U povodu 80. obljetnice od pojave prvog sveska, nedavno je objavljen specijalni, tematski broj Klasja naših ravni (br. 5. – 12. za 2015. godinu) koji donosi bibliografiju tog časopisa za kulturu, umjetnost i znanost od njegova nastanka 1935. do 2015. godine. Taj je svezak, uz razgovor o pojedinim temama vezanim za Klasje, predstavljen 4. ožujka 2016. godine u Gradskoj knjižnici u Subotici. Spomenutu bibliografiju izradile su uposlenice subotičke knjižnice – Izabela Papdi, Bernadica Ivanković i Nevena Mlinko uz konzultacije s urednikom Klasja Milovanom Mikovićem.
Tim je bibliografski obradio svaki od 82 sveska Klasja (u 156 brojeva) koji su tiskani, po razdobljima gledano, od 1935. do 1938., od 1942. do 1944., od 1996. do 2001., te od 2002. do 2015. godine. Ukupno je to 9.186 stranica časopisa, što ih je ispunilo 1.116 suradnika, a koji su obuhvaćeni u 2.680 bibliografskih jedinica.
Urednik Klasja naših ravni Milovan Miković istaknuo je kako novinsku, časopisnu, književnu, znanstvenu i drugu produkciju bunjevačkih i šokačkih Hrvata iz Vojvodine nedovoljno prati odgovarajuća bibliografska obradba, iako je na tom planu posljednjih godina načinjeno više zamjetnih iskoraka. „Iz pregleda do sada priređenih bibliografskih radova, u sve većoj mjeri se nazire mozaik uradaka koji će nam zacijelo otvoriti mogućnost cjelovitijeg i kompleksnijeg čitanja i razumijevanja građe što nam je ponudilo tridesetak dosad najčešće prisutnih bibliografa“, kazao je Miković.
Govoreći o bibliografiji Klasja, naglasio je kako ju „možemo i trebamo čitati na više načina, a među ostalim i u interakciji i dosluhu s već ranije nastalim bibliografskim djelima, o drugoj periodici i tiskovinama iz ovoga podneblja“. Bibliografije, kako je zaključio, mogu pridonijeti učvršćivanju samosvijesti, ali i samopoštovanja jedne zajednice.
Bernadica Ivanković je ukazala na neke podatke koji se tiču sadržaja objavljivanih u Klasju, a do kojih se došlo tijekom izrade ove bibliografije. Tako je, primjerice, u kategoriji književnosti vojvođanskih Hrvata registrirano 828 bibliografskih jedinica. Čak trećina od toga broja (272) posvećena je pjesništvu, 157 zapisa je iz oblasti teorije književnosti, 110 je posvećeno pripovijetki, intervjuu – 102, romanu – 90, govoru – 33, eseju – 22, sve do putopisa kojih ima jedan. „Bibliografija sigurno nije savršena a ni završena, ali je rađena sa željom da pruži potpuniju sliku uredničke koncepcije časopisa kao i da bude pomoć budućim istraživačima“, rekla je Ivanković.
Izradom bibliografije, kako je navela Nevena Mlinko, uočene su mijene glede uređivačkih koncepcija u dosadašnjih blizu 160 brojeva. Iako je imao više urednika i uređivačkih koncepcija, osnovni cilj časopisa je bio i ostao afirmacija mjesnog hrvatskog književnog, znanstvenog i uopće kulturnog stvaralaštva. Mlinko je ukazala i na jednu manu bibliografije, a to je nedostatak sadržaja koji bi osigurao lakše snalaženje među informacijama i bolju preglednost. „O tome se govorilo, ali je u završnici rada propušteno. Ispričavam se u svoje i ime svih koji su radili na bibliografiji na tome vama koji ćete se bibliografijom služiti. Ono što nam je bilo zanimljivo kao ideja, a nije realizirano, jest pravljenje registra prikazanih knjiga jer je očigledno na polju kritike to bila najjača grana, a bilo bi zanimljivo vidjeti što se čitalo i o čemu se pisalo u Klasju“, kazala je Mlinko.
O metodama pri izradi bibliografije govorila je Izabela Papdi, a povjesničar umjetnosti Branimir Kopilović se osvrnuo na svoj doprinos bibliografiji – popis likovnih priloga u časopisu.
Prisutne je na početku večeri pozdravio ravnatelj subotičke Gradske knjižnice Dragan Rokvić, koja je sunakladnik ovog sveska Klasja.
Izvor: Hrvatska riječ (D. B. P.)
