Udruga žena „Brežanke“ iz Berega je 6. listopada 2013. godine organizirala Međunarodnu izložbu narodnog stvaralaštva „Miholjdanski susreti“. Predstavile su se udruge iz Tavankuta, Sombora i okolice, kao i gosti iz Hrvatske – Udruga žena „Fiolice“ iz Petlovca. Ručni radovi, radovi od slame, domaća zimnica, stara jela, bili su dio bogate ponude koju su pripremile vrijedne ženske ruke. A da ugođaj u dvorani Doma kulture u Beregu bude još potpuniji pobrinuli su se članovi HKPD-a „Silvije Strahimir Kranjčević“ iz Berega i tamburaški sastav „Golubice“ iz Subotice.
Marija Ivošev, predsjednica Udruge žena „Brežanke“, s ponosom kaže kako se ove godine obilježava mali jubilej „Miholjdanskih susreta“, jer je ovo peta godina zaredom da se u Beregu organizira ovakvo predstavljanje ženskog stvaralaštva.
„Svako selo ima svoje proštenje. Kod nas u Beregu to je Miholjdan. Proštenje je dan kada se pozivaju gosti, znači svaka domaćinska kuća poziva rodbinu i prijatelje u slučaju da im se zamjerila tijekom prošle godine, da bi im oprostili, pa otuda i naziv proštenje. Zato na samo proštenje ne pravimo ove naše susrete već tjedan prije ili poslije Miholjdana, a ove godine to je bilo tjedan poslije. Kao udruga registrirani smo u ožujku prije pet godina i odmah smo se dogovorile krenuti u pripremu međunarodnih susreta, jer smo ovdje na tromeđi Srbije, Mađarske i Hrvatske. Tako ove godine slavimo mali jubilej – pete po redu ‘Miholjdanske susrete’“, kaže Marija Ivošev.
Krivac za dolazak „Fiolica“ u Bereg je Stojanka Krčmar, koja je živjela u Beregu, a sada je udana u Petlovcu.
„Petlovac je selo u Baranji, a naši stari su podrijetlom iz Međimurja, otkuda su 1946. godine kolonizirani u Baranju. Mi kao udruga nastojimo održavati tradiciju kao što su jezik i ručni radovi. Ovo je ne samo naš prvi dolazak u Bereg, već i prvo sudjelovanje na jednoj ovakvoj manifestaciji u Vojvodini“, kaže Lidija Vuk, predsjednica Udruge žena „Fiolice“ iz Petlovca.
Prvi je put na ovim susretima i HKPD „Matija Gubec“ iz Tavankuta i njihove slamarke. Na naš upit što su to donijele za susrete u Beregu, Jozefina Skenderović uz smiješak odgovara – malo slame. A i što bi drugo, jer su upravo po tome žene iz Tavankuta poznate i prepoznatljive. Na našu konstataciju kako je njihov štand pobudio veliko zanimanje, osobito gošći iz Hrvatske, Jozefina Skenderović ima odgovor. Bogatu ponudu na svom izložbenom prostoru imala je i Udruga žena „Zlatne ruke Somborke“ iz Sombora, što i ne čudi jer je ovo najmasovnija udruga žena u Somboru. A kolika je šarolikost tradicije Sombora i okolice vidjelo se po bogatoj i raznovrsnoj ponudi tradicionalnih jela, zimnice, ručnih radova.
Ovaj susret ženskih udruga iskoristili smo i čuti koliko ženske udruge, naročito u seoskim sredinama, znače za žene i mogu li biti izvor zarade.
„Sredstvima koja dobivamo na natječajima možemo organizirati razne obuke i edukacije za žene na selu, nezaposlene žene, za žene koje su u nekim kriznim godinama ostale bez posla. Kroz te edukacije žene mogu naučiti neke nove vještine, koje im mogu biti izvor dodatne zarade. U današnjim vremenima svaki prihod u obitelji dobro dođe“, kaže Katarina Dmitruk, predsjednica Udruge žena „Zlatne ruke Somborke“.
Jozefina Skenderović kaže kako bi za njihovu udrugu od velike pomoći bila plaćena osoba koja bi obavljala tehničke poslove, a s druge strane slaže se da je ženska seoska priča postala svjetski trend. „Animiraju se seoske žene, čuva se tradicija, družimo se, razmjenjuju se iskustva“, kaže naša sugovornica.
Zanimljivo je bilo čuti i što o ovoj temi kažu gošće iz Hrvatske. „Dobivamo sredstva na natječajima koje raspisuju županija i općina za naše manifestacije, a jedna od njih je Međimurski fašnik. Dobili smo i na natječaju HEP-a sredstva za manifestaciju kojoj je cilj očuvanje običaja Međimurja za Badnjak, Božić i Štefanje. Osim igrokaza koji će prikazati stare običaje, tiskat ćemo i brošuru s običajima, receptima međimurskih jela i rječnikom, jer mladi slabo koriste stari jezik“, kaže Lidija Vuk i dodaje kako žene i prodaju nešto od svojih ručnih radova, što je dodatni prihod njihovim obiteljima.
Tekst i fotografija: Z. Vasiljević
