Hrvatska matica iseljenika je u Zagrebu 4. studenoga organizirala 22. Forum hrvatskih manjina. Naziv i tema ovogodišnjeg Foruma bila je Mladi u hrvatskim manjinskim zajednicama – sadašnjost i perspektiva. Skup koji ima tradiciju dulju više od desetljeća je u Zagrebu ovoga puta okupio predstavnike hrvatske zajednice iz Crne Gore, Srbije, Mađarske, Češke, Slovačke, Slovenije, Italije, Rumunjske i Makedonije. Kako su ukazali sami organizatori, na skupu su nedostajale najmanje brojne hrvatske zajednice iz Bugarske, Kosova, kao i Hrvati iz Austrije. Službenu delegaciju Hrvata iz Srbije u ime hrvatske manjinske samouprave, Hrvatskog nacionalnog vijeća, činili su predsjednik izvršnog odbora HNV-a Darko Sarić Lukendić, predsjednik povjerenstva za praćenje povrede manjinskih prava HNV-a Darko Baštovanović i član povjerenstva za odnose s crkvama HNV-a Mato Groznica.
Sastanak s predsjednicom
Prije početka skupa predstavnike hrvatskih zajednica ugostila je predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar- Kitarović. Sastanak s predsjednicom je bio radnog karaktera i predstavnici hrvatskih zajednica su imali priliku informirati ju o najvažnijim problemima koji opterećuju Hrvate u susjednim zemljama.
U ime HNV-a govorio je Darko Sarić Lukendić, koji je predsjednicu informirao o brojnim problemima koji opterećuju položaj hrvatske manjine u Srbiji, odnosno u Vojvodini. Pitanje obrazovanja na hrvatskom, nekonzistentnosti manjinskih politika, pitanje političkog predstavljanja Hrvata u srbijanskim tijelima i na koncu ponovno pokrenutog i teškog tzv. bunjevačkog pitanja, samo su neki od problema o kojima je Sarić Lukendić informirao predsjednicu. Sarić Lukendić joj se zahvalio na posjetu Tavankutu sa srbijanskim premijerom Aleksandrom Vučićem, te se zahvalio na njezinom principijelnom zalaganju za boljitak Hrvata u Srbiji i unaprjeđenje njihova položaja. S druge strane, Sarić Lukendić je naglasio da od strane srbijanskih vlasti mnogo toga obećanog još uvijek nije implementirano, kao ni da još uvijek nije ostvarena odgovarajuća i izravna komunikacija sa srbijanskim političkim tijelima koju je obećao premijer Srbije.
Nakon predstavljanja problema s kojima se suočavaju Hrvati u drugim državama, predsjednica je očitovala spremnost nastaviti se baviti s nagomilanim problemima hrvatske manjine u susjednim državama, što je ohrabrilo prisutne, jer je tema manjinskih prava Hrvata dugo bila izvan vanjskopolitičke agende i djelovanja Hrvatske.
Nedefinirana manjinska politika
Nakon završenog prijama kod predsjednice i radnog sastanka u njezinom uredu, sudionici su u Hrvatskoj matici iseljenika započeli s Forumom. Forum je otvorio voditelj odjela za manjine pri HMI Marin Knezović, koji je preuzeo i ulogu moderatora skupa. Zatim je sudionike i druge prisutne goste s manjinskom tematikom općenito upoznao član Upravnog odbora HMI Đuro Vidmarović. Uvodne riječi su još imali i pročelnik Središnjeg ureda za Hrvate izvan RH Zvonko Milas, predsjednik UO HMI Milan Kovač i ravnateljica HMI Mirjana Ana-Marija Piskulić. Pozivu na Forum odazvali su se i veleposlanik Crne Gore Boro Vučinić i ministar-savjetnik u Veleposlanstvu Srbije Davor Trkulja.
Nakon uvodnih riječi i elaboracije manjinske problematike od strane Đure Vidmarovića, sudionici Foruma predstavili su problematiku s kojom se suočava hrvatska zajednica u svakoj državi posebice.
