Crkva – novo društvo usred staroga imperija, čiji je autor bibličar s Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Đakovu i župnik u Rumi doc. dr. Ivica Čatić, prva je i jedina knjiga na hrvatskom jeziku koja se bavi obrisima Pavlove političke teologije. Objavljena je u rujnu prošle godine u nakladi Glasa Koncila. Vlč. Čatić kaže kako je knjiga prinos biblijskoj teologiji i socijalnoj tematici u Hrvatskoj. Plod je višegodišnjeg istraživačkog rada o političkoj teologiji.
Nakana mu je, kako kaže, bila gledati skup paulskih spisa i sagledavati kako on tretira Crkvu. U pitanju je početak novog društva usred tadašnjeg staroga rimskog imperija. To razdoblje je imalo svoju vanjsku politiku i svoj unutarnji ustroj. Osnivajući zajednicu, utemeljujući određenu disciplinu u tim zajednicama, kroz te crkvene zajednice započinje novi oblik društvenog organiziranja, što će kasnije prerasti u oblik nove civilizacije.
Nekad i danas
Knjiga vlč. Čatića nije namijenjena velikom krugu čitatelja, s obzirom na to da je tematika relativno nova i za samo područje znanosti. Ona predstavlja pokušaj dijaloga ili otvaranje dijaloga unutar samih teoloških krugova, prije svega biblijskih, mada nije loše, kako navodi autor, da je ponekad uzme i pročita poneki pastir Crkve i da razmisli – kakvu smo crkvu zapravo imali utemeljenu u prvom stoljeću nakon Krista, a kakva je Crkva danas.
„Knjiga stavlja naglasak na zajednicu u stvarnom zajedničkom, društvenom i ekonomskom smislu, što mi na primjer u našim zajednicama
nemamo. Naše zajednice su danas neka vrsta religioznog servisa. Svatko se može udaljiti iz crkve kad hoće i ponovno se pojaviti kad hoće i mora biti primljen s milosrđem. Mi se svi udaljavamo nakon završene svete mise i manje-više jedni s drugima više nemamo ništa. Mislim da smo mi negdje danas vrlo fluidne zajednice i ta koncentracija života onog iskrenog vjerničkog, ja bih rekao u odnosu na ono što su oni nekada nastojali i što su si ozbiljno davali za cilj, mi to više ne dajemo i imamo jedan drugačiji pristup. Bojim se da ne dajemo više tu razinu, tu koncentraciju onoga što bi se zvalo kršćanski život, onoga što bi se zvalo plodovima svetoga Duha, a što je svetom Pavlu bila jako dobra tema, na kojoj je inzistirao“, kaže Čatić.
Začetnik alternativnog društva
Kako autor ističe, knjiga želi reći da je Pavle s jedne strane iznio kritički stav prema društvu u kojemu je živio, a s druge strane da je standarde crkvenih zajednica visoko podigao i da nadmašuje standarde visokoga imperija.
„I kao takav, predstavljaju ga začetnikom alternativnoga društva. Interesantno je da danas sociolozi i psiholozi, razmišljajući o ozdravljenju naše civilizacije, tragajući za eventualnim mogućim temeljnim budućim rješenjima, rado posežu upravo u spise svetog Pavla. To je znak da bez obzira bili oni umjetnici ili ne, oni primjećuju da u Pavlovim spisima ima materijala na temelju kojih se može promišljati ili o ozdravljenju ove naše bolesne pomalo zaglibele, ili za utemeljenje nove civilizacije. To je svakako nama vjernicima poticaj da se i mi sami zamislimo, imamo li u našoj baštini uzor. Jasno da imamo i zato sam si dao truda da napišem ovu knjigu“. Jedno od pitanja koja se nameću a koje je postavio i recenzent dr. Božidar Mrakovčić jeste da li je evanđelje u katoličkoj Hrvatskoj izgubilo svoju snage preobrazbe? Čitanje Biblije prema riječima autora ne smije biti reducirano na osobnu duhovnost nego bi trebalo uroditi preobrazbom društvenog života.
U knjizi na 445 stranica autor tematizira cjeline: Putovi raskršća u istraživanju Pavlovih poslanica, Prema pojmu biblijske političke teologije, Corpus Paulinum i biblijska politička teologija, a naposljetku donosi niz od 600-700 bibliografskih jedinica.
Izvor: Hrvatska riječ (S. Darabašić)
