U trećem dijelu feljtona posvećenom predstavljanju hrvatskih institucija i organizacija u Vojvodini, odnosno Srbiji, na društvenim mrežama donosimo najbrojniju skupinu prisutnu na Facebooku, koju čine crkve, župe, redovničke, odnosno molitvene zajednice, svjetovni redovi, molitveni pokreti i dr. Katoličke crkve s područja Subotičke i Srijemske biskupije, Beogradske nadbiskupije i Banata.
Na popisu sastavljenom za potrebe Strategije informiranja na hrvatskom jeziku u RS na čijoj izradi rade članovi i suradnici tima Hrvatskog nacionalnog vijeća formiranog za ovu svrhu, nalazi se njih 66 koji imaju svoju internetsku ili Fb stranicu, odnosno Fb grupu, od čega najviše na području Subotice (21), potom Sombora (7), Novog Sada (5), Inđije (4), Petrovaradina (4), Beograda (3), Beočina (3), Rume (3), Bača (2), Šida (2), a ima ih i u Sonti, Kuli, Bačkoj Palanki, Srijemskoj Mitrovici, Zemunu, Staroj Pazovi, Novim Banovcima, Zrenjaninu i Pančevu.
Da se nešto što je tradicionalno i viševijekovno može „uhvatiti pod ruku“ i držati korak sa suvremenim tendencijama, pokazuje podatak da je od navedenog broja u ovoj skupini, njih 49 prisutno na Fb-u. U prvi mah, to je nešto što bi kod mnogih izazvalo odobravanje, a možda čak i neku vrstu divljenja, ali se postavlja pitanje je li doista potrebno i svrsishodno postojanje ovolikog broja stranica s vjerskim sadržajima ili bi, kao i u slučaju udruga kulture, korisnije bilo otvoriti jednu zajedničku stranicu ili makar jednu po biskupijama, i na njima objavljivati sve što bi zanimalo njihove vjernike (od informacija o terminima održavanja svetih misa, najava vjerskih događaja i kraćih izvješća s njih, do tekstova o raznim duhovnim temama). Možda u nekoj bližoj budućnosti i to bude jedna od aktualnih tema za razmatranje među vjerskim poglavarima pa se i donese takva odluka, a do tada nam ostaje pratiti ono s čime raspolažemo, pa bilo to ili ne, na odgovarajući i za korisnike zadovoljavajući način.
Subotička biskupija
Na području Subotičke biskupije, od 37 crkava, župa, redovničkih odnosno molitvenih zajednica, svjetovnih redova, molitvenih pokreta i dr. koje obuhvaća, a koji su aktivni na internetu, 29 ih ima svoju Facebook stranicu. S područja Subotice, kao stranicu s najvećim brojem posjetitelja – blizu 2.800 (u prilog čemu ide i činjenica što, osim na hrvatskom, objavljuje sadržaje i na mađarskom jeziku), izdvojit ćemo onu Franjevačkog samostana i crkve sv. Mihovila. Na stranici „Franjevci Subotica – Szabadkai ferencesek“ redovito se postavljaju informacije o rasporedu svetih misa, jutarnje molitve te najave posebnih liturgijskih slavlja u povodu proslave kršćanskih blagdana i svetkovina. Svakako treba istaknuti i svakodnevno održavanje svetih misa putem nje tijekom pandemije koronavirusa, koje je pratilo u prosjeku 6-7 tisuća vjernika.
Izdvojit ćemo tu i Fb stranicu subotičke katedrale-bazilike sv. Terezije Avilske „Subotička katedrala-Szabadkai katedrális“, sa svojih preko 1.600 pratitelja, koja na dnevno/tjednoj razini, osim na hrvatskom, mađarskom i srpskom, kao jedna od rijetkih, neke informacije objavljuje i na engleskom jeziku (što bi trebala biti praksa i kod drugih). Osim što je jedna od rijetkih, možda i jedina, koja je i nakon ukidanja izvanrednog stanja nastavila služiti mise i za vjernike/korisnike ove društvene mreže, sadržaji koje postavlja na svoju stranicu odnose se, među ostalim, na rasporede svetih misa, prigodne tekstove i video-snimke koji se tiču raznih kršćanskih tema, a tu su i fotografije s obilježavanja blagdana u ovoj katedrali.
Među stranicama s većim brojem posjetitelja i onima koje su aktivne na dnevnoj razini, spomenut ćemo i onu župe sv. Rok iz Subotice s istoimenom stranicom, koja osim s informacijama o rasporedu svetih misa i obilježavanju kršćanskih blagdana, obiluje brojnim fotografijama koje se tiču raznih aktivnosti u okviru župe i crkve te s brojnih vjerskih proslava, a od aktivnijih tu su i one župe sv. Josipa Radnika iz Đurđina i župe Uzvišenje sv. Križa iz Sombora s istoimenim nazivima, župe sv. Jurja iz Vajske „Župa Juraj Vajska“, Franjevačkog samostana i crkve sv. Ivana Kapistrana iz Novog Sada „Franjevci Novi Sad“ te subotičkog Vokalno-instrumentalnog sastava Proroci, koji je uz čestu prisutnost na Fb stranici „Proroci“, kao jedan od vrlo rijetkih udruga i organizacija, prisutan i na Instagramu (zajednica_proroci).