U ime HNV-a izlaganje na temu Položaj i prava pripadnika hrvatske nacionalne zajednice u Republici Srbiji – s posebnim osvrtom na mlade Hrvate je imao politolog Darko Baštovanović. Baštovanović je izlaganje započeo osvrtom na aktualni položaj Hrvata u Srbiji, teškim
povijesnim okolnostima koje su zadesile hrvatsku manjinu u Srbiji, te nekonzistentnost manjinske politike koja i danas, nakon 16 godina od demokratskih promjena, nije definirana. Baštovanović je istaknuo kako je Srbija i dalje zarobljena u statusu slabe države, postkonfliktnog društva koje i dalje očituje negativne posljedice po Hrvate. Govoreći o položaju mladih Hrvata u Srbiji ukazao je da ključni dokumenti koji se odnose na mlade u Srbiji, kao što su Akcijski plan za mlade na republičkoj razini, te Strategija za mlade AP Vojvodine nedovoljno pažnje posvećuju manjinama. Čak ni Akcijski plan za pregovaračko poglavlje 23 i Akcijski plan za manjine ne posvećuju pažnju mladima iz manjinskih zajednica. Baštovanović je naveo da šansu za unaprjeđivanje manjinskih prava predstavljaju EU integracije kao kompleksan proces u kojemu je neophodno osmišljavati i implementirati ključne reforme koje bi trebale unaprijediti cjelokupan društveno-politički sustav, pa samim tim i usuglasiti nekonzistentni manjinski okvir. Baštovanović je naglasio i da Hrvatska mora očitovati stalni i djelatni interes kada su u pitanju mladi Hrvati, odnosno da se aktivno razvijaju programi koji će biti okrenuti mladima u područjima kulture, sporta, obrazovanja.
Nakon izlaganja ostalih sudionika Foruma, moderator skupa Marin Knezović je naglasio da se i ovoga puta donesu odgovarajući zaključci i da se shodno tomu usvoje preporuke, koje su potpisali predstavnici hrvatske manjine. Usvajanju zaključaka i preporuka je prethodila zanimljiva i dinamična rasprava tijekom koje su kandidirane relevantne teme u svezi manjinske problematike. U ime hrvatske zajednice u Srbiji zaključke je potpisao Darko Sarić Lukendić. Organizatori skupa su na koncu očitovali zadovoljstvo postignutom suradnjom i nadom da će i sljedeći Forum biti ovako uspješan.
Antrfile
Devalviran značaj i težina zaključaka
Osim službene delegacije HNV-a, koja je nastupala u ime Hrvata iz Srbije, izlaganja su još imali i Mata Matarić predsjednik somborskog HKUD-a Vladimir Nazor, ravnateljica OŠ Matija Gubec iz Tavankuta Stanislava Stantić-Prćić i Dragan Dražen Ilić iz Hrvatskog kulturnog centra u Novom Sadu. Ovakva praksa nije baš uobičajena da iz jedne zemlje izlaže po nekoliko govornika, što je najblaže rečeno ukoliko se u vidu ima prisutnost predstavnika HNV-a, koji su na skup delegirani od predsjednika HNV-a dr. Slavena Bačića. Podsjećanja radi, Hrvatsko nacionalno vijeće u Srbiji je najviše tijelo manjinske kulturne samouprave i autonomije u Srbiji i postavlja se pitanje zbog čega je bilo neophodno da se iznose neusuglašena stajališta različitih aktera hrvatske manjinske scene, koji su pritom nastupali bez konzultacija s najvišim dužnosnicima hrvatske zajednice. Komentirajući ovakav po malo bizaran zaplet situacije i način organiziranja, predstavnik hrvatske manjine u srbijanskom parlamentu Tomislav Žigmanov istaknuo je da na temelju dosadašnjih pozitivnih iskustava nije bilo za očekivati da se jedan posve značajan skup, kao što je Forum hrvatskih manjina Hrvatske matice iseljenika, organizira na način da se bez ikakvog plana i dogovora, bez temeljnih uvida u život hrvatske zajednice u Srbiji, svakome pozvanom omogući pravo sudjelovanja u izuzetno zahtjevnoj i ozbiljnoj tematici kao što je pitanje mladih Hrvata. Prema Žigmanovu su na ovaj način neki pojedinci dobili prostor za očitovanje vlastitih, ne treba posebno isticati, paušalnih, zasebnih, neutemeljenih, a za dio javnosti i provokativnih stajališta. Dodatno čudi što je onima koji su najmanje značajni i posve nekompetentni za problematiku Hrvata u Srbiji omogućeno pojavljivanje u najprestižnijim informativnim emisijama HRT-a i iznošenje stajališta o problemima Hrvata u Srbiji, stvarajući tako ne samo razloge za podsmjeh nego i otvaranje prostora onima koji neblagonaklono gledaju na ovdašnje Hrvate. Žigmanov je rekao da je najblaže rečeno razočaran i da očekuje odgovarajuće reakcije Hrvatske. Slično tomu se očitovao i predsjednik Izvršnog odbora HNV-a i potpisnik ovogodišnjih zaključaka i preporuka Darko Sarić Lukendić. Sarić Lukendić je rekao da je veoma čudno što je organizator, osim institucija koje predstavljaju hrvatske manjine na razini država u kojima djeluju, odlučio pozvati i pojedince i predstavnike kulturnih društava. Čini se da su tim pozivom jednako bili iznenađeni i pozvani pojedinci i predstavnici udruga. Prema Sarić Lukendiću negativna je značajka i to što je izostala i selekcija podnesenih radova, te objava tematskog zbornika, koja je uobičajena u ovakvim slučajevima, što je velika šteta, jer je svim ovim postupcima devalviran značaj i težina zaključaka, koji su prema njemu, kao potpisniku i sudioniku, veoma dobri.
