Grad Olaš (Kiskunhalas) u južnoj Mađarskoj smatra se gradom čipke. Za to je zaslužna olaška čipka poznata diljem svijeta, poput one venecijanske ili briselske. Subotičani se s ovom jedinstvenom i prefinjenom rukotvorinom mogu upoznati zahvaljući izložbi Čudo Olaša: čipka koja se do kraja rujna može pogledati u subotičkom Gradskom muzeju.
Olaška čipka nastala je 1902. godine, zahvaljujući pokretaču mađarske domaće radionosti i mjesnom profesoru crtanja Árpádu Dékányu i krojačici Máriji Markovits koja je njegove nacrte izradila te kasnije razradila ovu tehniku. Već svojom prvom pojavom čipka iz ovog mađarskog grada postigla je uspjeh u svijetu. Između dvaju svjetskih ratova osvojila je nagrade na preko dvadeset međunarodnih izložaba. Po riječima stručnjaka, ova čipka spaja u sebi narodne ukrase, motive secesije i bogatstvo kompozicija.
Stara tehnika
„Od 1902. godine neprestano traje manufaktura u Olašu, trenutno imamo 10 šivačica koje šiju čipku. Za razliku od drugih čipaka, olaška čipka se ne hekla, već se šije. Tehnika je stara preko 115 godina, ali se čipke svake godine bogate novim motivima u kojima su sjedinjeni tradicija i suvremenost“, kaže Éva Szécsiné Rédei, ravnateljica Kuće čipki iz Olaša.
Olaška se čipka izrađuje stopostotnim ručnim radom, a izrada, primjerice, jednog stolnjaka zahtijeva veliko strpljenje, odnosno od dvije do tri tisuće radnih sati. Kao poklon ova je čipka uručena mnogim svjetskim zvaničnicima poput britanske kraljice Elizabete II., nizozemske princeze Juliane, kćeri američkog predsjednika Alice Roosevelt, pape Ivana Pavla II. i pape Franje, japanske knjeginje Hitachi i drugih.
Živa tradicija šivenja olaške čipke je od 2010. dio mađarske intelektualne kulturne baštine, a od 2014. ušla je među hungaricume, zaštitne znakove Mađarske. Inače, na otvorenju izložbe moglo se pogledati i kako se ova čuvena čipka izrađuje.
Prekogranično povezivanje
Izložba Čudo Olaša: čipka ostvaruje se u okviru projekta Obrt u turizmu lokalne vrijednosti u prekograničnoj perspektivi koji se realizira u okviru prekogranične suradnje Interreg IPA Srbija-Mađarska. U ovaj projekt, o kojem smo i ranije pisali u našem tjedniku, uključeni su i Kulturno-umjetničko društvo obrtnika Ernő Lányi iz Subotice te jedna hrvatska udruga – HKPD Matija Gubec iz Tavankuta, poznato također po jednoj drugoj vrsti rukotvorina – umjetnosti naive u tehnici slame kojom se bave njegove članice. Stoga se na izložbi Čudo Olaša: čipka može vidjeti i nekoliko „gostujućih“ radova u tehnici slame. Istim povodom, na otvorenju ove izložbe nastupio je i tamburaški sastav tavankutske udruge, uz zbor spomenute mađarske udruge Ernő Lányi.
Ovaj IPA projekt ima za cilj jačanje perspektive spomenutih autohtonih rukotvorina i zanata u kontekstu njihove turističke prezentacije.
Izvor: Hrvatska riječ (D. B. P.)
