„Za grad ne bi bilo ugodno da nam se sruši toranj od crkve u centru“, rekao je gvardijan Zdenko Gruber na konferenciji za medije povodom obilježavanja 300. obljetnice Franjevačkog samostana u Subotici i time pridobio veliku pažnju medija i javnosti. Gvardijan je istaknuo problem stabilnosti lijevoga tornja koji ugrožava obližnja septička jama, a na što nadležne institucije već devet godina nisu odgovarajuće reagirale, usprkos brojnim dopisima. Kao još jedan gorući problem Franjevačkog samostana gvardijan Gruber je naveo srušenu ogradu samostana na dužini od nekoliko metara prema hotelu Gloria i nepoštivanje dogovora vlasnika hotela oko njegove ponovne izgradnje.

 „Očito netko ima interes blokirati rješavanje ovih problema, ali ovo je iznad svih nas. Nije ovo moj osobni interes, već interes grada. Trebalo bi tome ozbiljnije i odgovornije pristupiti, a pitanje je imamo li mi uopće identiteta i autoriteta napraviti ono što je očigledno da se treba napraviti“, rekao je gvardijan.

Počelo je

Iako godinama ništa u svezi problema s kojima se susreće Franjevački samostan nije rješavano, nakon nekoliko tisuća pregleda ovih gvardijanovih izjava na društvenim mrežama, stvari su se počele polako rješavati. Susjed, vlasnik hotela Gloria Tomislav Karadžić je nakon šest godina postao zainteresiran da izgradi davno obećani zid, a i gradske službe su se aktivirale oko rješavanja problema septičke jame.

S tim u vezi u ime Franjevačkog samostana gvardijan Zdenko Gruber, odvjetnik Slaven Bačić i građevinski inženjer Kristijan Bartuš sastali su se ovoga tjedna s nadležnim institucijama Grada gdje im je obećano da će Grad riješiti problem septičke jame. „U Gradskoj kući su nam rekli da su već kontaktirali Vodovod i kanalizaciju te da će uskoro izraditi novi predračun za rješavanje septičke jame i svega vezanoga za taj problem i da će Grad snositi sve troškove. Sad su se dosta ubrzale stvari i čak nas je i gradonačelnik primio i obećao da će se problemi riješiti“, rekao je gvardijan. Naime, septička jama se nalazi na teritoriju Franjevačkog samostana ali pripada obližnjem lokalu koji je u vlasništvu grada. Iako je odavno istekao ugovor za njezino korištenje, grad do sada ništa nije učinio u vezi s njezinim uklanjanjem.

Na sastanku u Gradskoj kući obećano je i praćenje radova na izgradnji zida te da će potaknuti Zavod za zaštitu spomenika da što prije izda uvjete projekta. S obzirom na to da se Karadžić dva dana nakon pojavljivanja izjave gvardijana Grubera na internetu obratio javnosti te rekao da ne želi spor sa susjedima i da će ponovno podići zid, čim se izradi njegovo idejno rješenje, sada se radi na tome.

„Projekt za zid mora sačekati uvjete Zavoda za zaštitu spomenika i onda će se dati uvjeti za izgradnju i projektant će moći praviti projekt“, rekao je gvardijan.

Gvardijan Gruber nam govori da ovo nije prvi put da je radi potreba hotela Gloria srušen dio samostanskog zida i da franjevci imaju problem s Karadžićem. Rekao je da je i ranije postojao problem otvorenosti samostanskog dvorišta, također strane s kojom se s njime graniče. „Oko toga se vodio dugo spor i na inicijativu općine, izidan je novi zid“, rekao je Gruber i dodao da su ti ostaci zidova s arheološke strane nešto najvrjednije što postoji u gradu te da ih treba bolje zaštititi.

Šuma dopisa

Problem uklanjanja septičke jame i postrojenja za odvod kanalizacijskih voda pro bono odvjetnik franjevaca Slaven Bačić pokušava već devet godina riješiti slanjem dopisa Odjelu za imovinsko-pravne poslove, JKP-u Vodovod i kanalizacija, JP-u Ravnateljstvo za izgradnju Grada Subotice i Zavodu za zaštitu spomenika.

Iako je Bačić u dopisima napomenuo da je pravno neprihvatljivo da septička jama i postrojenje budu na susjednoj parceli i da se sumnja da septička jama utječe na propadanje platoa i stepenica ispred same franjevačke crkve, a nakon napravljenog stručnog izvješća 2011. upozorio je i na utjecaj septičke jame na slijeganje tornja crkve, do konkretnih odgovora i rješenja se još uvijek nije došlo. Naprotiv, 2015. primili su obavijest iz Gradske uprave da je dokumentacija predmeta izgubljena.

Tako je Vodovod 2012. odgovorio na dopis da oni nisu nadležni za rješavanje nastalog problema i zaključili su da je ta investicija „skupa, neisplativa i tehnički teško izvodljiva“, da bi 2014. također kao odgovor na ponovni dopis Bačića predložili rješavanje problema odvoda sanitarne vode bivšeg lokala MVM nabavom uronjavajuće pumpe i da se nakon radova jama može zatrpati. Orijentacijsku cijenu radova procijenili su na 152.000 dinara.

Bačić je nekoliko puta urgirao i Odjelu za imovinsko-pravne odnose koji niti na jedan dopis nisu odgovorili od 2008. do 2011.

Problem podzemnih voda

Prošle godine Zavod za geotehniku uradio je geomehanički elaborat po narudžbi Subotičke biskupije u kojemu je navedeno da deformacije koje su uočljive na lijevom tornju crkve najvjerojatnije potječu od naknadnih slijeganja prouzrokovanih oscilacijama razine podzemnih voda u obližnjoj napuštenoj septičkoj jami.

Da je vidljivo da septička jama utječe na slijeganje tornja franjevačke crkve konstatirano je još prije šest godina, kada je biro za projektiranje Atlas K uradio stručno izvješće o stanju objekta crkve gdje je navedeno da je potrebno odstraniti prisustvo vode u okolini temelja, jer oscilacija podzemnih voda može biti uzrok daljim slijeganjima. U prijedlogu sprječavanja daljnjeg slijeganja tornja objekta navedeno je između ostaloga i uklanjanje septičke jame udaljene oko pet metara od tornja, a koja je stalni izvor prisustva podzemne vode.

Osim problema pukotina u blizini septičke jame, na Franjevačkom samostanu se nalaze pukotine i s drugih strana. Kao najproblematičniju, građevinski inženjer Kristijan Bartuš, ujedno i član Zaklade sv. Mihovila, navodi pukotinu na pročelju i podu vjeronaučne dvorane s jugoistočne strane objekta, jer je ona novijega porijekla.

„Prije pet-šest godina pod je u vjeronaučnoj dvorani renoviran, a na pločicama se već vide pukotine cijelom dužinom dvorane i nastavljaju se na pročelje. S obzirom na to da su pločice pukle, to znači da se neko pomicanje nedavno dogodilo“, rekao je Bartuš i objasnio da se objekti obično sliježu prvih deset-dvadeset godina, a ukoliko se zamijeti pomicanje i kasnije, to znači da se nešto događa.

U ovom slučaju Bartuš tvrdi da probleme uzrokuje atmosferska voda koja nije propisno odvedena u kanalizaciju te vlaži temelje i uzrokuje njihovo slijeganje. Dodaje da je zbog ovakvog problema nastala pukotina i na katedrali-bazilici sv. Terezije Avilske.

Izvor: Hrvatska riječ (J. Dulić Bako)