Unatoč jakom utjecaju stranog jezičnog okruženja, hrvatski jezik u Republici Mađarskoj ipak je opstao, dijelom zahvaljujući i Hrvatskom glasniku, tjedniku tamošnje zajednice Hrvata, koji je 5. svibnja obilježio 20. obljetnicu izlaženja.
U tom povodu uredništvo Hrvatskoga glasnika, Neprofitno poduzeće „Croatica" i Znanstveni zavod Hrvata u Mađarskoj, pod pokroviteljstvom predsjednika Skupštine Hrvatske državne samouprave Miše Heppa, i predsjednika Saveza Hrvata u Mađarskoj Jose Ostrogonca, organizirali su u Budimpešti prigodnu proslavu i izložbu - „20 godina Hrvatskog glasnika", a održan je i znanstveni kolokvij pod nazivom „Hrvatski glasnik - 20. godina samostalnoga hrvatskog novinstva u Mađarskoj".
Okupio se niz uglednika iz Mađarske, Hrvatske, Vojvodine i Austrije, mnoštvo predstavnika medija većinskog naroda, narodnosnih zajednica, hrvatskih medija u Mađarskoj, Austriji, Vojvodini.
U Budimpešti je u tom povodu boravilo i izaslanstvo iz Vojvodine koje su činili predsjednik HNV-a dr. Slaven Bačić, ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata prof. Tomislav Žigmanov te urednica «Hrvatske riječi» mr. sc. Jasminka Dulić.
Odgovorna urednica Hrvatskog glasnika Branka Pavić Blažetin u svečanom je govoru, zahvalivši svima koji su „radili s Hrvatskim glasnikom u proteklih dvadeset godina, koji su pomagali, vjerovali, hrabrili...", istaknula:
„Ulogu Hrvatskog glasnika u prvom redu vidim kroz ostvarivanje niza funkcija: ostvarivanje prava na informiranje na materinskom jeziku, jačanje i čuvanje nacionalnog, jezičnog i kulturnog identiteta, obradu tema koje se drugdje ne obrađuju, visoku razinu uporabe materinskoga jezika i kao svojevrsnu društvenu kontrolu narodnosne zajednice... Posljednjih dvadesetak godina dogodile su se brojne promjene unutar hrvatske zajednice u Mađarskoj koje su se na izravan ili neizravan način odražavale i odražavaju se na djelokrug rada i politiku uredništva Hrvatskoga glasnika. Jača potreba za svestranim i sveobuhvatnim informiranjem, za uključivanjem svih hrvatskih krajeva i naselja u hrvatski informativni prostor u Mađarskoj. Usporedno s ovim procesima sve više se osvješćuje i raslojava čitateljska publika, što u zadanim okvirima djelovanja postavlja nerijetko nesavladivu količinu zadaća. Unatoč tome naglašavam s ponosom kako u povijesti svog izlaženja Hrvatski glasnik, usprkos internetu, facebooku i informatičkom bumu, nikada nije imao toliki broj pretplatnika. To je uspjeh i zasluga sadašnjeg uredništva..."
Branka Pavić Blažetin u svom je govoru uputila i riječi priznanja i hvale za osobit i trajan doprinos razvoju hrvatskoga tiska u Mađarskoj koji pripadaju glavnim urednicima: prvom, prerano preminulom Marku Markoviću koji je bio na čelu uredništva od 2. svibnja 1991. do prerane smrti 25. veljače 1992; v. d. uredniku Đuri Frankoviću koji je bio na čelu uredništva od ožujka do kraja prosinca 1992. godine i Ladislavu Gujašu koji je upravljao uredništvom punih 13 godina, od početka 1993. do početka ožujka 2005. godine.
Tom prigodom uredništvo Hrvatskoga glasnika dodijelilo im je priznanja kao znak sjećanja na današnji dan, za osobit doprinos razvoju hrvatskoga novinstva u Mađarskoj. Također, za osobit doprinos razvoju hrvatskoga novinstva u Mađarskoj dodijeljeno je priznanje i novinaru, dugogodišnjem zamjeniku glavnog urednika Marku Dekiću koji je od prvoga broja Hrvatskoga glasnika bio član uredništva, od kuda je otišao i u mirovinu, ali je i danas vrijedan suradnik.
„Potrebno je dosta mudrosti i energije kako bi se materinski jezik očuvao u potpuno jezično stranom okruženju", potvrđuje Tomislav Žigmanov.
„Glasnik djeluje u situaciji gdje su okruženi brojno značajno većom populacijom koja govori potpuno drugi jezik, a Hrvati u Mađarskoj također žive na veoma disperziranom prostoru. Na skupu je konstatirano da su ne samo tiskana nego i sva druga glasila veoma važna za očuvanje i materinske riječi i za nacionalnu svijest manjinskih zajednica općenito. Ova glasila nemaju samo informativnu, već i odgojnu i kulturnu ulogu u tamošnjoj hrvatskoj zajednici."
Tjednik se financira dijelom iz državnog proračuna Republike Mađarske, dio novca se osigurava putem pretplate i slobodne prodaje tjednika, te od donacija, dodaje Tomislav Žigmanov.
Na znanstvenom kolokviju sudjelovali su dr. sc. Dinko Šokčević s izlaganjem na temu „Nekoliko uspomena - nacionalno-politička pozadina nastanka Hrvatskoga glasnika", potom mr. sc. Stjepan Blažetin s temom „Hrvatski glasnik - kontinuitet hrvatske tiskane riječi u Mađarskoj", doc. dr. Sanja Vulić „Hrvatski glasnik u kontekstu hrvatskoga novinstva u dijaspori", Đuro Vidmarović s temom „Recentno hrvatsko pjesništvo na stranicama Hrvatskoga glasnika", Živko Mandić „Jezik i pravopisne neusklađenosti u Hrvatskome glasniku" te prof. Tomislav Žigmanov koji je govorio na temu «Hrvatski glasnik i Hrvati u Vojvodini».
Priredila: Ljiljana Dulić Mészáros
Fotografije: Hrvatska riječ i Hrvatski glasnik