Zaključci s 22. Foruma hrvatskih manjina
U skladu s temom 22. Foruma hrvatskih manjina razmatrao se položaj mladih u hrvatskim manjinskim zajednicama, njihov status, problemi vezani za načine i oblike djelovanja mladih u hrvatskim manjinskim zajednicama. Posebna se pozornost posvetila integraciji mladih pripadnika manjina u socijalni, ekonomski i kulturno-medijski sustav većinskoga društva te problemu kako pri tome sačuvati njihovu duhovnu, vjersku i kulturnu posebnost. Mlade treba učiniti aktivnim članovima manjinskih zajednica kako bi u budućnosti preuzeli vodstvo u njima. S tim je usko povezano i znanje materinskog jezika kod mlađih pripadnika manjinskih zajednica. Ključno je i ojačati percepciju manjinskog identiteta kod mlađih pripadnika hrvatskih manjinskih zajednica. Stoga:
1. Predlažemo uspostavljanje sustava mjera, koji bi bio rezultat uske suradnje nadležnih tijela Republike Hrvatske i manjinskih zajednica kao i državnih tijela zemalja u kojima manjine žive, a koji bi imao za svrhu poticanje ostanka mladih, obrazovanih pripadnika hrvatskih manjinskih zajednica u sredinama iz kojih potječu. Sustav mjera mogao bi uključivati stipendije, jamstva olakšanog zapošljavanja i pomoć u rješavanju temeljnih egzistencijalnih potreba mladih pripadnika hrvatskih manjina.
2. Predlažemo nadležnim državnim institucijama, a u prvom redu Uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske i Hrvatskoj matici iseljenika poduzimanje mjera u prilog stvaranja programa sustavnog osnivanja knjižnica manjinskih hrvatskih zajednica kao i redovite obnove njihovog knjižnog fonda, poticanja projekata manjinskih zajednica na internetu i na internetskim društvenim mrežama, a sve kako bi se obnovila stara i stvorila nova središta kulturnog okupljanja mladih pripadnika hrvatskih manjinskih zajednica.
3. Predlažemo organiziranje sustavnih kampanja kako bi se potaknulo mlade pripadnike hrvatskih manjinskih zajednica na prihvaćanje i iskazivanje svog identiteta. Poseban, hrvatski, manjinski identitet treba predstaviti kao komparativnu prednost, a ne nedostatak.
4. Predlažemo pojačanu koordinaciju nadležnih državnih tijela Republike Hrvatske, manjinskih zajednica i tijela zaduženih za zaštitu ljudskih prava domicilnih zemalja u svrhu prevencije i sprječavanja diskriminacije pripadnika hrvatskih manjinskih zajednica, a posebno u tako osjetljivim slučajevima kao što je zapošljavanje. Diskriminacija pri zapošljavanju osobito pogađa mlade pripadnike hrvatskih manjinskih zajednica koji su na početku svojih profesionalnih karijera.
5. Predlažemo posvećivanje posebne pozornosti promicanju višejezičnosti, koja uključuje poznavanje i upotrebu hrvatskog jezika, kao bitne prednosti na tržištu rada od strane organizacija profesionalaca i poduzetnika.
6. Predlažemo stvaranje sustava, redovite razmjene mladih pripadnika hrvatskih manjinskih zajednica među različitim manjinskim zajednicama.
7. Predlažemo organiziranje Foruma mladih pripadnika hrvatskih manjinskih zajednica kao oblika njihovog međusobnog druženja, a koji bi obuhvaćao različite radionice i predavanja od interesa za mlade pripadnike manjina. Takvi forumi bi se održavali na godišnjoj osnovi u zemljama gdje žive hrvatske manjinske zajednice.
Izvor: Hrvatska riječ
