Dan izbora prvog saziva Hrvatskog nacionalnog vijeća, koji je jedan od četiriju praznika hrvatske zajednice u Srbiji, obilježen je u petak, 16. prosinca, svečanom akademijom u Velikoj vijećnici Gradske kuće. Ovom prigodom uručena su priznanja istaknutim pojedincima hrvatske zajednice. Priznanje Ban Josip Jelačić za društveni rad u hrvatskoj zajednici uručeno je Vojislavu Sekelju, Dr. Josip Andrić za doprinos hrvatskoj kulturi uručeno je Ladislavu Suknoviću i Pajo Kujundžić za doprinos u obrazovanju na hrvatskom jeziku Nataši Mijačika.

Hrvatska zajednica u Srbiji ostvarila je status nacionalne manjine priznanjem od države 2002. godine i to izborima za prvi saziv Hrvatskog nacionalnog vijeća. Ove godine je 14. obljetnica od osnutka HNV-a, a osnivanjem ovog krovnog tijela H vata u Srbiji otpočelo je ostvarivanje prava na manjinsku samoupravu u četiri zakonom određena područja ( obrazovanje, kultura, informiranje i službena uporaba hrvatskoga jezika).

Bit demokracije

Predsjednik HNV-a dr. Slaven Bačić naveo je potrebu afirmativnog u mjesto restriktivnog odnosa vlasti prema manjinskim pravima. Kao primjer jednog od putova za ostvarivanje prava hrvatske zajednice u Srbiji Bačić je naveo provedbu bilateralnog sporazuma o zaštiti nacionalnih manjina između Hrvatske i Srbije, istaknuvši značaj članka 9 kojim je Srbija preuzela obvezu unutarnjim zako

nom osigurati hrvatskoj manjini zastupljenost u predstavničkim izvršnim tijelima na lokalnoj, pokrajinskoj i republičkoj razini te osigurati materijalne i druge uvjete za izbore i djelovanje izabranih predstavnika manjinske zajednice – „ono što je Hrvatska već odavno provela u svom političkom sustavu za predstavnike srbijanske zajednice u Hrvatskoj“, konstatirao je Bačić uz naglasak da riječ osigurati, kako je navedeno u srbijanskom tekstu sporazuma, ne znači tek pružiti mogućnost. Predsjednik HNV-a naglasio je i da bez „sudjelovanja manjina u političkom odlučivanju ostvarivanje manjinskih prava je znatno otežano i upravo zato što su političko predstavljanje manjine i manjinska prava neodvojivi naš najvažniji zahtjev ostaje garantirano sudjelovanje predstavnika hrvatske manjine u političko izvršnoj vlasti, tj. provedba članka 9 bilateralnog sporazuma o zaštiti manjina“. Kao ishodište onoga što je rekao, Bačić je podsjetio na dva demokratska politička načela:

„Bit demokracije nije vladavina većine već sustav koji efektivno štiti i garantira na prava i jednakost onih koji su u manjini. Manjinska prava nastala su kao rezultat političke prakse pozitivne diskriminacije ili kako se danas radije kaže afirmativne akcije koja pripadnicima manjina, i pored toga što su formalno priznati kao ravnopravni građani, garantira sustavne mjere povlaštenosti radi otklanjanja stvarne nejednakosti u cilju stvaranja jednakih šansi i mogućnosti da ravnopravno sudjeluju u društvenom životu.“

Na koncu Bačić je uz želju „da i dalje aktivno participirate, ostvarujete svoja manjinska prava, uz podsjećanje na ove osnovne postulate manjinske politike, te u nadi pozitivnog rješavanja spomenutih i drugih otvorenih pitanja“ čestitao praznik svim pripadnicima hrvatske zajednice.

Hrvatska vodi brigu

Izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske, Generalni konzul Republike Hrvatske u Subotici Velimir Pleša kazao je kako predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković u svakoj 

prigodi „javno i nedvosmisleno daje do znanja kako će Hrvatska voditi brigu o Hrvatima u Srbiji što uključuje ne samo zaštitu nacionalnih prava nego i jačanje gospodarskih veza, ističuću da su za Hrvatsku jednako značajni svi Hrvati u Srbiji bez obzira u kojem dijelu zemlje žive“. Plenković je, kako kaže Pleša, „izrazio i svoj stav o nužnosti poštivanja hrvatske manjine u Srbiji na način kako to hrvatska vlada radi u smislu uključenosti srpske manjine u Hrvatskoj, te je naglasio da će položaj Hrvata u Srbiji biti jedna od glavnih tema u razgovorima između Zagreba i Beograda kad god do njih dođe“. Pleša je rekao da je njemu uvijek dojmljivo vidjeti s koliko ljubavi Hrvati u Srbiji čuvaju i njeguju hrvatski jezik, hrvatsku kulturnu baštinu i tradiciju, jačajući na taj način veze s domovinom Hrvatskom.

