Jedna od najstarijih hrvatskih kulturnih ustanova – Matica hrvatska nedavno je obilježila 175. obljetnicu od svoga utemeljenja. Predsjednik Matice hrvatske akademik Stjepan Damjanović je tom prigodom istaknuo kako je Matičina svrha promicanje nacionalnoga i kulturnog identiteta u područjima umjetničkoga, znanstvenog i duhovnoga stvaralaštva te poticanje razvitka javnoga i društvenog života. Predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Zvonko Kusić je naglasio kako je Matica hrvatska jedna od temeljnih institucija hrvatskog naroda. 

Ona je, kako je dodao, gradila i čuvala hrvatski identitet te simbolizira povijest borbe hrvatskog naroda za svoju slobodu. Također, Matica je od samih početaka imala i integrativnu ulogu, spajajući hrvatski sjever i jug. 

Važan nakladnik

Matica hrvatska utemeljena je 10. veljače 1842. godine pod imenom Matica ilirska na prijedlog grofa Janka Draškovića, istaknutoga političara i najstarijeg člana hrvatskoga narodnog preporoda. Grof Drašković bio je prvi predsjednik Matice ilirske, koja je nastala iz Ilirske čitaonice osnovane 4. kolovoza 1838. Prvo Matičino izdanje bio je Osman Ivana Gundulića 1844. godine.

Matica je jedan od najvećih i najvažnijih nakladnika knjiga i časopisa u Hrvatskoj. Uz dvadesetak redovnih biblioteka posebno se ističe biblioteka Stoljeća hrvatske književnosti. Ona je zamišljena kao nasljednica koncepcijski sličnoga niza Pet stoljeća hrvatske književnosti, ali sa zadaćom da bez ideoloških i drugih ograničenja revidira njezin izbor, s obzirom na autore i opseg njihove zastupljenosti te s obzirom na bibliografske i druge priloge. Matica objavljuje književni list za umjetnost, kulturu i znanost Vijenac, časopis za društvena i kulturna pitanja Hrvatska revija, te časopis za književnost, umjetnost i kulturu Kolo.

Prekid i obnova

U Matici hrvatskoj 1967. godine sastavljena je Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika. Novosadski dogovor o jeziku, kojim se pokušalo od hrvatskoga i srpskog jezika stvoriti jedinstven integralni jezik, Matica je raskinula 16. travnja 1971. Godine 1972. uslijed progona hrvatskih studenata i gušenja Hrvatskoga proljeća, Matica hrvatska je raspuštena, a njezin rad prestaje pod prisilom 11. siječnja 1972. Njezini brojni poznatiji djelatnici i suradnici su zatvoreni, proganjani ili izgnani.

Nakon demokratskih promjena 1989., obnovljen je rad Matice hrvatske. Obnoviteljska skupština Matice održana je 8. prosinca 1990.

Osim bogate nakladničke produkcije, Matica hrvatska priređuje i brojna kulturna i znanstvena događanja: predstavljanje knjiga, znanstvene simpozije, okrugle stolove, rasprave, stručna i znanstvena predavanja te koncerte klasične glazbe. U Središnjici Matice hrvatske održi se više od stotinu manifestacija godišnje.

Ogranak u Subotici

Danas djeluje oko 130 ogranaka Matice i to u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Mađarskoj, Austriji, Njemačkoj i Belgiji, a jedan njezin ogranak djeluje i u Srbiji – Matica hrvatska Subotica (MHS). Utemeljena je 1995. godine kao Bunjevačka matica, da bi 1998. godine promijenila ime u Matica hrvatska Subotica. Inače, u Bačkoj se pokušalo organizirati Matičin ogranak još krajem šezdesetih, ali je ondašnja vlast to zaustavila. U ožujku 1969. godine dogovorena je osnivačka skupština ogranka Matice hrvatske u Subotici. Govor Josipa Broza Tita u Titogradu, u kojem je osudio čin osnivanja ogranka u Subotici, učinio je to da su Matica hrvatska i političko vodstvo SR Hrvatske odustali od potpore osnutka ogranka pa su mjesni „proljećari“, umjesto ogranka, godinu kasnije, 18. siječnja 1970. osnovali HKUD Bunjevačko kolo (današnji HKC). Slom Hrvatskog proljeća za posljedicu je imao smjene tzv. matičara i hrvatskih nacionalista u javnim ustanovama (sudaca, liječnika, prosvjetnih radnika, novinara, djelatnika Gradske knjižnice, članova pokrajinskog vodstva), ali i zatvorskim kaznama za nekoliko pojedinaca.

