„Dužionica“ u obitelji Matarić

Objavljeno: 24.09.2020. Pregleda: 65

mat„Kako pamtim, uvik smo u našoj kući imali risare i risaruše iz Monoštora. Bila su dva para risara i risaruša iz obitelji Šeremešić. Vođa risara bio je bandaš, a bandašica njegova žena. Radili su na njivi po cili dan, onako kako su se dogovorili s gazdom. Na njivi se zadnji snop uvik vezo s tri užeta. Tada bi svi iz domaćinove kuće uzeli snop zajedno, dizali ga tri puta i vikali ‘Jezus’. Nakon toga svi su krenili kući. Na čelu kolone bio je bandaš koji je na glavi nosio krunu od ispletenog žita. Krunu il vinac plela je na njivi glavna risaruša”, opisao je u knjizi „Somborske žetvene svečanosti” Dužionicu u Matarićima Đeno Matarić. 

Đene Matarića više nema među živima, ali na njegovom salašu u Gradini Dužionice ima i danas. Održavaju taj obiteljski način zahvale Bogu Pavle i Stana Matarić, koji od 2016. godine sa svojom djecom i unucima ručno pokose jedan dio njive zasijan žitom, povežu u snopove, ispletu vijenac od žita… Na način kako je to nekada rađeno i u tradicijskoj odjeći koja se nekada nosila. Nisu odustali ni ove godine, iako je korona poremetila planove, pa je parcela nepokošenog žita čekala mjesec dana da u nju uđu risari i risaruše. Tek su ove godine pristali da njihovu obiteljsku Dužionicu podijele i s čitateljima Hrvatske riječi, jer, kako kažu, oni svoju Dužionicu ne prave za paradu, već da bi svojoj djeci i unucima prenijeli dio tradicije obilježavanja završetka žetve, onako kako se to nekada radilo u obiteljima somborskih salašara. Ne moraju Stana i Pavle ni izgovoriti, vidi se – srce im puno što se i njihova djeca raduju Dužionici i čak godišnje odmore svojih obitelji štimaju prema njoj. A s djecom, zetom, snahama i unucima ima ih 15. I nitko ne pokušava naći izgovor da ne bude dio Dužionice.
Dida Pavle zadužen je za pripremu kose i drugog alata i uvijek je to mali poučni sat za unuke o tom što se nekada, kada se kosilo ručno, koristilo u košenju žita. Ženski dio obitelji do tada je zauzet pripremom risarskog ručka. Kao domaćini koji imaju svoje risare i risaruše Pavle i Stana ne rade na njivi. Košenje i rukovetanje, vezanje i sadivanje prepustili su mlađima. Oni najmlađi još se nisu latili kose, ali već znaju da bogat rod na njivama ne pada s neba već da je to dar od Boga, na kome mu se svake godine treba i zahvaliti. 

Izvor: Hrvatska riječ (Z. V.)

 

Vijesti

Pogledajte sve

Moglo bi Vas zanimati...

  • 2024
    Najave i kalendar
  • 6. Smotra hrvatskog filma u Beogradu - kompletan program
  • 6. Smotra hrvatskog filma u Beogradu - drugi dan
  • Izložba narodnih nošnji u Senti
  • 6. Smotra hrvatskog filma u Beogradu - treći dan
  • ZKVH na Hrvatskoj književnoj Panoniji VII. u Budimpešti
Pogledajte sve

Obaveštenje o kolačićima