Ostvaruje se jedan od najvećih projekata hrvatske zajednice u Srbiji. Sada, kada je željeni dio rodne kuće bana Josipa Jelačića u Petrovaradinu u posjedu Hrvatskog nacionalnog vijeća, vrijeme je za djelovanje u pravcu koncipiranja njegove buduće namjene. U uvodu konferencije Kulturni profil Spomen-doma bana Jelačića dopredsjednik HNV-a za Srijem Darko Vuković naglasio je da već više od desetljeća i pol Hrvati u Petrovaradinu nemaju svoga prostora, te stalno traže mjesta za svoje redovite aktivnosti u područjima kulture i stvaralaštva, što je, kako je rekao, traumatično.
„Nakon inicijative zastupnika u Skupštini Srbije Tomislava Žigmanova i sukladno njegovom razgovorom s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, HNV je dobio sredstva za otkup dijela ove zgrade. Mi sada možemo ući u posjed jedne trećine od njezine ukupne površine, no čeka nas veliki posao obnove“, kazao je on.
Konferencija je održana u hotelu Leopold I. na Petrovaradinskoj tvrđavi 17. i 18. svibnja 2019. i okupila je stručnjake koji su angažirani u centrima kulture i spomeničke baštine u Hrvatskoj, odnosno Srbiji. Njihova iznesena iskustva i preporuke, smatraju organizatori konferencije HNV i HKPD Jelačić, bit će od koristi za jasnije kreiranje ideje o tome kako će funkcionirati budući, očekivani centar kulture Hrvata (ne samo) u Petrovaradinu i na čemu će se zasnivati ponuda sadržaja koje će ova institucija kreirati.
Organizaciju ove konferencije, koja svojim sadržajem i visokom profiliranošću probija okvire uobičajenih aktivnosti hrvatskih udruga u Vojvodini, pomogao je Središnji državni ured za Hrvate izvan Hrvatske. Savjetnik u tome Uredu Milan Bošnjak, osvrnuvši se na Jelačićevu veličinu i doprinos hrvatskoj i europskoj povijesti naglasio je da je pitanje obnove banove rodne kuće na pregovaračkom stolu predstavnika vlasti dvije države dvoznamenkasti broj godina. I veleposlanik Hrvatske u Srbiji Gordan Bakota je, kao i Bošnjak, podcrtao značaj nastupa vodstva lokalne hrvatske zajednice sa strateškim i razvojnim projektima koji povećavaju njenu vidljivost u obje države i pridonose kulturnom životu.
„Ne čuvate samo tradicijsku kulturu nego osmišljavate ono što je bitno za buduće generacije i na drugim područjima kulture, obrazovanja i baštine. Obnova ovog objekta jedan je od najvećih projekata Hrvata u Srbiji. Prostor je tu, ali on neće ispuniti sve ono što želimo ako ga ne ispunimo projektima koji će nositi budućnost Hrvata u Petrovaradinu“, kazao je Bakota.
„Ne znamo puno o povijesti rodne kuće bana Jelačića. Još uvijek ne znamo kakva će biti budućnost kuće. Da bismo bolje shvatili što bi ona mogla predstavljati, organizirali smo ovu konferenciju. Čuvanje spomena na bana Jelačića u Petrovaradinu živi, što su spoznale i institucije naše matične i domicilne države“, smatra predsjednik HKPD-a Jelačić Petar Pifat.
Primjeri sličnih institucija iz Hrvatske
Suvremena obnova baštine u Hrvatskoj išla je u puno pravaca i postoji dosta dobrih primjera kulturnih centara i spomen-domova koji su inspirativni uzori za budući petrovaradinski Jelačićev. Kulturni i znanstveni centar Milutin Milanković, koji funkcionira u Dalju, potpuno je obnovljen i nudi vrlo široki uvid u njegov život i djelo. No, Đorđe Nešić, njegov upravitelj, naglasio je i glavni nedostatak – nema ni jednu uposlenu osobu.
