Održan 13. Seminar bunjevačkog stvaralaštva

Objavljeno: 02.08.2024. Pregleda: 64

Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo Matija Gubec iz Tavankuta čuvar je kulturne baštine tamošnjih bunjevačkih Hrvata. Kako bi to što čuvaju podijelili s drugima, udruga je i ove godine (trinaesti puta) organizirala Seminar bunjevačkog stvaralaštva. Tema ovogodišnjeg seminara, koji je održan od 15. do 20. srpnja, bili su Svatovi. Seminar obuhvaća niz edukativnih segmenata, od kojih su tri osnovne grupacije: tradicijski ples, tamburaška glazba i umjetnička tehnika slamarstva.

Ove godine na seminaru je bilo 50 polaznika: 26 u sekciji plesa, 18 u tamburaškoj i 6 u sekciji za stvaralaštvo u tehnici slame. Popularno zvani „seminarci“ došli su iz Srbije, Hrvatske, Slovenije, Austrije, Njemačke i Kanade.

Vrijedna ekipa

Voditelj seminara, koji je s polaznicima ujedno obrađivao izvorne oblike bunjevačkih plesova s osvrtom na tradicijsko i scensko oblačenje, Ivica Dulić kaže kako su imali vrijednu ekipu polaznika različitih generacija.
„Kako se ciklusi tema smjenjuju svake četiri godine, temu svatova imali smo treći put. Svatovi se smatraju najinteresantnijom temom jer su to pjesme koje se više ne pjevaju, ne izvode na sceni. Recimo kad je tema Veliko prelo onda radimo pjesme koju su poznate i koje su i danas žive, poput Podvikuje bunjevačka vila ili Kolo igra, tamburica svira. Mogu reći kako smo imali jaku ekipu polaznika s velikim generacijskim rasponom od 15 do 70 i nešto godina. Bio je to izazov ali i zadovoljstvo. Inače, bilo je tu novih ali i onih polaznika koji su već ranije bili na našem seminaru. Drago nam je da imamo nove polaznike ali i da nam se stari vraćaju“, kaže Dulić.

Ono što su naučili polaznici su prikazali na svečanom nastupu posljednjeg dana seminara. Publika je imala prilike vidjeti stiliziranu verziju kadgodašnjih svatova.

„Svatovi koji se uče na seminaru referiraju, barem po izgledu mladenaca, negdje na početak 20. stoljeća. Vijenac koji je mlada imala rađen je po replici s fotografije nastale 1920-ih. Snaša ima tamno ruho, tek su se kasnije mlade počele nositi u bijelom. Pjesme koje se uče više se ne pjevaju, nema ni folklora danas u svatovima, kolo se rijetko igra. Majkino ruvo svlači i Izvedi brate seju za ruku su pjesme iz zapisa kojih se vjerojatno rijetko tko sjeća. S druge strane, Evo srcu mome radosti, Odbi se biser grana ili Svatovski bećarac lagani tamburaši još znaju, to je još živa baština“, kaže Ivica Dulić.

Teorija i praksa

Osim Dulića, predavači na seminaru bili su: dipl. ing. tekstila Kata Suknović koja je govorila o vrstama tekstila stare bunjevačke nošnje te primjeni novih materijala u izradi rekonstrukcije nošnji prema starim predlošcima; master teorije umjetnosti i etnomuzikologinja Tamara Štricki Seg koja je vodila bunjevačko pjevanje; prof. povijesti Ljubica Vuković Dulić koja je imala predavanje o povijesti Bunjevaca i dipl. pravnik Ladislav Suknović koji je goste upoznao s poviješću i radom HKPD-a Matija Gubec iz Tavankuta.

 U okviru seminara, izlaganje na temu Predsvadbeni običaji Bunjevaca u suvremenom kontekstu održala je stručna suradnica za kulturne programe i projekte u Zavodu za kulturu vojvođanskih Hrvata Senka Davčik koja je provela etnološko istraživanje na ovu temu.

