Tavankutske udruge s hrvatskih predznakom – Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo Matija Gubec i Galerija Prve kolonije naive u tehnici slame održale su 8. prosinca svoje izborne skupštine. U obje udruge predsjednici su ostali isti, ali je u sastavu upravnih tijela došlo do izmjena.
Predsjednik HKPD-a Matija Gubec bit će i ubuduće Ladislav Suknović. On se na početku skupštine osvrnuo na najznačanija postignuća i projekte u razdoblju od prošle skupštine do sada. Projekt menadžer Društva Dubravko Bilinović predstavio je presjek projektnog financiranja udruge proteklih godina, nakon čega su uslijedila izviješća po odjelima: Jozefina Skenderović je izvijestila skupštinu o aktivnostima slamarskog odjela, Ivica Dulić je predstavio djelatnost folklornog odjela u sve tri dobne skupine, dok je Vojislav Temunović predstavio rad tamburaške sekcije. Izbarano je novo vodstvo udruge koje čine Ladislav Suknović, Ivica Dulić, Dubravko Bilinović, Sanda Benčik, Darko Prćić, Antonija Rudić, Mira Tumbas, Lidija Sarić, Ksenija Benčik, dok nadzorni odbor čine Stana Bilinović, Jozefina Skenderović i Branko Horvat. Pošto statut udruge omogućava predlaganje počasnih članova na skupštini su kao takvi proglašeni: Branko Horvat, Naco Zelić, Marija Hećimović, Jozefina Skenderović, Marija Dulić, Marija Vojnić, Antun Lučić, Stana Bilinović i Marko Berberović.
Veliki iskorak
Na kasnije održanom Upravnom odboru za predsjednika je izabran Ladislav Suknović za dopredsjednicu je izabrana Mira Tumbas, a za tajnika Ivica Dulić. Kako je Suknović istaknuo, HKPD Matija Gubec je u proteklih pet i pol godina ostvario najznačajniji napredak u svom postojanju i time pridonio osuvremenjivanju tradicionalnih manifestacija, projektnih aktivnosti, kvaliteta usluge u Tavankutu a posebno na vidljivosti toga sela koje je postalo simbolom ruralnog turizma na teritoriju grada Subotice, s velikim potencijalom u Vojvodini.
„S ponosom ističem da smo očuvali, osuvremenili i sukladno novim trendovima modificirali sve tradicionalne manifestacije koje smo baštinili iz prethodnog razdoblja. Zadržali smo predviđeni broj sekcija s povećanim brojem članova i aktivista i time premašili i vlastita očekivanja i dosadašnje rezultate. Novi Zakon o udrugama iz 2011. godine je otvorio mogućnost jednostavnije organizacijske i upravljačke djelatnosti, što smo i primijenili u preregistraciji, ali isto tako i veću odgovornost pred Zakonom. Preregistracijom Gupca 2011. godine stvorili smo operativniji i suvremeniji način u organizaciji i radu ali i proširili opseg djelatnosti Gupca (poput poljoprivrednih aktivnosti, ekonomskog osnaživanja seoskih žena, zaštite okoliša, održivog razvoja itd...), tom prilikom često pod lupom kritike s prigovorom da će Gubec skrenuti s osnovnog puta koji je zamišljen a to je očuvanje kulturne baštine. Danas je Statut Gupca najčešće prepisivani osnivački akt među udrugama, i to ne samo hrvatskim. Shodno novome pristupu projektnog funkcioniranja, Društvo godišnje aplicira na preko 60 natječaja lokalne, pokrajinske, državne a u novije vrijeme i prekogranične razine“, kazao je Suknović.
Najveći projekti
On je govorio i o dva najveća investicijska projekta udruge u prethodnom mandatnom razdoblju.
