Od travnja prošle godine intenzivnije se radi na izradi autorskih udžbenika i dodataka udžbenicima (tzv. nacionalnih dodataka) za potrebe nastave na hrvatskom jeziku u Srbiji. U pitanju je jedan od najkompleksnijih zadataka vezanih za obrazovanje Hrvata na svojem materinskom jeziku, koje je ponovno uspostavljeno 2002. godine. Na čelu tima za izradu udžbenika i nacionalnih dodataka, koji djeluje pri Hrvatskom nacionalnom vijeću, nalazi se diplomirana pedagoginja iz Subotice Margareta Uršal.

Uršal u prosvjeti radi 20 godina, bila je predsjednica Aktiva stručnih suradnika Grada Subotice, jedna je od osnivačica Kluba roditelja i prosvjetnih radnika u Subotici... Članica je Nadzornog odbora Pedagoškog društva Srbije. Od kolovoza 2015. vanjska je suradnica HNV-a na poslovima i projektima vezanim za obrazovanje na hrvatskom jeziku u Srbiji. Osim o radu na izradi udžbenika, s njom smo razgovarali i o drugim poslovima vezanim za obrazovanje na hrvatskom jeziku, u koje je uključena.

Vaš angažman vezan za obrazovanje na hrvatskom jeziku traje skoro dvije godine. U kojim ste sve projektima sudjelovali?

Prvi zajednički posao bio je u rujnu 2015. kada su se izrađivali ishodi (ono što učenik treba znati po završetku učenja određenog predmeta u određenom razredu, prim. a.) za srpski jezik kao nematernji i predmete koji su za hrvatsku zajednicu od nacionalnog interesa – povijest, geografija, likovna kultura, glazbena kultura i narodna tradicija – u čemu je sudjelovalo 11-ero nastavnika iz osnovnih i srednjih škola. Nakon toga je novi tim od 12-ero ljudi izradio i plan udžbenika za osnovnu i srednju školu na hrvatskom jeziku. Ovaj smo posao uspješno okončali. Uslijedio je veliki projekt izrade Strategije obrazovanja na hrvatskom jeziku u Republici Srbiji i pola godine nakon usvajanja tog ključnog dokumenta raduje nas da se dio zacrtanih ciljeva već realizira i provodi u praksi, poput, primjerice, stručnih ekskurzija za učenike i slično. U travnju 2016. je Zavod za unapređivanje obrazovanja i odgoja organizirao obuku i inicirao izradu dopune nastavnim programima za predmete od nacionalnog značaja za hrvatsku zajednicu u Srbiji što smo zajedno s timom stručnjaka koji su činili – Miroslav Stipić, Mira Temunović, Vojo Temunović, Tamara Štricki-Seg, Verica Farkaš, Sanja Dulić i Danijela Romić – i uspješno okončali. Nakon dopuna nastavnim programima, trebalo je koordinirati i izradom udžbenika koji su Memorandumom, trojnim sporazumom između Ministarstva prosvjete, znanosti i tehnološkog razvoja, Zavoda za udžbenike i Hrvatskog nacionalnog vijeća u ožujku 2016. potpisani. Rad na prvim autorskim udžbenicima započeo je u travnju iste godine, a podrazumijevao je 12 naslova: 8 autorskih udžbenika i 4 prijevoda udžbenika iz matematike. Imenovani su timovi – uz autore, u izradu udžbenika uključeni su i drugi stručnjaci: lektori, korektori, ilustratori, notograf...

Što je na spomenutom planu izrade udžbenika i nacionalnih dodataka urađeno?

Na izradu udžbenika gledam kao na najveći i najzahtjevniji posao. Svi dokumenti koji su izrađeni – kao što su obrazovni standardi, nastavni programi, plan udžbenika ili Strategija obrazovanja – mogu se revidirati, izmijeniti i dati na ponovno usvajanje, ali udžbenici danas napisani i tiskani će trajati. To je velika odgovornost prema generaciji koja sada uči iz tih knjiga, ali i prema budućim generacijama koje nam dolaze. Zato kvaliteta udžbenika, kao i informacije koje su iznijete u njima, moraju biti provjerene, suvremene, standardnim jezikom napisane, prilagođene dobi, ilustracije moraju biti najbolje moguće, kao i sam dizajn udžbenika i dodataka. Povjeren mi je veoma odgovoran zadatak koordinatorice tima za izradu udžbenika i nacionalnih dodataka. U izradu prvih autorskih udžbenika na hrvatskom jeziku

Nacionalni dodatak 

Nacionalni dodatak je dodatak udžbeniku koji je sa srpskog jezika preveden na hrvatski. U tom dodatku nalaze se sadržaji koji su značajni za nacionalnu manjinu iz područja glazbe, povijesti, tradicije, baštine, blagdana, geografije…pošli smo s udžbenicima za glazbenu kulturu, a autorski tim činili smo Mira Temunović, Vojislav Temunović, Tamara Štricki Seg i moja malenkost. Tako su nastale Glazbene škrinjice 1., 2., 3. i 4. koje su tiskane, a u ožujku ove godine i promovirane. Trenutno su u procesu tiskanja još tri Škrinjice za 5., 6. i 7. razred osnovne škole, a Škrinjica za 8. razred je u Pedagoškom zavodu Vojvodine (PZV) na odobrenju. Nakon potpisivanja aneksa Memoranduma u siječnju 2017., formiran je tim od 20 stručnjaka različitih profila, visokoobrazovanih ljudi iz sustava obrazovanja koji rade na ukupno 18 naslova, od čega su 8 prijevodi, 4 autorska udžbenika i 6 nacionalnih dodataka. Koordiniram ovim timom i svaki rukopis prolazi kroz moje ruke, konzultiramo i druge ljude iz prakse kako bi rukopisi bili što kvalitetniji, a nacionalni dodaci funkcionalni i zaista dobro predstavili našu baštinu, tradiciju i povijest.

