Godinama su mediji o Grašalkovićevoj palači u Somboru pisali kao o velebnom zdanju koje propada pod teretom godina i nebrige. Nije da se nije htjelo uraditi nešto, već jednostavno za tako zahtjevnu investiciju nije bilo novca. Nema ga ni sada, ali se ipak nazire početak obnove. I to sredstvima koja će u Sombor stići iz Beograda iz Ministarstva kulture i informiranja. Za početak skromnih osam milijuna dinara.
Buduća Palača kulture
A osam milijuna dinara iz republičkog Ministarstva kulture u Sombor je stiglo za projekt Somnibus – Palata kulture koji je potporu dobio na natječaju Gradovi u fokusu 2018. Ovaj projekt podrazumijeva da će Grašalkovićeva palača biti rekonstruirana kako bi postala svojevrsni centar kulture Grada Sombora. Među ostalim, to znači da bi u tom prostoru bio smješten Kulturni centar Laza Kostić. Što će točno podrazumijevati rekonstrukcija Grašalkovićeve palače tek se treba definirati, jer Ministarstvo kulture nije odredilo precizan način ulaganja odobrenog novca. Ta zadaća povjerena je projektnom timu na čijem čelu je gradski vijećnik za kulturu Nemanja Sarač, te glavni urbanist Grada Sombora Milan Stojkov, prof. dr. sc. Milivoje Mlađenović i Bojana Nešović, koordinatorica Kancelarije za mlade. Prema informacijama do kojih je došla Hrvatska riječ što će točno biti rađeno u prvoj fazi rekonstrukcije i koliko novca će u to biti uloženo znat će se za nekoliko tjedana. Do tada će rebalansom gradskog proračuna, osim spomenutih osam milijuna iz republičke kase, za Grašalkovićevu palaču biti izdvojena sredstva i iz lokalnog proračuna. Kada se bude definirao ukupan iznos sredstava, bit će definirano i koja faza rekonstrukcije će biti rađena. U svakom slučaju, obnova ove palače je zahtjevan i financijski i građevinski projekt koji će potrajati nekoliko godina. Pokazuje to i računica od prije desetak godina po kojoj je, po tadašnjim cijenama, za kompletnu obnovu potrebno 70 milijuna dinara.
Do sada su na palači rađeni manji zahvati, prije svega obnova krovišta. U palači su smještena lokalna poduzeća Prostor, Parking servis, Turistička organizacija.
Hrvatski korijeni grofa Grašalkovića
Grašalkovićeva palača u Somboru izgrađena je 1763. godine, a ovo velebno zdanje podigao je upravnik komorskih carskih dobara grof Antun Grašalković. Jednokatnica je to u baroknom stilu, u obliku ćiriličnog slova P, ima prostrano dvorište, otvorenu terasu na unutarnjem dijelu fasade. Kada je izgrađena, bila je centar kolonizacije Nijemaca u Bačku. No, nakon što je završeno doseljavanje Nijemaca i kada više nije bilo potrebe da u palači bude karantena za doseljenike koji su iz nje raspoređivani u ostale dijelove Bačke u njoj je 1863. godine otvorena telegrafska postaja. Između dva rata u Grašalkovićevoj palači je bila porezna uprava, a neposredno poslije Drugog svjetskog rata policija. Desetljećima je zatim palaču koristilo Društveno poduzeće za trgovinu Prehrana. Samo nekoliko dana prije privatizacije tadašnja ravnateljica tog poduzeća prenijela je pravo korištenja palače na Republiku, odnosno Grad Sombor.
A grof Antun Grašalković, kome Grad Sombor može zahvaliti za palaču, hrvatskog je podrijetla. O tome je u tekstu Grofovi Grašalkovići (Grassalkovich) i kolonizacija Bačke (objavljen u Godišnjaku za znanstvena istraživanja ZKVH-a br. 3) pisao dr. sc. Ladislav Heka, docent na Pravnom fakultetu Instituta za komparativno pravo u Segedinu. Prema njegovima navodima Grašalkovići su bili Hrvati Bunjevci, koji su se u vrijeme najvećega vala doseljenja Hrvata u Ugarsku, tijekom XVI. stoljeća, naselili na područje Šopronske županije i bili su obitelj koja je najviše napredovala u hijerarhiji od svih bunjevačkih obitelji. Rano su se pomađarili i bili su odani podanici bečkog dvora. Njihova moć potrajala je samo tri generacije, ali su i u tom kratkom razdoblju ostavili neizbrisiv trag. Uspon obitelji počinje upravo s grofom Antunom I. Grašalkovićem (1694. – 1771.). Bio je osoba od povjerenja carice Marije Terezije i u to doba stekao je velika imanja između Dunava i Tise. Palača u Somboru razlog je što se njegovo ime i skoro dva stoljeća od gašenja ove obitelji u Somboru i dalje spominje, jer palača se i danas zove Grašalkovićeva.
Izvor: Hrvatska riječ (Z. Vasiljević)