Iznimno zalaganje

Drugi saziv Hrvatskog nacionalnog vijeća 2013. donio je odluku o dodjeli priznanja istaknutim pojedincima hrvatske zajednice iz područja obrazovanja, kulture, te cjelokupnog društvenog djelovanja u očuvanju i razvoju nacionalnog identiteta Hrvata.

Dobitnica priznanja Pajo Kujundžić za doprinos obrazovanju na hrvatskom jeziku Nataša Mijačika, ravnateljica je Nove školske knjige Zagreb. Mijačika je u suradnji s HNV-om i Školskom knjigom značajno pridonijela stvaranju i unaprjeđivanju udžbeničke literature na hrvatskom jeziku u Srbiji.

„Dirnuta sam posebice jer ovo priznanje dolazi od vas koji toliko radite na očuvanju i promoviranju hrvatske kulture i jezika ovdje u Vojvodini. Zahvaljujem se i u ime Školske knjige i BIGZ školstva. Zahvaljujem se svim ravnateljima škola, roditeljima, učenicima, nastavnicima koji su naše udžbenike izabrali i nadam se daljnjoj suradnji na promicanju izrade udžbenika na hrvatskom jeziku“, rekla je Mijačika.

Ladislav Suknović, dobitnik priznanja Dr. Josip Andrić za doprinos hrvatskoj kulturi, diplomirani je pravnik i dugogodišnji predsjednik Hrvatskog kulturno-prosvjetnog društva Matija Gubec iz Tavankuta. Tijekom svojeg predsjedničkog mandata višestruko je dao doprinos jačanju ugleda ove udruge i njezinog položaja u lokalnoj, ali i široj zajednici, a jednako tako i u inozemstvu. Predsjedavajući udrugom pridonio je popularizaciji hrvatske bunjevačke tradicijske kulture, ponajprije folklorne i likovne, a udruga je napredovala i u infrastrukturnome smislu.

Suknović je rekao da ova nagrada ne pripada samo njemu, već da je dijeli sa svojom obitelji koja ga je sve ove godine podržavala na angažmanu i radu u hrvatskoj zajednici, kao i svim članovima HKPD-a Matija Gubec. Da rad u kulturi nije nimalo lak niti jednostavan rekao je Suknović uz napomenu da se ta priča treba ne samo raditi, već i živjeti. Također je naglasio da u Gubecu imaju još puno novih planova i ideja.

Dobitnik priznanja Ban Josip Jelačić za dugogodišnje društveno djelovanje u očuvanju i razvoju nacionalnog identiteta Hrvata u Vojvodini, Vojislav Sekelj, je prvi dopisnik Hine i Hrvatskog radija iz Subotice, zatim kolumnist i kratko ravnatelj Glasa ravnice. Sa skupinom suradnika pokrenuo je 1994. neovisni subotički dvotjednik na hrvatskom jeziku Žig. To je bio jedini neovisni subotički list koji je izlazio u iznimno teškim vremenima za Hrvate u Vojvodini. Ove, danas već kultne novine, uređivao je do konca njegova izlaženja – redovito je izlazio do 1998., a onda zbog financijskih poteškoća s prekidima do 2001. godine. Njegov je angažman, ne samo osobni financijski u ovome projektu, već nadasve profesionalni, jer je okupljajući mlađe hrvatski angažirane naraštaje, utro put drugim vojvođanskim medijima na hrvatskom jeziku, napose kasnije obnovljenoj Hrvatskoj riječi. Bio je urednik Glasa ravnice od 2007. do 2015. godine. Jedan je i od najčitanijih pisaca u Vojvodini na hrvatskom jeziku, na kojem piše od početka, navela je voditeljica Bernardica Vojnić Mijatov.

Svečanosti proslave Dana HNV-a prisustvovali su vijećnici HNV-a, politički i kulturni predstavnici hrvatske zajednice u Srbiji, predstavnici Generalnog konzulata Republike Hrvatske u Subotici, predsjednik Samostalnog sindikata u komunalnim i srodnim djelatnostima Hrvatske Marko Maslić i tajnik Radovan Tadej.

Od predstavnika lokalne, pokrajinske i državne samouprave, kao i svećenika Subotičke i Srijemske biskupije, nitko se nije odazvao pozivu.

U kulturnom dijelu programa nastupili su članovi tamburaškog orkestra Hrvatske glazbene udruge Festival bunjevački pisama i recitator Hrvatske čitaonice Davorin Horvacki, koji je kazivao pjesmu Put šinšoka ovogodišnjeg dobitnika priznanja Ban Josip Jelačić.

Akademiju priređenu u čast Dana izbora prvog saziva Hrvatskog nacionalnog vijeća organiziralo je Hrvatsko nacionalno vijeće uz logističku potporu Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata.

Izvor: Hrvatska riječ (J. Dulić Bako)