U kapeli Crne Gospe u subotičkoj Franjevačkoj crkvi 28. travnja, predstavljen je najnoviji roman subotičkog pisca Dražena Prćića pod naslovom Maria Theresianopolis 1787. U pitanju je treći roman ovoga autora s lokalnom povijesnom tematikom, a ovoga puta radnja je smještena u 18. stoljeće, točnije u razdoblje od 1786. do 1792. godine. Kroz ljubavnu priču između domaće Kriste Prćić iz Đurđina i trgovca narančama Miguela Arancia iz Seville, roman nastoji rekonstruirati život toga doba, posebice zajednice ovdašnjih Hrvata – Dalmata i Bunjevaca. Inače, Maria Theresianopolis je naziv grada Subotice dobiven temeljem carske odluke o uvođenju njemačkog kao službenog jezika iz 1786. godine.

„Želio sam na danas vrlo popularan način u žanru faktofikcije, dakle kombinirajući povijesne činjenice i izmišljeni sadržaj, prikazati kako je izgledao život u Subotici prije 250 godina. Opisujem svakodnevni život, duhovni život, odnose među ljudima, dajem svoja viđenja o podrijetlu nekih elemenata tradicijske kulture poput rojtoške marame, zvečki i slično“, kaže autor romana Dražen Prćić.

Za potrebe pisanja knjige Prćić je koristio zapise iz knjižnice Franjevačkog samostana, Povijesnog arhiva Subotica, Gradske knjižnice kao i druge knjige pisane na tu temu.

O povijesnim prilikama u kojima se odvija radnja romana govorio je recenzent knjige, povjesničar i ravnatelj Povijesnog arhiva Subotica Stevan Mačković. Ukazujući na dinamičan razvoj Subotice u drugoj polovici 18. stoljeća, Mačković je naglasio kako su ključne godine za razvoj grada bile: 1743. kada Subotica stječe status povlaštenog trgovišta i 1779. kada postaje slobodni kraljevski grad. Kada je riječ o demografskom usponu, koji je bio praćen urbanizacijom i gospodarskim rastom, u gradu je početkom 18. stoljeća bilo manje od dvije tisuće žitelja dok krajem stoljeća taj broj premašuje dvadeset tisuća. Ilustracije radi, Budimpešta je tada imala nešto više od pedeset tisuća stanovnika.

Franjevački samostan, podignut na mjestu stare subotičke tvrđave, jedan je od čuvara duha gradske prošlosti u koju je smještena i radnja najnovijeg Prćićeva romana. Taj objekt ima i poseban značaj za duhovnost i kulturu bunjevačkih Hrvata kojima se knjiga također bavi. U ulozi domaćina nazočne je pozdravio gvardijan Franjevačkog samostana u Subotici fra Ivan Miklenić.

Izvor: Hrvatska riječ (D. B. P.)