Dojmovi sudionika

Polaznici su stigli iz šest država a po prvi puta na seminaru bio je član KUD-a Kvirin iz Linza (Austrija) Marko Čuturić koji je inače podrijetlom iz središnje Bosne:
„Još u Bosni sam se bavio folklorom i čuo za bunjevačke plesove. Sad živim i radim u Austriji i član sam KUD-a Kvirin gdje njegujemo pjesme i plesove Hrvata iz različitih krajeva. Mene najviše zanimaju plesovi i pjesme, ali sudjelovao sam i na radionici sa slamom izrađujući perlicu za seosku dužijancu. Sve što učimo, i sam ambijent, to što smo na izvorištu bunjevačke tradicije, gdje bunjevački Hrvati žive, čini jedan poseban ugođaj. I druženja su lijepa navečer, sinoć smo bili na Orluškovom salašu, gdje je prekrasan zalazak sunca. Nastojat ćemo kod nas postaviti bunjevačke plesove, za što će trebati vremena jer su oni zahtjevni i po pitanju plesa i nošnje“.

Na ovogodišnji seminar došla je i ljubiteljica i promotorica šibenske tradicijske kulture Sineva Jurković:„Došla sam ovdje vidjeti izbliza kako Bunjevci tako fenomenalno čuvaju svoju baštinu, kako su je sačuvali. Da to primijenim u svojem zavičaju, u Šibeniku. Mladi kod nas nisu zainteresirani za lokalnu baštinu, za folklor i govor svojih predaka. A ovo ovdje je prelijepo“.

U Tavankut se vratio David Ivoš iz HKUD-a Petar Zrinski iz Vrbovca pokraj Zagreba: „Ovdje sam drugi put, bio sam prije dvije godine kad je tema bila dužijanca. Vratili smo se jer nam je bilo lijepo, volimo bunjevačke plesove, nošnja je lijepa. Imamo postavljene bunjevačke plesove kod nas, postavljeni su 80-ih godina, nošnje su improvizirane verzije. Ove godine tema su svatovi, tu su nošnje bogatije, a što se tiče plesa, atraktivno je i bogato“, kaže Ivoš.

Tamburaška sekcija imala je 18 polaznika a dio njih bio je iz hrvatskih udruga iz Vojvodine (Subotica, Monoštor, Petrovaradin, Golubinci i Surčin). Jedna od njih bila je Marina Prešova, članica tamburaške sekcije petrovaradinskog HKPD-a Jelačić: „Tamburu sviram šest godina i idem u dvije muzičke škole – za tamburu i opći smjer. Profesor Branislav Tubić koji vodi tamburašku sekciju u Jelačiću uputio nas je na ovaj seminar, rekavši da ovdje možemo naučiti dosta novih stvari. Sviđa nam se ovdje, zanimljivo je. Bunjevačka kola su malo teža, ali ništa što se ne može razčitati i naučiti“, kaže ona.

Održavanje 13. Seminara bunjevačkog stvaralaštva u Tavnkutu pomogli su Grad Subotica, Pokrajinsko tajništvo za kulturu, javno informiranje i odnose s vjerskih zajednicama, Hrvatska matica iseljenika, Hrvatski sabor kulture i ZKVH.

Izvor: Hrvatska riječ (D. B. P.)

Vijesti

Pogledajte sve

Moglo bi Vas zanimati...

  • 2024
    Najave i kalendar
  • 6. Smotra hrvatskog filma u Beogradu - kompletan program
  • 6. Smotra hrvatskog filma u Beogradu - drugi dan
  • Izložba narodnih nošnji u Senti
  • 6. Smotra hrvatskog filma u Beogradu - treći dan
  • ZKVH na Hrvatskoj književnoj Panoniji VII. u Budimpešti
Pogledajte sve

Obaveštenje o kolačićima