije Zvekanovića 1954. godine unutarnji zidovi su ožbukani i omaljani. Oltar, svetište i amboni postavljeni su 1973. godine po projektu vinkovačke umjetnice Lojzike Ulman.
Orgulje, izvorno iz 1790. godine, kupljene su od monoštorske župe 1980. godine.
Počevši od 1926. godine, ovaj dio grada pripadao je vikariji dok je samostalna župa utemeljena 1956. godine.
Oltarnu sliku Uskrsnuće Isusovo naslikao je zagrebački umjetnik Zlatko Šulentić 1956. godine.
Slike subotičkog slikara Lajče Vojnića Zelića Lazarovo uskrsnuće te Uskrsnuće svih svetih iz 2007. blagoslovio je subotički biskup Ivan Penzeš 2008. godine, prigodom 50. obljetnice smrti Lajče Budanovića. Dugogodišnji župnik bio je vlč. Bela Stantić, potom vlč. Marjan Vukov te sadašnji vlč. Vinko Cvijin. Župi pripada i subotička kalvarija s objektom kapele Žalosne gospe (1871.) i 14 postaja križnog puta. Na teritoriju župe nalazi se i Bajsko groblje s pripadajućim kapelama.
Stilski gledano, crkva pripada kasnoj neoromanici sudeći po korištenom oblikovnom jeziku (morfologiji) kako vanjskoga izgleda, tako i tlocrtnog rasporeda masa te unutarnjeg izgleda, korištenja masivnih stupova u konstrukciji unutrašnjosti te tipičnih neoromaničkih prozorskih otvora.
Tekst: Branimir Kopilović
Fotografije: Subotička biskupija (Attila Kovacs)