„Trebalo je čekati 30 godina da bi se kuća, od kako je stavljena pod zaštitu kao spomenik kulture, obnovila. To se dogodilo uz jednokratne donacije vlada Srbije i Hrvatske, te uz sustavno financiranje Općine Erdut i putem natječaja, u čemu su najizdašnija ministarstva kulture Hrvatske i Srbije“, kazao je Nešić.
Zavičajni muzej u Našicama je, s druge strane, kao negdašnji dvorac obitelji Pejačević, bio predmetom vraćanja nacionalizirane imovine nasljednicima velikaške obitelji. Potom se, kako je rekla Silvija Lučevnjak iz ovoga Muzeja, dogodio otkup iste te imovine od Grada Našica, no, po mnogo nižoj cijeni nego što su nasljednici Pejačevića tražili.
„Nakon II. svjetskog rata u dvorac je smješteno puno javnih službi – sve što se nije moglo smjestiti nigdje drugdje. Sada je u tijeku potpuna obnova, koja, po mojem iskustvu može biti dobra jedino u sinergiji svih struka koje u obnovi sudjeluju“, savjetovala je Lučevnjak.
Profesorica Ekonomskog fakulteta u Osijeku dr. Jasna Horvat pojasnila je, na primjeru svojega rada, principe na kojima se zasniva kreativna industrija.
„Ona podrazumijeva proizvodnju zaštićenu autorskim pravima, a obuhvaćenu projektima koji stvaraju nematerijalne proizvode i usluge. Najsnažniju poruku o kreativnoj budućnosti možemo poslati tek ako spojimo umjetnost, baštinu, dizajn, glazbu, izvedbene umjetnosti, knjige, nakladništvo, medije, oglašavanje, primijenjene umjetnosti i računalne igre. Projektno razmišljanje, koje je osnova i pri ovakvom pothvatu, mora imati cilj, viziju i misiju“, kazala je ona.
Kako to u praksi izgleda zorno je prikazao gradonačelnik Zaprešića Željko Turk, na primjeru obnove i zaštite Jelačićevih Novih dvora u ovom gradu, gdje se nalazi i posljednje banovo počivalište.
Novi centri kulture u Novom Sadu
Nekoliko primjera kulturnih centara iz Novog Sada, koji funkcioniraju na sasvim različite načine, uvjerilo je posjetitelje konferencije da je borba za urbane prostore kulture važna zajednička spona koja ih povezuje. Religiolog Miroslav Keveždi, objasnivši koncepciju „kulturnih oblasti“ – institucija koje su nastajale iz industrijskih kompleksa, pretvorenih u kulturne komplekse, slikovito je prikazao američki koncept ovakvih centara.
„U njima se mora moći zadovoljiti nekoliko reduciranih funkcija koje posjetitelji traže: potrebno je nešto vidjeti i čuti, jesti i piti, spavati i kupiti. Dobar kulturni distrikt ima sve ove funkcije realizirane. Podgrađe Tvrđave, sa spomen-domom bana Jelačića, vidim kao ogledalo Dunavskog kulturnog distrikta na desnoj obali Dunava“, kazao je on.
Predložio je i osnovu za formirane turističke rute od interesa za hrvatsku zajednicu i posjetitelje katolike, koja povezuje crkvu Imena Marijina, te preko Varadinskoga mosta kuću bana Jelačića, crkvu sv. Jurja s nekadašnjim isusovačkim samostanom, svetište Gospe Tekijske, te potencijalno i Kapelu Gospe od mira u Srijemskim Karlovcima.
Rast Novog Sada iznjedrio je potrebu za novim kulturnim centrima, u čemu je ilustrativan primjer nedavno otvorenoga KC Svilara u Almaškom kraju, najstarijem dijelu grada. Violeta Đerković, kooordinatorica ovoga centra, koji u nekoliko mjeseci postojanja ima prosječno čak dva događaja dnevno, kazala je da je „cijela priča krenula kao inicijativa civilnoga sektora i iz pobune protiv pokušaja gradske uprave da se probije veliki bulevar pored Almaške crkve. Građani su se tome usprotivili.
