Akademska slikarica Marijana Buljovčić rođena je 1991. godine u Subotici. Završila je srednju Politehničku školu, smjer tehničar za oblikovanje grafičkih proizvoda. Osnovne akademske studije završila je 2014./15. godine na Akademiji umetnosti u Novom Sadu, departman likovnih umetnosti, studijska grupa – slikarstvo, u klasi profesora Dragana Matića. Master studije slikarstva završila je pod mentorstvom istog profesora, 2017. godine.

Buljovčić stvara u različitim tehnikama i medijima: od slikarstva (ulje, akril, akvarel), preko grafike (cijanotipija) do instalacije od svjetlosnih kutija i digitalnih kolaža, a njezin je likovni izraz apstraktan.

Izlagala je do sada u Subotici, Novom Sadu, Kikindi i Beogradu te sudjelovala na projektima u Njemačkoj i Hrvatskoj. Najsvježija je njezina izložba digitalnih kolaža Lightscapes koja je priređena krajem travnja u Dvorišnoj galeriji (Korzo 1) u Subotici.

Serija Lightscapes

Ciklus Lightscapes nadovezuje se na seriju radova Space-shuffle i prati estetiku koja se razvila u okviru te serije.

„Skice za slike često radim putem digitalnog kolaža, koje kada prenesem na platno dobivaju jedan sasvim drugi izraz, sasvim drugu, opipljivu dimenziju, ali ovoga puta sam htjela zadržati taj digitalni izraz i efekt osvijetljenog ekrana. To je prvobitno bilo izvedeno u formi instalacije od svjetlosnih kutija koje su bile izložene u okviru pratećeg programa moje izložbe Space-shuffle u Suvremenoj galeriji u Subotici. Tom prilikom digitalni kolaži tiskani su na pleksiglas koji je osvijetljen led trakama unutar kutije na kojoj se nalazi. U pitanju su minijaturni formati koji zajedno čine jednu cjelinu. Ovoga puta ih vidimo u novom izdanju, izložene kao printove većih dimenzija u staklenim vitrinama Dvorišne galerije", pojašnja umjetnica.

Motiv ovog vizualnog istraživanja bila je svjetlost koja je, kako napominje, sama po sebi apstraktna i kao takva može biti pravi predmet prikazivanja na slici.

„Svojim prisustvom, ili pak odsustvom, svjetlost gradi atmosferu, poigravajući se s našim osjetilima. Ona čini da se stvari pojave i da stvari nestanu. Čini da se stvari ukažu onakvim kakve jesu i onakvim kakve nisu. Reflektirajućim svojstvima ona čini da se jedan predmet ili prostor oslikava na drugom, da se udvostruči, utrostruči. Lightscapes radovi nastali su kombinacijom fotokolaža, skeniranjem otpadaka 3D štampe, putem kojeg su i nastale svjetlosne kutije, ručno pravljenog papira, folija i drugog otpada za reciklažu."

Geometrija u izričaju

Jedna od karakteristika radova Marijane Buljovčić je izraženi geometrizam.

„Geometrija se, nekim prirodnim tokom, izdvojila kao dominantno izražajno sredstvo u mom likovnom izrazu. Pretpostavljam da je to, između ostalog, bio logičan slijed svođenja i pročišćavanja kompozicije koja je u nekim ranijim radovima bila mnogo kaotičnija i sadržavala više elemente predstavljačkog. Ne mogu baš izdvojiti određene umjetnike koji su utjecali na moj rad, ali može se povući paralela s umjetnicima kubizma, futurizma... Izdvojila bih možda Kandinskog i Stojana Ćelića, koji su mi bili značajni u istraživanju u okviru master rada", navodi ona.

Eko mural

Skupa s još dvije subotičke vizualne umjetnice, Jelenom Grujičić i Vanjom Subotić, Buljovčić je prošle godine sudjelovala u izradi zanimljivog ekološkog murala koji se nalazi na pročelju jedne kuće pokraj Beogradske ceste u naselju Prozivka.

„Cilj je bio da se pažnja skrene na ekološke probleme i zagađenje zraka, koje je sve primjetnije u posljednjih nekoliko godina. U izradi su korištene specijalne ekološke boje koje čiste zrak. Naime, ove boje imaju aktivne kristale u sebi koji reagiraju na sunčevu energiju i upijaju dušične okside iz smoga i te čestice, koje isparavaju i koje su štetne za ljude i životni okoliš, razgrađuju u čestice koje više nisu štetne. One se zadržavaju na zidu, a peru se kišom", objašnjava Buljovčić.

Mural je izrađen u okviru projekta 7,83 Hz koji provodi udruženje Klara i Rosa uz podršku organizacije IT Subotica 2030, a koji je podržan kroz program Aktivne zajednice Trag fondacije. Osim Subotice, ovakav mural imaju i Beograd i Sarajevo.

O položaju umjetnika

Buljovčić živi i radi u Subotici kao profesorica stručnih predmeta u srednjoj Politehničkoj školi. Upitana kakav je, po njezinom mišljenju, položaj likovnih umjetnika u našem društvu, kaže:

„Činjenica je da većina umjetnika ne uspijeva živjeti samo od umjetnosti i da se često mora okretati drugim poslovima kako bi riješili svoja egzistencijalna pitanja. To često ne utječe povoljno na samo stvaralaštvo, stoga im je potrebna mnogo veća podrška na svim nivoima".

Naša sugovornica aktivna je članica neformalne umjetničke grupe SUEuKI, skupa s kolegicama sa studija i prijateljicama Danicom Jevđović iz Užica i Irenom Kovač iz Kikinde.

Izvor: Hrvatska riječ (D. B. P.)