U Zavičajnom muzeju Ruma 28. prosinca 2021. godine otvorena je etnološka izložba pod nazivom Dva i pol stoljeća od dolaska Hrvata u Istočni Srijem, autora Jelene Arsenović i Milivoja Kovačevića. Ovom izložbom realiziran je zajednički projekt Turističke organizacije Stara Pazova i Zavičajnog muzeja Ruma. Najširi okvir za postavljanje izložbe određen je na temelju etničkih, prostornih i vremenskih obilježja kolekcije Zavičajne zbirke u kući narodnog heroja Janka Čmelika u Staroj Pazovi i fundusa Etnološke zbirke Zavičajnog muzeja Ruma.
Izložbom je na temelju prikupljenih predmeta obuhvaćeno razdoblje XX. stoljeća, a istraživanje je trajalo godinu dana.
Etničke karakteristike
U predosmansko doba veći dio Srijema bio je dio Vukovarske županije, čije su se granice na istoku protezale preko Fruške gore, do Save, do Laćarka i Martinaca. Županija je bila gusto naseljena brojnim utvrđenim naseljima i posjedima. Područjem su vladali hrvatski velikaši, zatim feudalci iz raznih europskih zemalja i srpski despoti koji su kao feudalci ugarskih vladara posjedovali dijelove Srijema. Osmanski prodori na Balkan, zatim u srednju Europu, izazvali su velike političke i društveno-ekonomske promjene na osvojenim područjima, što je poticalo prisilne migracije. Osvajanje istočnohrvatskih područja u Srijemu dogodilo se u prvoj polovici XVI. stoljeća. Srijem je do osmanskog osvajanja bio pretežito naseljen Hrvatima, Mađarima i Srbima. Prije osmanske invazije dio srijemskih Hrvata povukao se na zapad i sjever u sigurnija područja (široko područje zapadne Mađarske, Donje Austrije, Slovačke i Moravske). Neki su se islamizirali tijekom osmanske vladavine, postupno formirajući novu etničku pripadnost koju su oblikovale vjerske identitetske zajednice, a neki su preživjeli u manjim skupinama u krajevima oko današnjih naselja: Srijemska Mitrovica, Morović, Ruma, Erdevik, Golubinci, Petrovaradin, Slankamen, Srijemski Karlovci i Srijemska Kamenica. Austro-Ugarska je pokušala naseliti razoreni Srijem nakon turskih osvajanja u XVI. i XVII. stoljeću. Na granici s Turskom, na području današnje Vojvodine, formira se vojna granica, a u pozadini se formira civilna vlast, uz uspostavu županija. Srijemska županija sa sjedištem u Vukovaru osnovana je 1745. godine, a barun Marko Pejačević bio je prvi veliki župan Srijemske županije. Kako bi učvrstio građansku vlast i naselio novo stanovništvo, barun Pejačević 1749. godine premješta sjedište vlastelinstva iz Mitrovice u Novu Rumu.
„Projektom smo željeli prikazati etničke osobenosti Hrvata koji žive na ovim prostorima. Izloženi predmeti prikupljeni su s rumskog Brega, iz Golubinaca, Novih Banovaca i Stare Pazove. Svi predmeti uglavnom datiraju iz druge polovice XX. stoljeća. Danas je nemoguće naći na terenu dijelove nekog tradicionalnog odijela, ali zato smo pronašli nacionalni kostim etničke zajednice Hrvata. Najstariji primjerci datiraju između dva svjetska rata, a ostali su iz druge polovice XX. stoljeća. Našoj ustanovi je značajna suradnja s hrvatskom zajednicom, jer kroz tu suradnju sama ustanova proširuje vlastite sfere utjecaja. Nadamo se da će ta suradnja i u nekom narednom razdoblju kroz buduće projekte, biti uspješna i rado ostvarivana“, istaknula je kustosica-etnologinja Zavičajnog muzeja Ruma Jelena Arsenović.
Autentičnost djevojačkih oglavlja
Na izložbi su prikazani i tradicionalni dijelovi djevojačke spreme Hrvatica, jedna od značajnijih etničkih odrednica.
„Bio je veliki izazov raditi na ovom projektu. Upoznavanje s tradicijom i kulturom drugih naroda, odnosno nacija koje žive na teritoriju naše općine bila je interesantna, budući da do sada nisu rađena neka detaljnija istraživanja. U literaturi o Hrvatima u Općini Stara Pazova ima malo podataka. To me je potaknulo da dođem do tih informacija, radeći na terenu i razgovorajući sa starijim ljudima, što nije bilo nimalo lako. Bilo mi je zadovoljstvo upoznati se s kulturom jednog naroda. Najviše me oduševila nošnja. Također, zanimljivo mi je bilo i oglavlje koje su Hrvatice nosile pedesetih godina XX. stoljeća u Golubincima. To su male kape, punđe. Zanimljive su po tome što su se ručno oslikavale i što ih je radio lokalni moler koji je bio Srbin. Hrvatice su svoje narodno odijelo prestale nositi u drugoj polovici XIX. stoljeća, ali su zadržale svoj lokalni i nacionalni identitet kroz očuvanje različitih predmeta“, ističe Milivoj Kovačević iz Turističke organizacije Općine Stara Pazova.
Nastavak suradnje
„Zavičajni muzej Ruma ovom izložbom dobija puno. Najprije zato što pokazujemo da smo multikulturalna zajednica i da njegujemo multikulturalnost u našem gradu i uopće u istočnom dijelu Srijema. Posebno bih naglasila suradnju s Turističkom organizacijom Stara Pazova. Ovo je naš drugi zajednički projekt i nadam se da će biti isto toliko uspješan koliko je bio i prvi. Odrastala sam u multinacionalnoj sredini u hrvatskom dijelu Rume, na rumskom Bregu. Nadam se da je i ovo naš neki dug tom lijepom suživotu ne samo Hrvata i Srba nego svih nacija i nacionalnih manjina koje žive u Rumi i u cijelom Srijemu“, izjavila je ravnateljica Zavičajnog muzeja Ruma Branislava Konjević.
Članovi HKPD-a Tomislav iz Golubinaca dali su doprinos ovoj izložbi u vidu darivanja predmeta i unikata koje su čuvali od davnina.
„Kao predsjednica HKPD-a Tomislav moram istaknuti da smo izuzetno zadovoljni ovim projektom i time što je Turistička organizacija Općine Stara Pazova i sama Općina Stara Pazova prepoznala značaj hrvatske manjine u Golubincima i u cijeloj svojoj općini i što želi ostvariti jedan vid suradnje sa svim udrugama, s pripadnicima hrvatske nacionalne manjine i pokazati na koji način skrbi o svojim manjinama. Crkvene knjige najviše ukazuju na to da su Hrvati na ovim prostorima zastupljeni mnogo duže od dva i pol stoljeća. No, radi se o tome da se tih 250 godina odnosi na prvi službeni popis stanovništva koji je obavljen u Općini Stara Pazova. To ne umanjuje značaj cijele izložbe i projekta“, navodi Anita Naglić.
Za izložbu je prikupljeno više od 1.000 predmeta. Nakon Rume, oni će biti izloženi u Staroj Pazovi i u Golubincima. Generalni pokrovitelj izložbe je Ministarstvo kulture i informiranja Republike Srbije
Izvor: Hrvatska riječ (S. D.)
Foto: www.zavicajnimuzejruma.rs
