Televizijsko informiranje na hrvatskom jeziku u Srbiji započelo je 2001. godine kada se počela emitirati polusatna emisija TV tjednik na subotičkoj televiziji, a od 20. srpnja 2001. i emisija TV divani na Televiziji Novi Sad i lokalnim televizijama u Subotici, Somboru i Srijemu.

Emisija TV divani emitirala se svakoga drugog tjedna, a radilo se o neovisnoj produkciji Udruge za pozitivnu komunikaciju Klub 21 iz Subotice. Emisija je kasnije preimenovana u Tragom hrvatskim, a produkciju je preuzela NIU Hrvatska riječ. Nakon promjene rukovodstva Radiotelevizije Novi Sad u prvoj polovici 2002. počinju se cenzurirati pojedine emisije, termini postaju nestalni, ukidaju se reprize, smjenjuje se prvi urednik Josip Stantić, a emitiranje se konačno prekida 2004. godine, navodi se među ostalim u Strategiji za informiranje na hrvatskom jeziku u Republici Srbiji od 2021. do 2026., Hrvatskog nacionalnog vijeća.

Od 2006. do 2010. godine na drugom programu RTV-a emitira se dva puta mjesečno 25-ominutna emisija Prizma, a ta kao i sve televizijske emisije na hrvatskom jeziku, koje su realizirane od 2001. do 2011. godine bile su producirane od strane neovisnih udruga iz Subotice te NIU Hrvatska riječ i imali su simboličnu i neredovitu financijsku potporu države.

Tek 1. ožujka 2010., nakon dugogodišnjeg zalaganja predstavnika hrvatske manjine, formira se hrvatsko uredništvo i započinje s emitiranjem desetominutnog Dnevnika, uz još dvije tjedne polusatne emisije – Svjetionik i Izravno, a Uredništvo je formalno osnovano 2011. Njegovom uspostavom i upošljavanjem dviju novih osoba tijekom dvije iduće godine stvoreni su minimalni kadrovski uvjeti za produciranje sadržaja političkog, društvenog i kulturnog karaktera.

Zalaganje za veću zastupljenost hrvatske nacionalne manjine na RTV-u još uvijek traje – bilo da se radi o dobivanju veće programske satnice, bilo o većem broju stalno uposlenih u Uredništvu na hrvatskom jeziku, navodi se u Strategiji. Današnje Uredništvo na hrvatskom jeziku RTV-a ima devetero uposlenih, a odgovorna urednica je Jelena Hajduković (Tumbas). S odgovornom urednicom smo razgovarali o sadašnjem trenutku redakcije programa na hrvatskom jezikuu i njenoj budućnosti.

Formiranje uredništva programa na hrvatskom jeziku na RTV-u trajalo je dugo. Od prvih početaka nakon »petolistopadskih promjena« počelo se s emitiranjem TV emisija koje su producirale udruge ili NIU Hrvatska riječ, da bi tek 2010. bilo formirano hrvatsko uredništvo na RTV-u. Kako biste Vi opisali povijest programa na hrvatskom jeziku? Kako se razvijalo uredništvo? Zašto je sve išlo tako sporo?

Prvoga ožujka 2010.godine emitiran je prvi Dnevnik na hrvatskom jeziku, a redakciju su činili odgovorni urednik Dragan Jurakić, prezenterka Gordana Jerković i dopisnik iz Subotice Josip Stantić. Nisam sudjelovala u pregovorima koji su tome prethodili niti sam bila dio te novoosnovane redakcije, iako sam tada već radila u RTV-u. Naime, bila sam tada novinarka informativnog programa Radio Novog Sada. Kasnije, 2012. godine, sam najprije počela uređivati radijsku emisiju na hrvatskom jeziku, a 2014. godine sam imenovana za odgovornu urednicu televizijske redakcije na hrvatskom jeziku. Tako da doista ne bih mogla reći zašto se toliko čekalo i zašto je sve to išlo tako sporo. Pretpostavljam da je otegotna okolnost bila i ta što je redakcija morala biti u Novom Sadu, a ne u Subotici. Naime, sigurno da bi bilo mnogo lakše funkcionirati u Subotici, gdje su i sve najvažnije institucije hrvatske nacionalne zajednice, a gdje također živi i većina Hrvata u Srbiji.

U odnosu na druge manjinske redakcije gdje je sada hrvatsko uredništvo i program (po opsegu, broju uposlenih, perspektivama za razvoj)?