Srijemska biskupija
Od oko 20 crkava, župa i ostalih kršćanskih zajednica i redova u Srijemskoj biskupiji prisutnih na internetu, gotovo 15 ih ima svoju Fb stranicu, od kojih je vrijedno istaknuti onu katedralne župe sv. Dimitrija, đakona i mučenika koja nosi naziv „Župa sv. Dimitrija“. Onaj tko se odlučio pratiti ju, svakodnevno na njoj može čitati razne sadržaje, poput informacija vezanih za proslavu svetkovina, prigodne kršćanske teme (npr. „Što zapravo znači „ljubiti svoje neprijatelje““, „Kako ispravno moliti“, „Preobrazba vlastite ljubavi“, „Zašto nam je važno koji svećenik slavi misu“ i dr.) podijeljene s brojnih, prije svega, hrvatskih sajtova, duhovne poruke te poslušati pjesme. Svojom aktivnošću i raznovrsnošću sadržaja bez ikakvog predomišljanja se može reći da može biti primjer kako se treba voditi i držati živom i zanimljivom jedna Fb stranica. Njena važnost je utoliko veća što na Fb stranici Srijemske biskupije, od kada je otvorena u listopadu 2019. godine, nije postavljen niti jedan sadržaj, pa tako svojim postojanjem i djelovanjem to na neki način nadomješćuje.
U aktivnije stranice crkava i župa s područja ove biskupije spadaju, među ostalim, i one sa sljedećim nazivima: „Župa Uzvišenja Svetog Križa Ruma“, „Rođenje Marijino Novi Banovci“, „Župa Svetog Antuna Padovanskog – Nikinci“, „Crkva i Župa Sv. Petra Indjija“.
Beogradska nadbiskupija i Banat
Na području Beograda djeluju Beogradska nadbiskupija, koja je prisutna na Fb-u kao „Beogradska nadbiskupija i metropolija“ i Župa svetog Petra s istoimenim nazivom na ovoj društvenoj mreži.
Beogradska nadbiskupija, kao teritorijalno najveća upravna jedinica Katoličke crkve u Srbiji, svoju Fb stranicu u prvom redu koristi za prenošenje sadržaja sa svoje internetske stranice www.kc.org.rs, prije svega posvećenih aktivnostima aktualnog pape, kao i različitim događanjima u okviru ove crkve na svjetskoj razini te onima u samoj Beogradskoj nadbiskupiji. Treba istaknuti da je na ovoj mreži prisutna svakodnevno i to s nekoliko postova, međutim, izostaju, odnosno gotovo da ih nema, sadržaji koji bi se izravno ticali katoličkih vjernika s ovog područja (makar informacije o misama u tamošnjim crkvama). Možda je razlog tomu činjenica što ih (vjernika) nema u reprezentativnom broju, što je ta uloga, odnosno obveza, prepuštena beogradskim župama ili je u pitanju samo odluka i sloboda administratora da ju na ovaj način koncipira i vodi.
Ako je razlog tomu drugi navedeni, taj zadatak ne može se reći da na zadovoljavajući način obavlja župa svetog Petra, koja je na svojoj Fb stranici posljednje dvije objave imala u srpnju 2017., a prije njih u studenom 2016. godine.
Iz navedenog se da zaključiti da bi za područje Beogradske nadbiskupije u svakom slučaju bilo korisno postojanje makar jedne zajedničke stranice svih tamošnjih župa, na kojoj bi se postavljale makar informacije o misama, najavama proslava blagdana i svetkovina i kraća izvješća s njih.
Što se tiče Banata, na već spomenutom popisu evidentirana je jedino crkva svetog Mauricija, koja na Fb-u ima svoju stranicu „Crkva Svetog Mauricija Starčevo“. Na njoj se na tjednoj razini postavljaju informacije o događanjima u crkvi, odnosno župi, o proslavama blagdana i svetkovina (i u Pančevu), te prenose prigodni sadržaji s pojedinih ovdašnjih i hrvatskih sajtova. Uz brojku od nešto preko 700 pratitelja može se reći da je njezina posjećenost sasvim solidna, ali i na njoj nedostaju informacije poput rasporeda misa i kraćih izvješća uz nekoliko fotografija s proslava makar najvećih blagdana u ovoj crkvi.
U četvrtom, i ujedno posljednjem nastavku ovog feljtona, koji objavljujemo u sljedećem broju, ostaje nam osvrnuti se na Facebook grupe, koje prije svega služe za komunikaciju u okviru definiranih područja i tema, te iznijeti neku vrstu ocjene, odnosno zaključka glede svrsishodnog i pravilnog korištenja Facebooka, kao najprisutnije društvene mreže među hrvatskim institucijama, udrugama i organizacijama u Vojvodini, odnosno Srbiji.
Izvor: Hrvatska riječ (Ivana Petrekanić Sič)
