Neovisna televizijska produkcija udruge novinara Cro-info pod nazivom Hrvatska panorama, nakon kraće stanke, ponovno je na usluzi svojim gledateljima, i to od 15. svibnja, na kanalu TV Subotice. Produkciju čine petominutna dnevna emisija Cro-info vijesti, koja se emitira svakim radnim danom od 15 i 30, 17 i 50, 22 i 30 i pola sata nakon ponoći, polusatna društveno-politička emisija Motrišta, s premijernim terminom utorkom od 20 i repriznim terminima srijedom od 10 i nedjeljom od 21 sat, te polusatna emisija posvećena kulturnoj baštini i običajima Hrvata u Vojvodini Zlatna škatulja, koja je premijerno na programu petkom od 20 sati, a reprize su nedjeljom od 17 i 30 te utorkom od 13 sati i 30 minuta. Emisije koje gledatelji nisu stigli pogledati na TV-u mogu to učiniti putem internetskog portala: ww.croinfo.rs i na facebook stranici: www.facebook.com/croinfors/?fref=ts.
Ciljevi pokretanja Hrvatske panorame
Kada je riječ o ciljevima pokretanja televizijskog programa, treba se osvrnuti na motiv osnutka
udruge. Prema riječima jednog od osnivača Udruge novinara Cro-info, osnovane početkom 2014. godine, i glavnog i odgovornog urednika programa, Branimira Kuntića, ona je počela s radom u cilju sveobuhvatne analize stanja, potreba kao i odgovora na izazove manjinskog informiranja u Srbiji.
„Set medijskih zakona predvidio je privatizaciju medija, izuzev javnih medijskih ustanova RTS-a, RTV-a i izdavača medija kojima su osnivači nacionalna vijeća nacionalnih manjina. Lokalni mediji, koji su financirani iz proračunskih sredstava, imali su programsku shemu i personalno ustrojstvo koje nikako nije moglo odgovoriti izazovima tržišne utakmice, odnosno komercijalnog poslovanja. Mnoge lokalne medije nitko nije kupio, a mediji koji su našli vlasnika morali su se personalno i programski prilagoditi potrebama tržišta. U toj konstelaciji bilo je i više nego očigledno da će manjinske redakcije elektroničkih medija predstavljati ‘kolateralnu štetu’ procesa privatizacije medija. Upravo radom udruge i detektiranjem opasnosti koju nosi privatizacija medija po manjinske redakcije, učinili smo ogroman napor kako bismo popunili vrlo izvjesnu medijsku prazninu, pokrenuvši televizijsku neovisnu produkciju pod nazivom Hrvatska panorama, koja će se, kako se kasnije ispostavilo, financirati po jednom novom modelu koji pruža set medijskih zakona, a to je projektno financiranje“, podsjeća Kuntić.
Osim entuzijazma, potrebne i financije
„Za veoma kratko vrijeme uspjeli smo uspostaviti sustav koji kvalitetno funkcionira. To je sustav u kojem svatko zna svoju ulogu, ali po potrebi i 'pokriva' kolege iz produkcije. Upravo takva konstelacija omogućuje nam napredovanje i ispunjavanje ciljeva zbog kojih smo osnovani, a to je u prvom planu unaprjeđenje scene elektroničkih medija u Hrvata te edukacija mladog novinarskog kadra“, ističe Kuntić. Trenutno za potrebe TV produkcije s udrugom surađuje oko 15 osoba – kako novinara i spikera, tako i osoba zaduženih za tehnički dio posla – snimanje, montiranje, konvertiranje medijskih sadržaja u cilju prikazivanja na internetskoj stranici. Ideja u cilju unaprjeđenja i razvoja produkcije uvijek ima, međutim za ostvarivanje istih, osim entuzijazma, potrebna su i određena financijska sredstva ukoliko se želi postići zavidna razina profesionalnosti i kvalitete, kako u personalnom tako i u audio-vizualnom kontekstu, napominje Kuntić.
Kada je riječ o natječajima, on kaže kako ohrabruje činjenica da Ministarstvo kulture i informiranja RS prepoznaje kao zasebni javni interes informiranje na manjinskim jezicima te postoji zasebni fond. Izražava i nadu da će istim putem krenuti i ostale razine vlasti. Informiranje zahtijeva kontinuitet u proizvodnji i emitiranju, ističe Kuntić, te bi od velikog značaja bilo kada bi se natječaji raspisivali najkasnije do konca studenoga za narednu godinu.
Ističući značaj odnosa s gledateljima, Kuntić navodi kako se komunikacija s njima održava putem e-mail adrese (croinfors@gmail.com) na koju mogu ostaviti sve komentare i sugestije, te putem anketa na internetskom portalu i društvenim mrežama o tome što se gledateljima sviđa, što nedostaje i što bi trebalo promijeniti.
„Generalno, reakcije gledatelja su izrazito pozitivne. Pripadnici hrvatske zajednice žele i vole emisije na materinjem jeziku, a i dalje televizijski program predstavlja najdominantniji izvor informacija. Gotovo 70 posto pripadnika hrvatske zajednice u rajonu koji pokriva signal emitera prati naše emisije povremeno, a 40 posto stalno. Potrebno je uložiti još napora kako bi se doprlo do većeg broja gledatelja, putem internetskog medija, međutim treba uzeti u obzir da je prosječna starost pripadnika hrvatske zajednice oko 55 godina, i da se relativno mali broj starijih osoba informira putem interneta«, pojašnjava Branimir Kuntić.
Izvor: Hrvatska riječ (Ivana Petrekanić Sič)
