Prostor kulture okuplja značajan broj pripadnika hrvatske zajednice u Srbiji. A kulturna godina za nama bila je vrlo dinamična i sadržajna. U institucionalnom smislu aktivnosti u ovom području predvodili su Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, kao jedina profesionalna ustanova kulture te zajednice i Hrvatsko nacionalno vijeće, budući da je kultura jedno od četiriju djelokruga manjinske samouprave. I četrdesetak udruge kulture, sukladno svojim kapacitetima, priredile su veliki broj manifestacija i programa, ostvarujući tako kontinuitet svojega rada u očuvanju i prezentaciji kulturnog identiteta ovdašnjih Hrvata. Svog traga ostavili su i oni akteri koji djeluju samostalno – književni autori i publicisti, likovni umjetnici, filmski redatelji, glazbenici.
Obljetnice, baština, knjige...
Po riječima ravnateljice ZKVH-a Katarine Čeliković za Zavod je ovo bila vrlo dinamična godina, puna različitih projekata, događaja i obljetnica.
„U travnju je proslavljeno 15 godina rada Zavoda. Uspješno smo realizirali Godinu novog preporoda s naglaskom na postavljanje spomen-ploče hrvatskim akademicima Gaji Alagi i Mirku Vidakoviću u rodnom Lemešu. Započeli smo proces nominacije nematerijalnog kulturnog naslijeđa ovdašnjih Hrvata na nacionalnu listu u Srbiji – stvaralaštva u tehnici slame kod bunjevačkih Hrvata u Bačkoj i dvoglasnog pjevanja šokačkih Hrvatica iz Monoštora. Radili smo i na promociji nematerijalnog kulturnog naslijeđa preko projekta Cool tura za srednjoškolce i natječaja za kratki film mobitelom sve do tiskanja drugog, proširenog izdanja kataloga Živa baština – Nematerijalna kulturna baština Hrvata u Srbiji s novih sedam elemenata (ukupno ih je sada 29). U sklopu istraživanja glazbene baštine, realizirali smo i predstavili projekt Tamburaški troplet vojvođanskih Hrvata koji prati i glazbeni album na USB-u. Uspješno je završeno uređenje i revizija Zavičajne knjižnice Biblioteca Croatica. Napravljen je novi iskorak u znanstvenom području glede Banata, organizacijom znanstvenog skupa o Hrvatima u Boki gdje je predstavljena i knjiga o hrvatskom groblju u Boki. Istaknula bih bogat petodnevni kulturni program Dani Hrvata Bunjevaca u Splitu i Splitsko-dalmatinskoj županiji u organizaciji splitske podružnice Hrvatske matice iseljenika u kojem su sudjelovali ZKVH, NIU Hrvatska riječ, HKPD Matija Gubec i Galerija Prve kolonije naive u tehnici slame iz Tavankuta i HGU Festival bunjevački pisama iz Subotice. I, recimo na kraju kako smo uspjeli tiskati dva časopisa – Godišnjak za znanstvena istraživanja ZKVH-a broj 15 i dvobroj časopisa za književnost i umjetnost Nova riječ za 2024. godinu te u (su)nakladi osam knjižnih naslova pri čemu je važno izdvojiti tiskanje osme knjige Izabranih djela Balinta Vujkova, čime je završen kapitalni nakladnički projekta ZKVH-a i Hrvatske čitaonice iz Subotice. Upravo ova nakladnička cjelina bila je predstavljena na međunarodnom sajmu knjiga Interliber u Zagrebu nakon dugog niza godina od posljednjeg nastupa. Sve je ovo realizirano zahvaljujući kadrovskom snaženju Zavoda što pokazuju navedeni ishodi našeg djelovanja“, kaže Katarina Čeliković.
Strategija i velike manifestacije
Govoreći o protekloj godini, član Izvršnog odbora Hrvatskog nacionalnog vijeća zadužen za kulturu Denis Lipozenčić kaže kako je HNV završio izradu Nacrta Strategije kulture Hrvata u Srbiji za razdoblje 2025. – 2029. koji je predstavljen na sjednici Vijeća u rujnu.
