Kazališni amaterizam u Somboru

Objavljeno: 25.04.2018. Pregleda: 49

kazalisni amaterizam u SomboruDramska sekcija HKUD-a Vladimir Nazor sudjelovala ja na Općinskoj smotri amaterskih dramskih društava. Trebala je ta smotra biti ulazni stepenik za Zonsku smotru, ali kako doznajemo Zonske smotre ove godine neće biti već će se najbolje predstave plasirati izravno na Pokrajinsku smotru. Posljedica je to zamiranja kazališnog amaterizma, što nije problem samo Sombora već i drugih sredina. Usprkos tome Nazorovci su pripremili jednu dobru predstavu.

Nazor istrajava

Komedija Općinski načelnik rađena po djelu Franje Babića, a u režiji Ljiljane Tomić Markovinović nasmijala je gledatelje u Hrvatskom domu, a kod selektora Davida Kecmana Dake izborila pozitivne kritike. Komedija je to zabune, priča o uplašenom čovjeku koji se nije umio snaći u ulozi općinskog načelnika.
„Očekivao sam potpuno ogoljenu scenu, kostime navrat-na nos. Međutim, u ovoj predstavi sve je drugačije. Ovo je ansambl predstava, igra je ujednačena, s elementima komike na kojima bi se još moglo raditi. Tu je lijep ikavski govor. Jeste, ima male nedosljednosti i tu i tamo čuje se i neka riječ iz ekavice, ali to je utjecaj jezika sredine. Kostimi su lijepi i u duhu su tradicije. Mislim da je redateljica uspjela napraviti dobru predstavu uključujući u nju već uigrane članove Nazorove dramske sekcije i mlade, nove članove“, riječi su selektora Kecmana nakon što je u Hrvatskom domu pogledao Općinskog načelnika.
Bit će to jedna od malobrojnih predstava koje će ove godine pogledati kao selektor, jer kazališni amaterizam polako zamire u Somboru.
„Da nije dramske sekcije HKUD-a Vladimir Nazor ne bi bilo ničega, a nekada se u Somboru godišnje pripremalo tridesetak amaterskih kazališnih predstava. Svako kulturno-umjetničko društvo u gradu i selima, svaka škola, pa i poduzeće imalo je svoje dramske sekcije. Bilo je toliko predstava da se Općinska smotra organizirala u dva mjesta. Evo poslije pet-šest desetljeća ukinuta je Zonska smotra u Crvenki na kojoj su se natjecale predstave iz ovog dijela Bačke. Jednostavno nema predstava. Iz Općine Odžaci nije prijavljena ni jedna, Apatin je najavio da će imati jednu predstavu, Vrbas je prijavio jednu, nema Krušćića koji je nekada pobjeđivao na Pokrajinskoj smotri. Što je problem? Pa novac“, kaže Kecman.

Besparica

Da je bolje financiranje, bilo bi i više amaterskih kazališnih predstava. Suglasan je s tim i pročelnik Nazorove dramske sekcije Šima Raič.
„Imamo mi u Nazoru dobre glumce, ali mislim da bismo u radu morali imati malo veću financijsku potporu Grada Sombora kako bismo to digli na još viši nivo. Možda bi se tada na nas ugledale i druge udruge. Somboru nedostaju ovakve predstave, a da smo u pravu dokaz je i posjećenost večeras u Hrvatskom domu i reakcije gledatelja“, kaže Raič i dodaje da Nazorova dramska sekcija već priprema novu predstavu, opet komediju rađenu po tekstu More biti, također u režiji Ljiljane Tomić Markovinović.
Jedna su od rijetkih udruga koja istrajava u tome da svake godine pripremi po jednu premijeru. „Kazališni amaterizam na mađarskom jeziku je u Somboru zamro prije dva desetljeća. Najdužu tradiciju i najbogatije predstave ima KUD Sándor Petőfi u Kupusini, a aktivni su i u KUD-u Sándor Petőfi u Bezdanu. Uglavnom izvode glazbene komade, dok su Somborci prednjačili s dramskim komadima i dječjim predstavama. Jezgro skupine amaterskih glumaca u Somboru je 2001. godine osnovao Džepno pozorište Berta Ferenc s namjerom da okupi najbolje kazališne amatere is zapadne, sjeverne i južne Bačke koji će prirediti godišnje jedan kazališni komad i to izvesti u svim mjestima Vojvodine u kojima postoji interesiranje za dramski amaterizam. Nakon četiri godine ta ekipa je prekinula aktivnost. Trebalo je platiti profesionalnog redatelja, putne troškove glumaca, osigurati im obroke, kostime i scenu, kao i put do mjesta nastupa. Prva predstava je igrana u 47 mjesta u Vojvodini, ali za taj rad je Džepno uzalud konkurirao na raznim nivoima vlasti, jer ni dinar potpore nije dobilo. Da budemo iskreni, kazališni amaterizam na mađarskom jeziku nije u nestajanju jedino zbog nedostatka financija, nego zbog toga što su naseljena mjesta prepolovljena zbog odlaska u inozemstvo. Ilustrirat ću jednim plastičnim primjerom: prodaja sode vode je opala u selima i za 50 posto. Tko će dobrovoljno igrati u amaterskom kazalištu ako ni za sodu nema novaca?“, kaže književnik i predsjednik Džepnog pozorišta Berta Ferenc József J. Fekete.

Izvor: Hrvatska riječ (Z. V.)

Vijesti

Pogledajte sve

Moglo bi Vas zanimati...

  • 2024
    Najave i kalendar
  • 6. Smotra hrvatskog filma u Beogradu - drugi dan
  • Izložba narodnih nošnji u Senti
  • 6. Smotra hrvatskog filma u Beogradu - treći dan
  • ZKVH na Hrvatskoj književnoj Panoniji VII. u Budimpešti
  • 6. Smotra hrvatskog filma u Beogradu - četvrti dan
Pogledajte sve

Obaveštenje o kolačićima