Odbor Hrvatskoga sabora za Hrvate izvan Republike Hrvatske održao je u četvrtak, 20. travnja tematsku sjednicu na temu Hrvatska manjina u Srbiji: položaj i perspektive. Predsjednik Odbora Božo Ljubić otvarajući sjednicu istaknuo je da položaj Hrvata u Srbiji nije na zadovoljavajućoj razini, a kao probleme je izdvojio ostvarivanje manjinskih prava iz područja obrazovanja u kontekstu zakonske obveze koju Srbija ne poštuje, rješavanje radno-pravnog statusa nastavnika iz Hrvatske, nedovoljnu zastupljenost predstavnika hrvatske zajednice u tijelima državne vlasti kao i tzv. bunjevačko pitanje.

„Okupili smo se s ciljem da ova pitanja rasvijetlimo sa svih aspekata kako bi institucije Hrvatske s odgovarajućim institucijama Srbije pristupile rješavanju pitanja položaja ove manjine u Srbiji“, rekao je Ljubić uz zaključak da navedena pitanja sigurno opterećuju odnose dviju država te da ih treba rješavati i radi europske stabilnosti. Ljubić je rekao i da bi rješavanjem manjinskih pitanja Hrvata u Srbiji i Srba u Hrvatskoj oni na taj način postali katalizator dobrih odnosa.

Podzastupljenost

Predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini i zastupnik u Narodnoj skupštini Republike Srbije Tomislav Žigmanov ukazao je na problem nesudjelovanja Hrvata u procesima donošenja odluka i nedostatak komunikacije predstavnika izvršne vlasti na svim razinama u Srbiji s hrvatskom nacionalnom manjinom kao i na društveni ambijent s jakim antihrvatskim sastavnicama.

„Na naš najvažniji događaj u prosincu prošle godine, nitko, čak ni portir ni s jedne razine vlasti, čak ni lokalne, nije došao. To je bilo jedno od najvećih poniženja kojima smo bili izloženi. Nevidljivi smo u prostoru srbijanske javnosti, čak i lokalne zajednice“, rekao je Žigmanov.

Govorio je i kako Hrvati u Srbiji žive u ambijentu straha i nesigurnosti, što je potkrijepio činjenicom da samo pet posto djece hrvatske zajednice upisuje nastavu na materinskom jeziku, dok je kod Mađara i Slovaka taj broj djece i 80 posto.

Žigmanov je ukazao i na velike razlike u politikama financiranja hrvatskih kulturnih udruga, na činjenicu da su Hrvati u Srbiji danas vjerojatno najsiromašniji Hrvati na svijetu te na problem tzv. bunjevačkog pitanja i na negativni demografski trend Hrvata u Srbiji.

Ukazao je i na potrebu suradnje s matičnom domovinom:

„Prošle godine Milorad Pupovac je bio pet puta kod srbijanskog premijera, a mi smo prošle godine prvi puta nakon pet godina bili kod hrvatskog premijera!“

Predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Slaven Bačić govorio je o aktivnostima Vijeća, naglasivši kako to tijelo predstavlja hrvatsku nacionalnu manjinu u području obrazovanja, informiranja, kulture i službene uporabe jezika te da ono nema stvarne samoupravne ovlasti, već uglavnom savjetodavne, a čak i njih – prijedloge i mišljenja HNV-a – tijela vlasti u Srbiji ignoriraju.

Također je ukazao i na niz izazova pred kojim se nalazi HNV kada je riječ o europskim integracijama Srbije u kontekstu poboljšanja položaja Hrvata, pri čemu je naveo sljedeće kao najveće: formalizirani pristup, simulativnost i odsustvo inkluzivnosti.

„Akcijski plan za manjine se provodi vrlo simulativno, formalistički i bez stvarnog sudjelovanja nacionalnih manjina. Mi smo tu više objekti nego subjekti, a uloga Hrvatske može biti ključna kao što se pokazala i kod pitanja udžbenika, kada su poslije blokade riješeni neki dodatni problemi“, rekao je Bačić.