„Radili smo na sagledavanju stanja u području kulture, u komunikaciji s udrugama. Na osnovu toga utvrđeni su i kriteriji bodovanja kako bismo na što bolji način raspodijelili sredstva za udruge te unaprijedili njihov rad. Za udruge će u sljedećoj godini biti izdvojeno osam milijuna dinara“, kaže Lipozenčić. HNV je organiziralo i tri velike, regionalne manifestacije – Šokci i baština, Srijemci Srijemu i Bunjevci bez granica.
„Kako sredstva za financiranje ovih manifestacija stižu tek u drugoj polovici godine, bio je izazov sve to organizirati u jednom kraćem roku. Želja nam je da udruge u budućnosti kroz ove manifestacije adekvatnije predstave svoj rad, a radit će se i na atraktivnosti i promociji tih manifestacija“, dodaje Lipozenčić.
Nagrade
Kao i prijašnjih godina, dodijeljene su i nagrade unutar hrvatske zajednice vezane za kulturu i književnost, a koje dodjeljuju Hrvatsko nacionalno vijeće, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, Organizacijski odbor Dana hrvatske knjige i riječi – Dana Balinta Vujkova, KD Ivan Antunović iz Subotice, HKUPD Stanislav Preprek iz Novog Sada, KPZH Šokadija iz Sonte. No, bilo je i kulturnih uspjeha koji nadilaze okvire manjinske zajednice: profesorici tambure iz Subotice Miri Temunović uručena je nagrada Utjecajne hrvatske žene za 2024. godinu koju dodjeljuje Croatian Women’s Network/Mreža hrvatskih žena; knjižničarska savjetnica iz Gradske knjižnice u Subotici Bernadica Ivanković dobila je nagradu Najbolji bibliotekar za 2024. godinu koju dodjeljuje strukovna udruga Bibliotekarsko društvo Srbije; animirani film Obiteljski portret Lee Vidaković ušao je u konkurenciju za nagradu Oscar 2025. u kategoriji kratkometražnog animiranog filma; književnik Ivan Sokač iz Beograda dobio je Povelju Međimurske županije za pisano stvaralaštvo u kojem predstavlja Međimurje u inozemstvu.
Infrastrukturno snaženje
Kada je u pitanju infrastrukturno snaženje, u ožujku je potpisan ugovor o novom kapitalnom projektu za Hrvate u Srbiji koji financira Vlada Hrvatske – sedam „malih matica“ (u Somboru, Sonti, Monoštoru, Petrovaradinu, Rumi, Šidu i Opovu), u kojima će se u perspektivi odvijati i kulturni život. Započele su i prve aktivnosti u okviru IPA Interreg projekta Innatus kojim se predviđa sanacija i adaptacija prostora u Subotici gdje će postojati mogućnost za izlaganje različitih suvenira i proizvoda udruga i pripadnika hrvatske zajednice. U projektima prekogranične suradnje između Srbije i Hrvatske sudjeluju i udruge kulture te je u 2024. bilo aktivnosti i radova u tom segmentu. U rujnu su otvorene renovirane prostorije Tamburaške kuće HGU-a Festival bunjevački pisama u Subotici, u srpnju čitaonica Julije Adamović pri HKPD-u Tomislav u Golubincima.
Osim priređivanja vlastitih manifestacija i programa, udruge i kulturni akteri gostovali su u drugim mjestima Srbije, Hrvatskoj (bilo je gostovanja i na prestižnim folklornim smotrama kao što su Vinkovačke jeseni i Đakovački vezovi), Mađarskoj i Bosni i Hercegovini. Jedna od udruga, UBH Dužijanca iz Subotice ove je godine proslavila svoj prvi značajniji jubilej – deset godina postojanja i rada. Kada je riječ o knjigama, u 2024. tiskano je preko trideset naslova autora iz hrvatske zajednice, pokrenut je Književni salon, nakladništvo ovdašnjih Hrvata predstavljeno je na sajmovima u Beogradu, Novom Sadu i Zagrebu, produbljena je književna suradnja s Društvom hrvatskih književnika Herceg Bosne. Među ostalim, ovu godinu pamtit ćemo i po tomu što je u listopadu preminuo istaknuti kulturni djelatnik bačkih Hrvata Naco Zelić (1930. – 2024.).
Treba dodati kako su dinamičnosti kulturnih aktivnosti manjinske zajednice i ove godine značajno pridonosili programi financijske potpore iz matične Hrvatske.
Izvor: Hrvatska riječ (D. B. P.)