„Klasje“ i knjige

Glavna aktivnost subotičkog ogranka Matice je objavljivanje časopisa za književnost, umjetnost i znanost Klasje naših ravni, kao i knjiga. Književni kritičar Đuro Vidmarović je u jednom tekstu ocijenio da Klasje naših ravni funkcionira kao hrvatski integrativni čimbenik izvan prostora države u kojoj izlazi, jer su stranice časopisa otvorene i temama i autorima iz drugih hrvatskih manjinskih sredina.

Matica hrvatska Subotica povremeno priređuje i kulturne događaje – književne večeri, izložbe, koncerte, posebice u sklopu manifestacije Dani Matice hrvatske. Dosad je MHS, samostalno i u sunakladi s drugima nakladnicima (NIU Hrvatska riječ, Katoličko društvo Ivan Antunović) objavila ukupno 17 knjiga. Upravo ovih dana objavljen je roman Otići nekamo subotičkog književnika Milovana Mikovića, a uskoro će biti objavljen i novi svezak Klasja naših ravni. Od 2007. do 2010. održavao se Festival ogranaka Matice hrvatske u kojem je uz ogranke iz Osijeka, Tuzle i Pečuha sudjelovao i subotički.

Slabija potpora – manje aktivnosti

Predsjednik Matice hrvatske Subotica Stipan Stantić kaže za HR kako djelatnost ogranka ovisi o financijskoj potpori koju dobivaju od Središnjice Matice hrvatske u Zagrebu, te od natječaja na koji konkuriraju. A, kako dodaje, konkuriraju na sve natječaje koji su dostupni udrugama koje se bave ovakvom djelatnošću – od lokala, Pokrajine, Republike, preko Hrvatskog nacionalnog vijeća do javnih poziva državnih tijela u Hrvatskoj.

„Potpora iz Središnjice je ranije bila veća, ali kako je došla ekonomska kriza potpora se smanjila. Zato i objavljujemo manje svezaka Klasja naših ravni godišnje u odnosu na neko prijašnje razdoblje. Plan nam je ustaliti se na tri do četiri sveska godišnje. Također, i potpora na natječajima je manja, što se odražava na smanjeni obujam i nekih naših drugih aktivnosti, poput Dana Matice hrvatske“, kaže Stantić.

Vidljivi u Hrvatskoj

Stantić smatra kako je rad subotičkog ogranka, ali i ovdašnjih hrvatskih književnika, prepoznat u zagrebačkoj Središnjici, te drugim ograncima Matice hrvatske.

„Da ne smatraju da radimo dobro vjerojatno nas ne bi podupirali. A i djela hrvatskih autora iz Vojvodine objavljuju se za Maticu hrvatsku u Hrvatskoj, primjerice knjige Ante Sekulića, Tomislava Ketiga i Tomislava Žigmanova. U časopisu Književna revija, čiji je nakladnik osječki ogranak Matice hrvatske, objavljen je temat o romanu u književnosti vojvođanskih Hrvata koji je priredio Milovan Miković. U časopisu Kolo objavljen je temat o suvremenom pjesništvu vojvođanskih Hrvata što ga je priredio Tomislav Žigmanov. Časopis Vijenac prati zbivanja u ograncima, pa tako piše i o nama. Bilo je također i predstavljanja ovdašnjih hrvatskih autora i knjiga u zagrebačkoj Središnjici...“, navodi Stantić.

Matica hrvatska Subotica ima četrdesetak članova, ali nema vlastite prostorije. Obilježavanje 175. obljetnice Matice hrvatske, ogranak u Subotici planira prirediti u listopadu.

Planovi MHS-a su na tragu dosadašnjih aktivnosti i tiču se nakladništva. Inače, aktivnosti ogranka možete pratiti na njihovoj internetskoj stranici – www. mh-subotica-klasje.com.  

Antrfile

Nagrada za subotički ogranak

Prije nekoliko godina, Matici hrvatskoj Subotica, odnosno Uredništvu časopisa Klasja naših ravni dodijeljena je nagrada Dušan Lopašić. Nagrada im je dodijeljena za najbolji časopis u izdanju ogranka Matice hrvatske za razdoblje 2008.-2009. godine.

Izvor: Hrvatska riječ (D. Bašić Palković)