Poštivanje sporazuma

Predsjednik Odbora za vanjsku politiku Miro Kovač rekao je da Srbija mora početi poštivati vlastiti Ustav i potpisane međunarodne ugovore među kojima je i bilateralni sporazum o međusobnoj zaštiti manjina:

„Sporazum koji je Hrvatska zaključila sa Srbijom prije 13 godina i koji je ratificiran i u Hrvatskoj i u Skupštini Srbije mora biti primijenjen.“

Kovač je rekao da Hrvatska postaje zemlja koja ima stav, posebice kad je riječ o Hrvatima izvan Hrvatske, osobito o Hrvatima u Srbiji. Kovač je podsjetio da je 1981. godine bilo 150.000 Hrvata u Srbiji, a danas, nakon 35 godina broj je 57.000, istaknuvši da je u svijetu opće poznat problem Srba u Hrvatskoj, a da o ovome demografskom padu nitko ne govori.

Državni tajnik Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas ukazao je na problem u komunikaciji između dviju država, podsjetivši da su sastanci međuvladinih odbora za zaštitu nacionalnih manjina održani u većini susjednih zemalja osim u Srbiji:

„Sedma sjednica koja se treba održati u Srbiji još nije dogovorena i kad će biti ne znamo.“ Milas je istaknuo potrebu za otkup i obnovu rodne kuće bana Jelačića u Petrovaradinu i osnivanje lektorata za hrvatski jezik u Srbiji.

Da Hrvatska mora voditi brigu o svojim manjincima naglasio je posebni savjetnik predsjednice Hrvatske Mate Granić:

„Briga za hrvatsku manjinu u Srbiji je briga svake hrvatske vlade, briga hrvatske predsjednice, briga Hrvatskog sabora, svih kulturnih i znanstvenih institucija i Katoličke crkve.“ Potpredsjednik Hrvatskoga sabora i član Odbora Milijan Brkić smatra da ta briga ipak nije konstantna. „Napokon, nakon pet godina predstavnici državne vlasti u Hrvatskoj su se udostojali primiti predstavnike Hrvata iz Srbije, ali je u jednu ruku i žalosno da u ovom proteklom vremenu ti sastanci nisu bili redovni.“

Državna tajnica Ministarstva vanjskih i europskih poslova Zdravka Bušić izrazila je zadovoljstvo što su se kontakti s predstavnicima hrvatske manjine u Srbiji intenzivirali, te je zaključila kako se u pregovaračkom razdoblju ulaska Srbije u Europsku uniju treba i može učiniti puno na korist hrvatske manjine u Srbiji, na čemu je Ministarstvo vanjskih i europskih poslova već puno toga i uradilo.

Uz zastupnike i zastupnice Hrvatskoga sabora na sjednici su sudjelovali i drugi predstavnici hrvatske manjine u Srbiji. U ime Katoličke crkve preč. Jozo Duspara iz Zemuna, tajnik Hrvatskog kulturnog centra iz Beograda Mihajlo Balić, predsjednik Hrvatskog kulturnog centra Srijem Krunoslav Đakovic iz Srijemske Mitrovice, predsjednica Hrvatskog kulturno-prosvjetnog društva Matoš Kata Pelajić iz Plavne, dopredsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća za područje Sombora Snežana Periškić i ravnatelj NIU Hrvatska riječ Ivan Ušumović.

SDP-ovi članovi odbora nisu prisustvovali raspravi.

Tijekom rasprave otvoreno je nekoliko pitanja od kojih je veliku pažnju privukao problem teškog dobivanja državljanstva. Generalni konzul Republike Hrvatske u Subotici Velimir Pleša pojasnio je da to ne spada u njegovu ovlast već u Ministarstvo unutarnjih poslova: „Mi smo kao Ministarstvo vanjskih poslova na neki način samo transmisija između ljudi koji podnose zahtjeve i države, a zbog čega imaju tako veliku moć odlučiti tko će dobiti državljanstvo, a tko ne je pitanje koje smo nadam se uspjeli za sada barem pokrenuti.“

Izvor: Hrvatska riječ (J. Dulić Bako)