Kada govorimo o broju zaposlenih, moram istaći da prvenstveno mislim na broj zaposlenih u središtu redakcije u Novom Sadu. To je važno istaknuti, jer programu značajno doprinose i dopisnici iz Subotice i Sombora. Dakle, od početnih dvoje uposlenika, dolaskom Anite Žanić (sada Naglić) i Dražena Štimca, redakcija je proširena na četveročlanu. Trenutačno nas je devetero, čime smo se brojčano približili romskoj redakciji. Naravno, još smo brojčano ispod redakcija koje postoje neusporedivo duže od naše. Riječ je o rumunjskoj, slovačkoj, rusinskoj i, naravno, mađarskoj redakciji, kao najvećoj manjinskoj redakciji u RTV-u. No, mislim da nije zahvalno brojčano se uspoređivati s redakcijama koje imaju tako dugu povijest i praktično su nastale samim osnutkom RTV-a. Suština je da opstanemo i dostignemo razinu kvalitete programa koju navedene redakcije proizvode, a za to su, osim brojnosti, neophodni vrijeme, iskustvo i bolji uvjeti rada.

Kako su uređeni odnosi s urednicima, odnosno rukovodstvom RTV-a? U kojoj mjeri je uredništvo autonomno? Odlučujete li samostalno o uređivačkoj politici ili postoje pravila, smjernice po kojima radite?

Kada je riječ o odnosu s glavnim i odgovornim urednikom Drugog programa RTV-a Mirkom Kanjuhom, mogu reći da je suradnja vrlo korektna, kao što je bila i s njegovim prethodnikom Attilom Mártonom. Oni su nam ukazali veliko povjerenje glede uređivanja emisija koje emitiramo, a tu su da nas usmjere i da nam svojim iskustvom, stečenim dugogodišnjim radom u RTV-u, i pomognu kada zatreba. Naravno, postoje pravila i smjernice, kao neki standard kuće koji trebamo ispoštovati.

Surađujete li s drugim manjinskim uredništvima ili uredništvom na srpskom jeziku?

Suradnja među redakcijama je generalno dobra, poglavito kada je riječ o suradnji s drugim manjinskim redakcijama. S Redakcijom programa na srpskom jeziku rjeđe surađujemo, ali svakako imamo njihovu profesionalnu podršku i uvažavanje, kao i oni naše. Nadamo se da ćemo prelaskom u novu zgradu biti u prilici i više surađivati.

Što u najvećoj mjeri određuje sadržaj emisija koje proizvodite?

Kada je riječ o Dnevniku na hrvatskom jeziku – sadržaj određuju dnevna događanja u Srbiji i Hrvatskoj, a poglavito u Vojvodini, tj. dijelovima u kojima većinski žive Hrvati. Trudimo se ispratiti događanja u ovdašnjoj hrvatskoj zajednici i po potrebi ukazati na neke probleme na koje nailaze njeni pripadnici. A kada je riječ o polusatnoj emisiji Svjetionik, u njoj prenosimo najvažnije manifestacije ili pak obrađujemo teme značajne za život zajednice.

Koji su najveći problemi u vašem radu?

Uvijek aktualan problem u kreiranju programa jest nedostatak produkcijskih kapaciteta. Kada radite u stvaranju televizijskog programa, upućeni ste na tim koji u najužem sastavu čine novinar, vozač i snimatelj (u širem sastavu mogu biti i tonac, rasvjetljivač, redatelj). A kasnije se u proces uključuju i montažer, realizator, ilustrator, grafika itd. Dakle, proces stvaranja televizijskog programa mnogo je kompleksniji i skuplji u usporedbi s drugim medijima (radio, tisak...). Dogodi se da isti dan imamo dva događaja važna za hrvatsku nacionalnu zajednicu, ali mi, ograničeni produkcijskim kapacitetima, možemo ispratiti samo jedan.

A koja su vaša dostignuća kojima se najviše ponosite?

Kada se osvrnemo na nekoliko teških godina iza nas, mogu reći da smo ponosni što smo opstali i što opstajemo kao redakcija usprkos mnogim otegotnim okolnostima. Tu prije svega mislim na razdoblje tzv. korona krize, kada je, općenito, bilo jako teško osigurati i emitiranje samog Dnevnika. Zatim je bilo kritično nedavno razdoblje od oko godinu i pol, kada je redakcija hitno proširena, jer smo kolegica Anita i ja morale na trudničko bolovanje, a kasnije i porodiljni dopust. Ne smijemo zaboraviti da jednu redakciju čine stvarni ljudi sa stvarnim problemima i izazovima koje život nosi. I treba istrajati godinama u svemu tome što život nosi – i ono lijepo i, nažalost, i ono loše. A kada govorimo o programskim postignućima kojima se ponosimo – istaknula bih manifestaciju Srijemci Srijemu, čiji smo medijski pokrovitelj od početka.