„Donacija kuće Branka Horvata iz 2012. godine, do sada jedan od najsvjetlijih primjera donatorstva u praksi naše zajednice koja je podigla razinu i kvalitetu našeg rada. I Etnosalaš Balažević, turistička destinacija za koju smo dobili i nagradu na Sajmu turizma u Beogradu 2012. godine, kao posebno priznanje za donatorstvo u turizmu. Projekt koji je okupio brojne donatore. Ostali ništa manje vrijedni projekti i aktivnosti su: osnivanje Ženske ruralne mreže i s tim u vezi odnedavna online dućana gdje su se našli i proizvodi naših slamarki. Posebno bih istaknuo našu suvenirnicu, kroz koju prolazi ozbiljan promet suvenira i drugih artikala koji se prodaju i na ta način se i financijski podržava rad udruge, naših slamarki i drugih žena, osnivanje poljoprivrednog gospodarstva, registracija seoskog turističkog kućanstva kojim su obuhvaćena oba objekta Galerija i Etno salaš Balažević i brojni drugi projekti, manifestacije. Brojne su druge aktivnosti koje nisu toliko vidljive ali izuzetno važne za svakodnevno funkcioniranje Gupca. Suvremena organizacija iziskuje cjelogodišnje, svakodnevne aktivnosti i izuzetno brižljiv i konstantan rad i brigu o udruzi. Stoga naša glavna zadaća bila je i jest staviti osobu na prvo mjesto, jer vrlo vrijedni i samozatajni brojni članovi i aktivisti Gupca su zaslužni za današnje stanje i vidljivi napredak. Mislim da neću biti pretenciozan ukoliko kažem da je Gubec Društvo koje može stati rame uz rame s velikim nevladinim organizacijama, s druge strane je već odavno prevazišlo okvire lokalno-seoskih događanja i postao simbolom sela za primjer. Ističem da u narednom mandatnom periodu planiramo: IPA projekt s Hrvatskom kao mjesto realizacije, IPA projekt s Mađarskom gdje smo partneri Muzeju čipke iz Kiskunhalasa, natjecanje za izbor 99 najboljih turističkih destinacija u Srbiji i brojne druge aktivnosti i manifestacije koje nam predstoje“, naveo je reizabrani predsjednik udruge.
Jačanje infrastrukture
Nakon izborne skupštine HKPD-a Matija Gubec održana je i izborna skupština Galerije Prve kolonije naive u tehnici slame, gdje je za predsjednicu ponovno izabrana Ljubica Vuković Dulić. Ona je na početku sjednica podnijela izvještaj o radu ove udruge, nakon čega je Ladislav Suknović, kao član Upravnog odbora Galerije podnio financijski izvještaj. Uslijedio je izbor Upravnog odbora Galerije u čiji sastav prema statutu ulaze tri osobe iz Upravnog odbora HKPD-a Matija Gubec, a to su predsjednik, dopredsjednik i tajnik. Pored njih se biraju još dva člana. Novi upravni odbor Galerije tako čine: Ljubica Vuković Dulić, Jozefina Skenderović, Mira Tumbas, Ladislav Suknović i Ivica Dulić. U Nadzorni odbor Galerije izabrani su Kata Suknović, Marija Rukavina i Ana Šujić.
„Proteklih godina rad udruge se temeljio na aktivnostima kojima se nastojalo promovirati samo slamarstvo kao vrsta likovnog stvaralaštva“, kaže Ljubica Vuković Dulić. „Ta se djelatnost odvijala ponajprije kroz izložbe, a upravo je to i segment koji u suradnji realiziraju Galerija Prve kolonije naive u tehnici slame te slamarski odjel HKPD Matija Gubec iz Tavankuta. Istaknula bih tu izložbe održane u Zavodu za kulturu vojvođanskih Hrvata u Subotici kojom je obilježeno 50 godina od nastanka prve slike od slame (2011.) koja je gostovala i u Splitu. Nadalje, značajne izložbe su održane i u Etnografskom muzeju u Zagrebu (2015.), Pezinoku i Devinskom Novom Selu u Slovačkoj (2015). Uspostavljena je suradnja sa Slamnikarskim muzejom iz Domžala (Slovenija), a pozornost je posvećena i nekim od utemeljica naive među Bunjevkama: 2012. godine održana je i izložba posvećena stvaralaštvu Cilike Dulić Kasibe te Anice Balažević (2017.). Galerija je od osnutka dio manifestacije Noć muzeja u okviru koje se svake godine nastoji promovirati dio slamarskoga fonda te drugi oblici tradicijskog naslijeđa Tavankuta. Galerija prolazi i kroz brojne turističke projekte. Nalazi se i na mapi kulturnih punktova Sjevernobačkog okruga te okruga Kiskunhalasa, koja je nastala u okviru IPA projekta realiziranog u suradnji Gradskog muzeja Subotica te muzeja iz Kiskunhalasa. Skupština je pokazala kako udruga funkcionira svojim uhodanim ritmom, u okviru realnih mogućnosti no s jasno postavljenim ciljevima za čiju će realizaciju biti potrebni ne samo vrijeme i novac, već i upornost. Udruga će i u budućnosti nastaviti raditi na započetim projektima, prilagođavajući se okolnostima. Jedan od važnih ciljeva je i jačanje infrastrukture, odnosno prostora i tehničkih pomagala za izlaganje, čuvanje i obradu fonda“, kaže Vuković Dulić.
Izvor: Hrvatska riječ(I. D.)
