Nakon drugog svjetskog rata, 1945. godine, u Subotici se osniva Hrvatsko narodno kazalište. Iako već desetljećima ne postoji, značaj te ustanove živi u kulturnoj memoriji ovdašnjih Hrvata. Tako je u kontekstu ponovne uspostave Drame na hrvatskom jeziku u subotičkom Narodnom kazalištu, tijekom 2025. godine obilježavana 80. obljetnica od osnutka HNK-a.
Nakon tematske izložbe Hrvatsko narodno kazalište (1945. – 1951. – 1980.), 23. prosinca 2025. u subotičkom kazalištu Dezső Kosztolányi održan je program pod nazivom Idemo li večeras u kazalište?.
Kronika kazališnog života
U prvom dijelu večeri predstavljena je knjiga Idemo li večeras u kazalište? Milovana Mikovića, koju je 2020. godine objavila Matica hrvatska Subotica, a koja, kako je ocijenjeno, predstavlja vrijedan prinos proučavanju kazališnih praksi u Subotici. O knjizi je govorila njezina recenzentica, teoretičarka dramskih umjetnosti i medija te autorica elaborata (Ponovni) Osnutak Drame na hrvatskom jeziku u Narodnom kazalištu u Subotici Nevena Baštovanović.
Idemo li večeras u kazalište? donosi tekstove (kolumne) koje je Miković objavljivao od 2016. do 2019. na stranicama tjednika Hrvatska riječ. Kako je naglašeno, knjiga nam omogućuje da kazališni život Subotice promatramo u kontinuitetu i mijenama trajanja, kao razvojni put estetika, polemika, uspona i lomova, a ujedno i kao niz anegdota o događajima i ljudima. Po riječima Nevene Baštovanović, velika je vrijednost Mikovićeva istraživačkog rada, posebice s aspekta objedinjavanja građe vezane za subotičko kazalište, jer su tu sabrani sadržaji iz tiskovina, plakata, dnevničkih zapisa redatelja i glumaca i pređašnje objavljenih istraživačkih radova. Baštovanović je, među ostalim, ocijenila i kako se u Mikovićevim tekstovima osjeća pozitivna misija kazališta kao čuvara jezika i bića gdje se identitet ne zatvara u folklornu vitrinu, niti geto nego se artikulira kroz umjetničku praksu, javnu riječ i zajedničko iskustvo.
„Ova je knjiga svojevrsna povijest grada Subotice, a kazalište je prikazano kao najznačajnija kulturna infrastruktura jednog grada i njegova suživota, mjesto gdje se različitosti prevode u zajednički doživljaj“, rekla je Baštovanović.
Građenje perspektiva
U kontekstu knjige, o povijesti subotičkog HNK-a i njegovom značaju za kulturu ovdašnjih Hrvata govorio je filozof i književnik Tomislav Žigmanov. Vezano uz povijest kazališnog života, moglo se čuti i da je prva predstava na hrvatskom (dalmatinskom) jeziku u Subotici priređena još daleke 1747. u sklopu franjevačke Gramatikalne škole. Osnovan nakon rata, subotički HNK se 1951. spaja sa subotičkim Magyar Színházom, kada nastaje subotičko Narodno pozorište – Népszínház, s dvjema dramama. Godine 1958. Hrvatska drama je preimenovana u Dramu na srpskohrvatskom jeziku, a određeni hrvatski sadržaji bili su prisutni do početka 80-ih godina.
„Slavna povijest koje se prisjećamo nije žal za onim što je bilo nego motiv za građenjem perspektiva i osvajanje prostora suvremenih kulturnih praksi. Kazališna praksa Hrvata u Subotici nije nikakav incident, naš zahtjev za obnovom Drame je legitimni i u povijesti ubaštinjen čin kojime se hoće ta vrsta nepravedne isključenosti ponovno ostvariti“, kazao je Žigmanov.
Ulomci iz predstava i arhivski snimci
U scenskom segmentu programa prikazana je kombinacija profesionalnog i amaterskog teatra. Glumac Vladimir Andrić iz vinkovačkog Gradskog kazališta Joza Ivakić izveo je monolog Đuke Begovića iz istoimenog romana Ivana Kozarca dok je Književno-teatarski kružok HKC-a Bunjevačko kolo iz Subotice prikazao ulomak iz predstave Avaške godine (rađene po tekstu poeme Milovana Mikovića) kao i dio iz performansa Voyage s Matošem. Također, prikazani su i inserti iz dokumentarnog filma Matija Poljaković redatelja Rajka Ljubića, kadrovi iz poznate Poljakovićeve predstave Ode Bolto na ogled, kao i snimka subotičkog glumca i kazališnog redatelja Josipa Bajića. Posljednje dvije spomenute snimke su iz arhiva TV Zagreb.
Filmska i kazališna redateljica dr. sc. Branka Bešević Gajić iz Beograda govorila je o suvremenoj ulozi kazališne umjetnosti.
„U vremenu u kojem se iskustva sve češće konzumiraju pojedinačno, kazalište ostaje rijedak prostor zajedničkog trajanja. Ne traži suglasnost, nego prisutnost. I upravo u toj skromnoj, ali zahtjevnoj gesti zajedništva, kazalište za mene ostaje najtočniji – i najtiši – jezik pripadanja“, navela je Bešević Gajić.
Programu u Subotici nazočio je i predsjednik Matice hrvatske dr. sc. Damir Zorić. U svojem obraćanju Zorić je kazao kako je osnutak HNK-a u Subotici bio veliki događaj, a da je podsjećanje na to važno za očuvanje hrvatskog identiteta u ovim krajevima. Također, čestitao je subotičkom ogranku Matice hrvatske 30. obljetnicu postojanja.
„Hrvati u Srbiji imaju što pokazati, ne samo ovdje već i drugdje. Tradicije koje vi imate su posebne i lijepe, one su energija i snaga koja dobro dođe i trebamo ih svi zajedno sačuvati za buduća pokoljenja“, kazao je Zorić.
Program obilježavanja 80. obljetnice HNK-a u Subotici odvija se u organizaciji Matice hrvatske Subotica, uz potporu Pokrajinskog tajništva za kulturu, javno informiranje i odnose s vjerskim zajednicama, a bit će nastavljen i sljedeće, 2026. godine, tijekom koje će, kako je najavljeno, u Subotici gostovati Hrvatsko narodno kazalište iz Osijeka.
Izvor: Hrvatska riječ (D. B. P.)