Kako vidite budućnost hrvatskog programa na RTV-u? Planira li se neko proširenje uredništva, programa?

Budućnost hrvatskog programa vidim prije svega u novoj zgradi, u koju se prema najavama trebamo preseliti do jeseni. Prelazak u novu zgradu na Mišeluku za nas bi značio i prelazak u bolje uvjete rada. Trenutačno smo u jednoj malenoj prostoriji u kojoj nemamo ni dovoljan broj stolova, a kamoli računala. Zapravo, svega tri računala imamo. Dakle, iako brojčano možemo proizvoditi više programa, ograničeni smo uvjetima rada i produkcijskim kapacitetima, tako da trenutačno ne možemo govoriti o nekim proširenjima programa.

Imate li uvida u gledanost programa na hrvatskom jeziku? Što se najviše gleda?

O gledanosti programa stječem uvid uglavnom izravno, u kontaktu s ljudima iz zajednice. Budući da povremeno odlazim u Suboticu, koji je moj rodni grad, znam da dosta pripadnika hrvatske nacionalne zajednice gleda Dnevnik, kao i emisiju Izravno, Svjetionik i Paletu na hrvatskom jeziku. Prilaze mi sami, u velikom broju. Predlažu, kritiziraju ili pohvale… ali, što je najvažnije – gledaju. Nažalost, trenutačno je to jedini uvid u gledanost i ne mogu znati čak ni okvirno koliki je broj gledatelja. Izvješća o gledanosti koje dobijamo u okviru medijske kuće mjerodavni su, tj. pokazuju realnu sliku gledanosti isključivo kada je riječ o programu RTV1.

Sada je uvedena mobilna aplikacija programa na hrvatskom jeziku, a nedavno i web portal koji se ažurira dnevno. Kakvi su ciljevi ovih promjena? Koliko ima posjeta, imate li podatke o tome?

Nakon što je u srpnju pošle godine počelo objavljivanje vijesti i na hrvatskom jeziku na web sajtu, tek je prije nekoliko dana u odjeljku „odgođeno gledanje" hrvatski jezik izdvojen iz kategorije Ostali jezici. Pa se sada emisije Svjetionik, Izravno i TV Dnevnik mogu pronaći odabirom Emisija na hrvatskom jeziku. Još jedna novina jest da je hrvatski jezik dodan u aplikaciju za korisnike androida u aplikaciji RT Vojvodine, gdje su se do sada mogli pronaći samo srpski, mađarski, romski, rumunjski, rusinski i slovački. Aplikacija RTVojvodine se može preuzeti na Google Play Store, dok se vijesti na hrvatskom jeziku mogu pronaći na web stranici www.rtv.rs/hr. Urednik web vesti je Stipan Jurić. On je novi član naše redakcije, uz Katarinu Piuković, Laru Grginčević, Dalibora Mergela i Nebojšu Živkovića.

Prema podacima REM-a velika je zastupljenost repriznog programa u programu na hrvatskom jeziku. Zašto je to tako?

Sve one otegotne okolnosti u proizvodnji programa koje sam do sada navela uzrok su repriziranju pojedinih emisija. Ostaje nam da se nadamo da ćemo u budućnosti uspjeti prevladati sva ta ograničenja, te da će se steći uvjeti da iz tjedna u tjedan gledatelje obradujemo isključivo premijernim sadržajima, uz sadržaj za najmlađe gledatelje, koji nam je u planu u skoroj budućnosti. Također, u budućnosti se nadam i suradnji s nekom neovisnom produkcijom. Ali, da to bude stalna suradnja i da bar jednu emisiju tjedno dobijamo iz neke neovisne udruge koja producira emisije na hrvatskom jeziku. I mnogo veće televizijske redakcije od naše oslanjaju se dijelom i na neovisnu produkciju pa bi bilo dobro da se u budućnosti, a u suradnji s Hrvatskim nacionalnim vijećem, nađe neko takvo rješenje.

Izvor: Hrvatska riječ (Jasminka Dulić)