„Na ovu poziciju sam došla kao predstavnica udruge građana koja se aktivno borila za to da se inicijativa za oživljavanje i zaštitu almaškoga kraja prepozna od strane institucionalnih aktera. Prepoznajem taj kontekst aktivizma i u slučaju kuće bana Jelačića“, kazala je Đerković.
Iskustvo borbe za prostor koji u Podgrađu rabi podijelila je i Umjetnička asocijacija Inbox, organizator Festivala uličnih svirača. Ovaj, jedan od najstarijih novosadskih festivala, poslije 15 godina održavanja u centru Novog Sada, preseljen je u Podgrađe. Rukovoditeljica Inboxa Natali Beljanski-Popović kazala je da je namjera tog festivala „iskoristiti ga zarad buđenja Gradića i identifikacije s njim. Zona Podgrađa zaslužuje da bude pješačka zona, jer smo duboko uvjereni da ljudi svojim kretanjem stvaraju prostore. Tome je dokaz naš festival i zbog toga čeznemo za zonom zabrane kretanja vozila kroz Podgrađe, koju uspijevamo postići za sada samo tijekom festivala“, kazala je ona.
Jedan on najnovijih kulturnih centara u gradu je KC Lab, mjesto ispoljavanja mladalačke energije i kreativnoga zanosa, koji je predstavio prof. asistent na Akademiji umjetnosti u Novom Sadu i osnivatelj Centra Luka Prstojević.
Naslijeđe je resurs suvremenoga razvitka zajednice
O tome na koji je način kulturno naslijeđe Petrovaradina resurs za suvremeni razvitak govorile su arhitektica-konzervatorica Slobodanka Babić, koja vodi izradu studije zaštite Petrovaradinske tvrđave kao kulturnoga dobra od iznimnoga značaja. Profesorica Filozofskoga fakulteta u Novom Sadu dr. Jasmina Dokić govorila je o primjeni Europske konvencije o zaštiti nematerijalnoga naslijeđa i njenom neprepoznavanju. Profesorica Prirodno-matematičnoga fakulteta u Novom Sadu dr. Snežana Besermenji dala je snažan poticaj razumijevanju povijesne uloge bana Jelačića za društvo u Srbiji i lokalnu zajednicu, kao i za same pripadnike srpskog naroda a kroz funkciju turizma.
Dr. Darko Polić, član tima koji provodi projekt Europska prijestolnica kulture Novi Sad 2021, koji je vodio ovaj okrugli stol, naglasio je da je „Podgrađe ugroženo prije svega trenutnim rješenjem prometa koje pripada prevaziđenom konceptu iz ovog područja“. Potrebu za ukidanjem prometa vozila u Podgrađu je snažno naglasio i vlasnik nakladničke kuće Color Press Group iz Novog Sada Robert Čoban pri prezentaciji vizije Petrovaradina kao jedinstvenoga turističkoga branda.
Nije bilo među sudionicima konferencije onih koji nisu zamislili budući spomen-dom, njegove posjetitelje i ponudu, uokvirene šarmom patine Donje Petrovaradinske tvrđave. Nekoliko sudionika otvoreno je poželjelo da se njegova uloga ostvaruje u službi hrvatske zajednice, da on bude kulturna institucija visokoga ranga, te da bude otvoren za sve ljude. Oni kojima bude povjeren zadatak uređivanja spomen-doma svakako će morati računati na ove jasne upute, budući da su izrečene i potvrđene ne samo od stručnjaka već i od nazočnih predstavnika hrvatske diplomacije, HNV-a, Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, petrovaradinske hrvatske udruge te od (malobrojnih) predstavnika regionalne vlasti.
Izvor: Hrvatska riječ (Marko Tucakov)
