Institut za migracije i narodnosti u suorganizaciji s Hrvatskom maticom iseljenika i Institutom društvenih znanosti Ivo Pilar održao je 12. i 13. prosinca u Zagrebu međunarodni znanstveni skup pod nazivom „Dijasporski i nacionalnomanjinski identiteti: migracije, kultura, granice, države“. U okviru dvodnevne konferencije znanstvenici iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije i Slovenije te dijaspore su u četiri panela izlagali o različitim temama migracija (iseljavanja i useljavanja), dijasporskih i nacionalnomanjinskih zajednica, te značaja i uloge nacionalnih identiteta u suvremenom svijetu.
Skup su otvorili v. d. ravnateljice IMIN-a dr. sc. Marina Perić Kaselj, v. d. ravnateljice HMI Mirjana Piskulić i ravnatelj Instituta Ivo Pilar prof. dr. sc. Vlado Šakić. Uvodna predavanja održali su prof. emer. dr. sc. Ivan Čizmić iz Zagreba i prof. dr. sc. Mladen Vedriš s Pravnog fakulteta iz Zagreba.
O temama vezanim uz položaj Hrvata u Srbiji i Srba u Hrvatskoj te dijaspori izlagalo je nekoliko znanstvenika iz Hrvatske i Srbije.
Dr. sc. Jasminka Dulić (Hrvatska riječ, Subotica) i dr. sc. Zlatko Šram (IMIN, Zagreb) iznijeli su rezultate istraživanja o političko-psihološkoj pozadini antieuropske orijentacije unutar hrvatske nacionalne manjine u Srbiji i srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj. Pretpostavka istraživanja je bila da će se politički cinizam i mentalitet opsadnog stanja pokazati značajnim prediktorima antieuropske orijentacije unutar oba nacionalnomanjinska uzorka što su rezultati istraživanja i potvrdili. Potvrđena je hipoteza da je antieuropska orijentacija komponenta jednog šireg stavovskog konstrukta u čijoj se pozadini nalazi političko-psihološka dinamika koju su autori nazvali modelom „nepovjerenje-prijetnja“. Utvrđeno je u ovome istraživanju da pripadnici hrvatske nacionalne manjine u Srbiji snažnije percipiraju EU kao sigurnosnu političku zajednicu, dok se kod pripadnika srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj nalazi nepovjerenje u nositelje političkog sustava.
Studentice Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Lucija Bukovčan i Katija Crnčević iznijele su rezultate istraživanja koje su radile skupa s prof. dr. sc. Milanom Černelić o migracijskim kretanjima Hrvata Šokaca u Bačkoj iz
Monoštora, Plavne, Vajske, Bođana, Bača i Sonte od kraja Prvoga svjetskog rata do danas. Istraživanjem su prikupljeni podaci o vanjskim i unutarnjim migracijama, te se problematizira i demografska slika šokačkih sela te postupno nestajanje cjelokupnog šokačkog kulturnog i nacionalnog identiteta kao posljedice sve češćih migracija mladih.
Dr. sc. Nada Raduški (Institut za političke studije, Beograd) izlagala je na temu: „Integracija nacionalnih manjina u Srbiji: demografsko-politološki pristup“. Iznoseći demografske podatke iz posljednjeg popisa stanovništva u Srbiji iz 2011. godine autorica je istaknula da su nacionalne manjine u Srbiji izrazito diferencirane kao i da ostvarivanje manjinskih prava ne ovisi samo od normativnih rješenja, već i od implementacije i uspješnog provođenja zakona, dubljih društvenih promjena, stabilizacije i demokratizacije društva.
„U Srbiji je u narednom periodu potrebno dodatno unaprijediti manjinsku politiku, a za to su neophodni novi instrumenti promoviranja multikulturalnosti i etničke tolerancije u cilju što bolje regionalne suradnje i međudržavnih odnosa, kao i ispunjenja jednog od uvjeta za članstvo Srbije u EU“ zaključila je dr. sc. Raduški.
Dr. sc. Darko Gavrilović s Prirodno-matematičkog fakulteta u Novom S adu, izlagao je na povijesnu temu: „Identitet ‘Novog Srbina’ i ‘jevrejsko zlo’ – dva aspekta vlade Milana Nedića“. „Okupacija Srbije nakon sloma Kraljevine Jugoslavije u travanjskom ratu 1941. godine obilježila je početak najtežeg razdoblja za njene židovske stanovnike. Okupator je donio brojne antisemitske mjere, a u njihovom provođenju sudjelovala je i kolaboracionistička uprava. Na taj način židovska zajednica u Srbiji je gotovo u cijelosti uništena. Radeći na tome Vlada Milana Nedića je vršila antisemitsku propagandu“, iznio je Gavrilović.
On je dokumentirao kako je vlada Milana Nedića za cijelo vrijeme rata u Srbiji do 1944. godine paralelno razvijala dva nova identiteta – poželjnog „Novog Srbina“ i Židova oličenog u „židovskom svjetskom zlu“.
Prof. dr. sc. Jovan Filipović s Fakulteta organizacionih nauka u Beogradu izlagao je na temu „Konceptualni okvir virtualnog sveučilišta srpske dijaspore“. Filipović je iznio kako nacionalne dijaspore predstavljaju avangardu kulturne i ekonomske transformacije, osobito u slučaju akademskih i drugih intelektualnih zajednica. Istaknuo je da je tendencija i dar kreatora da se slobodno udružuju i komuniciraju širom svijeta kroz transnacionalne mreže koje iznjedravaju izvrsnost u znanosti i kreiranju znanja, te da njihova sklonost kretanju u cilju unaprjeđenja i apsorbiranja transnacionalnog znanja kroz dijasporske mreže i stavljanje na raspolaganje vlastitom narodu kroz koncept virtualnog sveučilišta dijaspore predstavlja suštinsku kvalitetu nastajućih privreda zemalja u razvoju.
Izvor: Hrvatska riječ