Konkretno, na kojim se nacionalnim dodacima sada radi i u kojoj su fazi izrade?

Izrađen je Svijet oko nas za 1. i 2. razred, čiji smo autori Verica Farkaš i ja, a taj je rukopis u Pedagoškom zavodu Vojvodine na odobrenju. Zatim, Priroda i društvo za 3. i 4. razred, čiji smo autori Sanja Dulić, Danijela Romić i ja i taj je rukopis u Zavodu za udžbenike u Novom Sadu na grafičkoj pripremi i dizajniranju. Tu su i dodaci za Povijest za 5., 6., 7. i 8. razred, čiji su autori Kalman Kuntić i Dario Španović. Ovi dodaci su lektorirani, ali su još na doradi. Dodatak za Geografiju 8. napisao je Stipan Stantić, a ona je u Zavodu u Novom Sadu također na grafičkoj pripremi. Izrađuju se i nacionalni dodaci za likovnu kulturu za 5., 6., 7. i 8. razred, autorica je Ljubica Vuković-Dulić, a ti su rukopisu također u procesu grafičke pripreme. Dodala bih i to da su za lekturu i korekturu angažirane Željka Zelić, Katarina Čeliković, Ana Gaković i Jelena Dulić Bako. Ilustratorica je Adrijana Vukmanov Šimokov. Inače, voljeli bismo da ovi naslovi budu spremi do početka školske godine, ali to najviše ovisi od nadležnih državnih tijela i institucija.

Što je s udžbenicima za srednje škole? 

Taj nam projekt predstoji nakon što završimo s izradom osnovnoškolskih udžbenika i nacionalnih dodataka.

Paralelno s izradom udžbenika radi se i na izmjeni nastavnih programa. Kažite nam više o tome, dokle se stiglo u tom procesu...

Radi se i na izmjeni nastavnih programa na zahtjev Zavoda za unapređivanje obrazovanja i odgoja. Tim koji činimo Katarina Čeliković, Ana Gaković i ja, uz stručne konzultacije s nastavnicima hrvatskog jezika uposlenih od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta Hrvatske, radimo na osuvremenjivanju i izradi novog nastavnog programa za hrvatski jezik za 5. razred, kao i izradi nastavnog programa za hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture za 5. razred koji su ishodovno okrenuti, sukladno zahtjevima reforme obrazovanog sustava. Također, u timu, skupa s profesorima hrvatskog jezika – Ivanom Matić, Martom Vargek i Sanjinom Ivašićem – a u suradnji sa Zavodom za vrednovanje kvalitete obrazovanja i odgoja revidirali smo Obrazovne standarde za kraj obveznog obrazovanja za predmet hrvatski jezik i u tijeku je izrada Općih standarda postignuća za kraj općeg srednjeg obrazovanja i srednjeg strukovnog obrazovanja u dijelu općeobrazovnih predmeta čija izrada mora biti gotova koncem rujna. Potom slijedi empirijska provjera standarda, usuglašavanje finalne verzije i usvajanje od Nacionalnog prosvjetnog savjeta.

Postoje li povratne informacije od državnih tijela i institucija s kojima surađujete o kvaliteti onoga što tim HNV-a radi?

Hrvatsko nacionalno vijeće je od strane državnih tijela s kojima trenutno surađujemo, od Pedagoškog zavoda Vojvodine do Ministarstva prosvjete, znanosti i tehnološkog razvoja prepoznato kao tijelo koje proaktivno, kvalitetno i na vrijeme odgovara na postavljene zahtjeve. Često se događa da iz drugih nacionalnomanjinskih vijeća od nas traže pomoć, a nerijetko državna tijela naša dokumenta daju drugima kao dobre primjere koje treba slijediti.

Kako ocjenjujete kvalitetu nastave na hrvatskom jeziku i kakva su Vam očekivanja od projekata u kojima sudjelujete?

Znanja stečena na studiju pedagogije, stalno stručno usavršavanje u Srbiji te nekoliko posjećenih stručnih seminara u Hrvatskoj, kao i praćenje obrazovnih politika koje se provode u obje države, osigurali su mi određena znanja na polju obrazovanja, kao dobru osnovu koju nadalje treba nadograđivati. Nakon 20 godina iskustva rada u prosvjeti, mogu reći da obrazovanje na hrvatskom jeziku, njegova kvaliteta ide zaista k izvrsnosti koja je zacrtana u Strategiji obrazovanja. Nacionalne manjine imaju tu prednost da u nastavne programe mogu unijeti ono najbolje iz srpskog obrazovnog sustava, ali i nadopuniti ga onim što je dobro u hrvatskom obrazovnom sustavu. Tako je, primjerice, u nastavni program hrvatskog jezika ubačena medijska kultura. Raduje me što se u HNV-u pripremaju i sastanci Aktiva učitelja i nastavnika koji realiziraju nastavu na hrvatskom jeziku, izrada elaborata za školski centar, usklađivanje nastavnih planova, kvalitetno planiranje, stručno usavršavanje. Kontinuirano rješavamo izazove, a u timu vlada pozitivna energija i osjeća se napredak na važnom cilju postizanja kvalitetnog i pozitivno percipiranog obrazovanja na hrvatskom jeziku.

Izvor: Hrvatska riječ (Davor Bašić Palković)