U Subotici je 5. ožujka, svečano otvorena nova zgrada Narodnog kazališta, čime je nakon gotovo 20 godina završen jedan od najznačajnijih kulturnih projekata u Srbiji u posljednjim desetljećima. Novi objekt, koji obuhvaća veliku i malu scenu te baletnu dvoranu, opremljen je suvremenom kazališnom tehnologijom i predstavlja važan iskorak za kulturni život grada. Ministar kulture Nikola Selaković, koji je zajedno s predsjednicom Pokrajinske vlade Majom Gojković obišao kazalište, istaknuo je kako je riječ o objektu koji je opremljen prema najvišim standardima.„Ovakvo kazalište danas nema nijedna država u ovom dijelu Europe. Subotica je dobila jednu od najsuvremenijih kazališnih scena koja može ugostiti umjetnike iz Srbije, ali i iz susjednih zemalja“, rekao je Selaković nakon obilaska zgrade. Istaknuo je kako Narodno kazalište u Subotici formalno nije ustanova od nacionalnog značaja, ali da je rekonstrukcijom i tehničkim mogućnostima koje sada posjeduje dobilo takav potencijal.„Pred nama je zadatak da ovaj prostor učinimo prepoznatljivim ne samo po vrhunskoj tehnologiji nego i po repertoaru i umjetnicima koji će ovdje nastupati" poručio je ministar.Predsjednica Pokrajinske vlade Maja Gojković ocijenila je da je riječ o povijesnom danu za Suboticu, istaknuvši kako grad nakon dvadeset godina dobiva suvremeno kazališno zdanje.„Uspjeli smo zajedničkim naporima Vlade Srbije, Ministarstva kulture, Autonomne Pokrajine Vojvodine i Grada Subotice završiti projekt koji je godinama bio suočen s brojnim izazovima i promjenama“, rekla je Gojković.Dodala je kako je sada važno da kazalište zaživi punim kapacitetom te da postane mjesto brojnih premijera i suradnji s kazalištima iz Srbije i regije.Rekonstrukcija kazališta započela je 2007. godine nakon rušenja dijela stare zgrade, a tijekom godina projekt je bio suočen s brojnim zastojima i promjenama. Veća dinamika radova uslijedila je nakon izmjena glavnog projekta 2014. godine, dok je 2016. država ovaj projekt proglasila projektom od kapitalnog značaja. Preseljenje ansambla i opreme u novu zgradu započelo je prošle jeseni, a završeno je prošlotjednim svečanim otvaranjem. Objekt je uporabnu dozvolu dobio u rujnu 2024. godine.Posljednja predstava u staroj zgradi odigrana je u travnju 2007., a tijekom gotovo dva desetljeća bez stalne scene ansambli Narodnog kazališta nastupali su u različitim alternativnim prostorima. Nova kazališna zgrada prošlog je četvrtka prvi put ugostila publiku premijerom predstave Sabirni centar Dušana Kovačevića u režiji Darijana Mihajlovića.U Kazalištu trenutačno postoje dvije drame, na srpskom i mađarskom jeziku. Važno je napomenuti kako je Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata u lipnju 2023. godine podnio inicijativu Autonomnoj Pokrajini Vojvodine i Gradu Subotici za reosnutak Drame na hrvatskom jeziku, budući da je ona postojala tijekom prošloga stoljeća u Subotici.
Inicijativa ZKVH-a
Ovim povodom v. d. ravnatelj-a ZKVH-a Josip Bako kazao je kako i dalje nema nikakvog odgovora na ovu inicijativu.
„Mi smo napravili elaborat pod nazivom Ponovni osnutak drame na hrvatskom jeziku u Narodnom kazalištu u Subotici. Taj elaborat je sastavni dio pokrenute inicijative prema Gradu Subotici i Autonomnoj Pokrajini Vojvodine koji su osnivači subotičkog gradskog kazališta. Cilj je da se u Subotici ponovno formira Drama na hrvatskom jeziku. Naša glavna poanta jeste kako je Hrvatsko narodno kazalište već postojalo u Subotici 1945. godine kada je i osnovano. Kasnije je mijenjalo svoje nazive, bilo je skupa sa srpskom Dramom, ali od 1980. godine gubi svoj hrvatski predznak. Hrvati danas nažalost imaju jednu jedinu profesionalnu ustanovu u kulturi, a to je ZKVH. To je nešto što nije situacija u drugim tradicionalnim manjinskim zajednicama u Vojvodini poput Rumunja, Rusina, Mađara i Slovaka. Svi oni imaju više ustanova koje su profesionalne i na neki način na proračunima što lokalnih, što pokrajinskih razina vlasti, koje rade u području kulture skupa s njihovim manjinskim zavodima. Jedino je hrvatski zavod u takvoj situaciji da je jedina profesionalna ustanova u kulturi u svojoj zajednici. Mi smo se nekako nadali kako bi upravo kazalište bio dobar, adekvatan prostor gdje bismo mi u profesionalnom smislu kao zajednica mogli davati svoje doprinose u kulturi“, ističe Bako.
Naglašava kako imaju povijesne razloge i kadrove koji to mogu provesti u djelo, a isto tako smatraju kako u subotičkom Narodnom kazalištu ne bi bilo komplicirano zaposliti jednu ili više osoba koje bi počele raditi na uspostavljanju Drame i na razvoju tog segmenta rada u hrvatskoj kulturi.
„Na početku bi to vjerojatno bilo preko projekata, preko gostovanja ili zajedničkih koprodukcija, a u nekoj budućnosti i samostalnih projekata. Nažalost, od te 2023. godine kada smo tu inicijativu službeno podnijeli osnivačima, od tada nismo dobili odgovor. Tražili smo sastanke s čelnicima kazališta, Grada i Pokrajine. Imali smo sastanke u Subotici s članicom Gradskog vijeća zaduženom za kulturu gospođom Milankom Kostić, s tadašnjim zamjenikom pokrajinske tajnice za kulturu Goranom Kaurićem, kojima smo osobno predali te elaborate. Mi smo paralelno s tim organizirali neke aktivnosti kako bismo u javnosti držali tu temu vidljivom. Imali smo jednu novu izložbu koju smo 2024. godine u svibnju za Noć muzeja prikazali u prostorijama ZKVH-a koja tematizira Hrvatsko narodno kazalište u Subotici, a tu izložbu imali smo ponovljeno i prošle godine na sceni Jadran povodom 80 godina od osnivanja Hrvatskog narodnog kazališta u Subotici. Također smo imali i u osječkom HNK-u predstavljanje ovog elaborata i jedan znanstveni kolokvij na tu temu. Mi iz Zavoda pokušat ćemo tu temu držati u fokusu. To govori o važnosti dobijanja još jedne profesionalne ustanove kulture za hrvatsku zajednicu, ali nažalost ključni činitelji koji mogu nešto učiniti sjede u pokrajinskoj vlasti, budući da je i Grad Subotica prebacio loptu na njih kao glavne financijere kazališta“, kaže Bako.
Izvor: Hrvatska riječ (I. U.)
